U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih visokim temperaturama iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH preporučuju stanovništvu, posebno rizičnim skupinama, ograničiti kretanje i vožnju od 11 do 17 sati jer su tad najviše temperature.
U priopćenju za javnost iz Zavoda navode kako u rizične skupine stanovništva spadaju kronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe s visokim tlakom ...), starije osobe, djeca i trudnice, te da su oni posebno osjetljivi na visoke temperature zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera.
"I svi ostali posebno mladež, koji najveći dio dana provode na otvorenom prostoru, izlažu se opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura (glavobolja, vrtoglavica, slabost i sl.)", navodi se. Iz Zavoda podsjećaju kako je prostorije u kojima se boravi potrebno dobro prozračiti tijekom noći ili rano ujutro, a preko dana prozore zatvoriti i navući roletne.
"Odijevati laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima (naročito važno za djecu)", navodi se. I odrasli i djeca treba da zaštitite oči naočalama s UV zaštitnim slojem (sloj koji štiti od ultravioletnih zraka), ne nositi tijesnu obuću niti visoke potpetice. Korisno je tijekom dana češće piti manje količine tečnosti, a prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi.
Važno je smanjiti unos gaziranih pića (velike količine tečnosti uzete odjednom opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane).
Pri visokim temperaturama preporučuje se ishrana s nešto više bjelančevina (riba, piletina, nemasno meso, mlijeko i mliječni proizvodi) jer se tako smanjuje potrošnja ugljenih hidrata, a time i zamaranje i iscrpljenost. Voće i povrće dobro oprati prije upotrebe, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držati u hladnom prostoru.
Mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obavezno držati u hladnjaku i kupovati samo na mjestima gdje su te namirnice sigurno uskladištene tj. izbjegavati kupovinu na tržnicama gdje nema frižidera.
Ograničiti konzumiranje kreme, kolača s kremom, majoneze, salame i drugih lako kvarljivih namirnica.
"Posebnu pozornost treba obratiti na osobnu higijenu tj. redovno se kupati i tuširati i odijevati čistu odjeću, izbjegavati kupanje u rijekama koje zbog nižeg vodostaja mogu imati veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dati gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontrolira i dezinficira.
"U razdoblju od 11 do 15 sati najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje tih zraka za 50 posto. Prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera) obavezno je naročito za djecu koristiti kreme s najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30).
Prilikom boravka u vodi važno je koristiti zaštitne kreme, budući da 40 posto UV zraka dopire do 1 m dubine. Sunčati se postupno (prvi dan 30 minuta, pa postupno produžavati vrijeme), izbjegavati sunčanje od 11 do 15 sati i češće uzimati manje količine tečnosti," navodi se u priopćenju.
U klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima s ugrađenim klima uređajem) važno je ne praviti veliku razlika između unutarnje i vanjske temperature zraka (optimalno 3 stupnja, maksimalno 5 stupnjeva) jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema. "Pri pojavi uporne glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja, obratiti se za pomoć u najbližu ambulantu", savjetuju iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
