U Gabeli otkriveni mogući ostaci mitske Troje?

ljubuski.info

Iako je danas naselje Gabela u obliku jednog većeg sela, tijekom povijesnog, ali i prapovijesnog vremena, prostor ovog 'velikog sela' bio je ustvari jedan od najvažnijih, ali i najvećih gradova čitavog područja donje Neretve.

Povijesni ostaci koji su danas vizualno najupečatljiviji, a koji se nalaze u Gabeli, odnose se na impozantne kamene zidine tzv.mletačke utvrde. Ova mletačka, odnosno srednjovjekovna moćna utvrda nalazi se na krajnjem istočnom nižem brežuljku u okviru prostora čitave Gabele, no ipak dovoljno visokom i izdignutom brijegu ponad doline Neretve kojeg krasi poseban strateški položaj, što je nesumnjivo bio jedan od glavnih razloga da su se na ovom brijegu još od davne povijesti gradile vrlo važne kule i utvrđenja.

Istraživanja kao i razni raniji opisi ovog istočnog dijela Gabele pokazala su da je još prije 'nadiranja' osmanske vojske, jaku utvrdu na ovom istočnom brijegu podigao tadašnji i moćni grad Dubrovnik ili pak Mlečani. Nakon teških borbi i osvajanja, ovu utvrdu osvojili su potom Turci, a onda nakon njih ponovno Mlečani koji su pak napravili današnju upečatljivu utvrdu. Ovi povijesni podaci kao i niz drugih povijesnih zanimljivosti vezanih isključivo uz povijesni period od srednjeg vijeka pa do prošlih stoljeća moguće je pronaći u starijim radovima od kojih su poneki i internetski digitalizirani: http://www.infobiro.ba/article/844980.

No, iako je gotovo sva pisana i 'službeno od strane povijesničara' najbitnija povijest ovog južnohercegovačkog mjesta uglavnom pa i gotovo isključivo opisana kao događaji od srednjeg vijeka te mlađi (http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1318), potrebno je naglasiti da je itekako važna, ali isto tako i materijalno prisutna, povijest Gabele još iz puno puno starijeg vremena od srednjovjekovlja. Pa je tako na širem području Gabele pronađeno dosta antičke rimske keramike, ostaci rimskih crijepova, amfora i slično, dok se u neposrednoj blizini Gabele, i to sjevernije na brdu kod zaselka Gorica, te jugoistočno na brdu iznad Doljana, nalaze vrlo impresivne, i zasigurno strateški važne prapovijesne-ilirske gradine.

No, najveću pažnju, pa i senzaciju vezano isključivo za prostor same Gabele, tijekom 1985 god. poprimila je teza meksičkog filologa Roberta Salinas Price-a da se mitski grad Troja iz Homerovog dijela 'Ilijada' ne nalazi na prostoru Male Azije gdje ju je ranije 'pronašao' njemački istraživač H.Schliemann već upravo na prostoru mletačke utvrde na istoku Gabele u Hercegovini. Ova njegova teza koju je detaljno, i sa svojim argumentima, opisao unutar tadašnje objavljene knjige 'Homerska slijepa publika', medijski je obišla gotovo čitav svijet, što je tijekom te godine izazvalo nevjerojatnu turističku posjećenost Gabeli s brojkom od skoro 30000 posjetitelja (http://arhiva.capljina.net/priceova-teorija-o-troji-u-gabeli-neiskoriste... ; http://www.vecernji.hr/ljetna-panorama/salinasova-knjiga-dokaz-da-je-dre... ). Iako je ova teza uistinu odjeknula svijetom te brojnim kako domaćim tako i stranim arheolozima postala svojevrsni 'trn u oku', nakon njene javne objave nažalost od strane svih tih arheologa, svih važnijih arheološko-povijesnih institucija, kao i svih onih istraživača arheologa koji su se pozivali na 'svoje ispravne' argumente, nikad nije napravljeno ozbiljnije niti detaljnije arheološko istraživanje, iskopavanje ili sondiranje na čitavom prostoru mletačke utvrde u Gabeli. A daljnju odnosno širu okolicu ove mletačke utvrde, kao i širi okolni prostor Gabele i juga Čapljine, također, izuzev podvodnih arheoloških istraživanja jezera Desilo, rimske vile Mogorjelo i rimskih ostataka u Doljanima, nije doslovno ništa napravljeno od arheoloških istraživanja brojnih prapovijesnih gradina, pri čemu su ranije samo rekogniscirane te potom uvrštene u arheološki registar ili knjigu Arheološki leksikon BiH pojedini prapovijesni, antički i srednjovjekovni lokaliteti. U okviru njih možda samo vrijedi spomenuti iz Arheološkog leksikona BiH knjiga 3, u jednoj kratkoj rečenici opisani lokalitet Brijeg u Gabeli gdje su 'registrirani' rimski zidovi i građevina koja je određena kao rimska zgrada, što je s obzirom na ovako jako šturi navod vrlo diskutabilno o čemu se točno tu radi, na koji točno koordinate ili mikroprostor se to odnosi kao i to da li su ti ranije ugrubo određeni 'rimski' zidovi ustvari stariji predrimski, odnosno prapovijesni.

A, da bi se uistinu potvrdila ili opovrgla teza Roberta Salinas Price-a, to će se moći napraviti jedino i samo onda ukoliko dođe do pravih detaljnih i sustavnih arheoloških istraživanja čitavog prostora Gabele.

U nekoliko ranijih članaka tj.otkrića autor ovog teksta pokazao je kako se jedan izuzetno bitan prapovijesni grad - ilirsko-helenističkih obilježja nalazi na prostoru današnje Doljanske gradine, što je u gotovo neposrednoj blizini Gabele http://megaliti-hercegovina.blogspot.ba/2016/02/ekskluzivno-razotkriven-... . Iz ovog opsežnog autorovog teksta i brojnih fotografija, kao i ranijih neprocijenjivo vrijednih pronalazaka na ovom prostoru poput reljefa u stijeni braće Dioskura, može se vrlo pouzdano zaključiti, a to je i teza autora ovih redaka, da se ustvari pravi ilirski (ilirsko-helenistički) emporij ili trgovište koje je opisano u kultnom dijelu grčkog putopisca Pseudoskilaka - Periplus (oplovidba) iz 4.st.pr.Kr. - ne nalazi u antičkoj Naroni u Hrvatskoj kod Metkovića već upravo na prostoru ove Doljanske gradine neposredno iznad rijeke Neretve. Naime, jako je važno naglasiti kako postoje upravo brojni i nepobitni dokazi koji idu u prilog ovoj tezi, tj. ustvari tome da je u arheološkom kontekstu ovog prapovijesnog razdoblja Hercegovini 'ukraden', 'premješten' ili prisvojen Pseudoskilakov drevni emporij u Naronu, gdje naravno on tamo niti ne pripada jer se tamo niti ne nalazi.

Kao ključne dokaze možemo prosvijetliti sve čitatelje ovih redaka i navesti to: da na prostoru antičke Narone (današnje selo Vid kod Metkovića) nisu pronađeni artefakti i pokretni nalazi stariji od 3 i 4.st.pr.Kr., zatim to da se na prostoru Doljanske gradine nalaze tipični ilirsko-helenistički megalitski bedemi koji su upravo karakteristični za period između 7 - 3 st.pr.Kr., te vjerojatno najbitniji dokazi su nevjerojatna i obilna količina prapovijesne helenističko-antičke keramike i ostalih predmeta na prostoru gradine u Doljanima, što bez ikakve sumnje i bespogovorno dokazuje da je prostor današnje Doljanske gradine bio vrlo važno drevno mjesto u periodu 5 i 4.st.pr.Kr.na kojeg se odnosi upravo opisani Pseudoskilakov gornji emporij na Neretvi.

Možemo nadalje samo zamisliti kakva bi se prava arheološka čuda otkrila kad bi domaći ili strani arheolozi krenuli detaljno istraživati i iskopavati širi prostor i ove Doljanske gradine, ali isto tako i impozantne gradine kod sela Gorica neposredno sjevernije od Gabele.

A da se upravo na prostoru same Gabele tj.na širem prostoru "Salinas Price-ove Troje" nalaze ostaci prapovijesnih zidova jednog potpuno nepoznatog drevnog grada, tj.neregistrirane prapovijesne gradine, pokazuje nedavni autorov pronalazak, ustvari otkriće sustava suhozidnih bedema od mjestimično klesanog kamena uzidanog u tzv.ciklop metodi s mjestimičnim megalitskim karakterom, na istaknutom zapadnom gabelskom brijegu kod katoličkog groblja i crkve sv.Stjepana, što je na potpuno drugom i suprotnom kraju Gabele od mletačke utvrde i ranije "Salinas-Price-ove Troje" ustvari grada Ilija.

Još tijekom prethodno opisanog obilaska i razotkrivanja Doljanske gradine tijekom proljetnih mjeseci, autor je na specijalno načinjenim fotografijama od ove gradine u pravcu Gabele, zamijetio da čitavom Gabelom svojim oblikom i položajem daleko najviše dominira brdo na čijem se vrhu nalazi crkva sv.Stjepana. Daljnjim pregledom fotografija, te paralelnom analizom avionskih i satelitskih snimaka, autor je uvidio da se neposredno podno istočnih, južnih i jugozapadnih strana vrha brda gdje je crkva pružaju ruševine prapovijesnih bedema i drugih nepoznatih građevina. Nedavnim dolaskom na lice mjesta i detaljnijim terenskim pregledom pronađeno je i više od pretpostavljenog te očekivanog. Naime, neposredno podno istočnog ruba davno ozidanog i izbetoniranog groblja jugoistočno od same crkve pronađen je te potom snimljen uistinu tipični prapovijesni ili drevni-antički bedem koji je, iako danas u velikoj mjeri razrušen, jasno vidljivo izgrađen od poligonalnih klesanaca postavljenih u dva vanjska lica sa središnjom ispunom od sitnijih kamenja. Dolaskom do jedne, padinski niže, sekcije ovog drevnog bedema, s njegove vanjske strane te naknadnim razmicanjem guste obrasle vegetacije na vidjelo je 'izronio' uistinu pravi i tipični antički bedem izgrađen od fino klesanih kamenih blokova osrednje veličine s više stranica (poligonalni stil), koji su međutim jako precizno u tzv.ciklop metodi bez veziva složeni u zid. Još daljnjim naknadnim obilaskom najnižeg kraka ovog zida pronađeni su dijelovi pravog megalitskog bedema od ogromnih, mjestimično i preko tone teških, kamenih blokova temeljem čega se sasvim jasno razlučuje kako je riječ o pravom prapovijesnom gradinskom bedemu. A da je ovaj bedem samo jedan od mnogih koji se prostiru i koji su se prostirali još u prapovijesnom dobu po čitavom ovom brijegu, kako na padinama tako i posebice na vršnom dijelu brda gdje je čitav taj gradinski dio posve prekriven još ranije izgrađenim kompleksom katoličkog groblja, crkve, i ostalih objekata.

Idući i probijajući se kroz gusto mediteransko zimzeleno grmlje vršnim dijelom padine brijega prema zapadnim stranama, pronađen je jasno razlučivi prapovijesni gradinski megalitski bedem s mjestimičnim bolje isklesanim kvaderima i poligonalnim blokovima, koji gotovo sigurno predstavlja jednu južnu sekciju vanjskog prstenastog bedema ove nepoznate gradine. Naime, upravo na ovom dijelu jasno se može zapaziti kako se ovaj drevni megalitski bedem prostire ispod novijeg betonskog visokog rubnog zida groblja, što samim time pokazuje i dokazuje činjenicu da su nažalost najmonumentalniji gradinski dijelovi, bedemi, građevine, pa i sami akropolski dio ovog prapovijesnog grada, u potpunosti trajno zatrpani ispod ogromnog betonskog kompleksa sa grobljem, crkvom, kapelicom i ostalim građevinama ili kućama što se sve danas nalazi na vrhu ovog impozantnog gabelskog brijega. U kontekstu svega pronađenog, posebice svih ovih prapovijesno-antičkih suhozidnih bedema i građevina, jako je bitno navesti i to kako čitav prostor uokolo ovih zidova, kako na površinama kulturnih slojeva između samih zidova, tako i unutar ili na samim zidovima, sadrži veliku količinu prapovijesne i antičke keramike, odnosno dijelove raznoraznih grnačarijskih posuda, amfora i slično. Među svim ovim keramičkim ostacima, prema autorovom izravnom terenskom uvidu i pretpostavci dominiraju ostaci amfora najvjerojatnije željeznodobne starosti tj.iz perioda helenizma. No, jako je bitno naglasiti kako su upravo uz same gradinske bedeme, a dijelom čak i unutar njih, pronađeni dijelovi prapovijesne i to prilično sigurno brončanodobne keramike, što maksimalnu kronološku dataciju čitave ove gradine stavlja u brončano doba, a što je samim time podudarno upravo vremenu kad se vodio čuveni Trojanski rat.

A nadalje, da ni u ovom svemu nije niti blizu kraj, autor je na još zapadnijem padinskom dijelu podno dijelova suhozidnih bedema pronašao tipične prapovijesne megalite odnosno ogromne i preko tone teške komade kamena koji su jasno vidljivo na blago nagnutoj i zaravnjenoj vapnenačkoj plohi specijalno postavljeni u krug. Odnosno, ovdje je riječ o pravom 'Hercegovačkom Stonehenge-u'. Ovaj kameni megalitski krug i padina na kojoj se nalazi gleda u pravcu jugoistoka što dodatno upućuje na to kako je vrlo lako moguće da je riječ o drevnom prapovijesnom opservatoriju ili pak sunčanom satu gdje su temeljem položaja sjena kamenja ili bilo kakvog štapa postavljenog u sredini kruga, u trenutcima izlazaka sunca izračunavani precizni datumi i dijelovi godine kao npr. zimski i ljetni solsticij, ravnodnevnice i slično. U nastavku obilaska brijega i na posve zapadnim i sjeverozapadnim padinskim stranama pronađeni su dijelovi megalitskih suhozidnih bedema na kojima je jasno vidljivo napravljen veliki kompleks s grobljem, crkvom i kućama.

Također i u ovim dijelovima uz i pored bedema prisutni su ostaci prapovijesno-antičke keramike, dijelovi amfora i drugih posuda. Nadalje, kao dodatne bitne pokazatelje da se ovdje u prapovijesti nalazilo naselje s kućama i vanjskim bedemima, vrijedi navesti zamijećene brojne komade pečene zemlje uz niske suhozidiće što ukazuje na pozicije po padinama gdje su nekad davno stajale prapovijesne nastambe ili kućice. Pored ovoga također vrlo važno je napomenuti kako su brojni vršni rubovi bedema tek vidljivi na travnato-zemljanoj površini što jasno ukazuje kako je velik dio drevnih zidina posve zatrpan usljed dugotrajnih vremenskih neprilika, atmosferilija i sličnoga čime se očituje jedan ogroman potencijal za neka buduća arheološka iskopavanja svih ovih zatrpanih i obrušenih arhitekturalnih ozidanih dijelova, ukoliko do njih uopće dođe.

Sve u svemu, kad sagledamo sveukupno prisutne prepoznate i snimljene arhitektonske elemente prapovijesnih zidova te ostataka nastambi, uključujući gotovo sigurno prisutni monumentalni gradinski ili akropolski zidani dio koji je danas trajno zatrpan podno groblja i crkve, možemo u vizualnom smislu predočiti sliku na kojoj se na vrhu ovog brijega u vremenu prapovijesti nalazi jedna impozantna prapovijesna gradina, ustvari prapovijesni grad sa prstenasto-radijalnim bedemima podno vrha i na padinama, te ogromnom akropolom, odnosno masivnim ozidanim građevinama na samom vrhu, tj.u središtu, gdje se ustvari nalazio tadašnji kameni hram ili drevno svetište ovih prapovijesnih stanovnika.

A ako samo pogledamo i današnju sliku; da se, i zašto se, ustvari točno na vrhu ovog najistaknutijeg brijega u Gabeli, nalazi crkva sv.Stjepana, to nam nepobitno govori da je riječ o svetom brdu, ali ne samo o svetom u današnja vremena već svetom još od davnih, pa i prapovijesnih vremena. Jer, potrebno je naglasiti da se svetost mjesta kroz vrijeme, i kroz tisućljeća, nasljeđivala, a posebice svetost vrhova brda i planina, kako brojnih u primorju i zaleđu Jadranske obale na čijim se vrhovima nalaze crkvice napravljene na prapovijesnim gomilama ili gradinama, tako i ovog gabelskog svetog brda sa crkvom sv.Stjepana. Te u konačnici, ostaje otvoreno pitanje da li se čak na ovom brdu na prostoru oko i ispod crkve, nalaze ruševine drevne Troje? A ovo pitanje, iako se danas 'znanstveno i službeno' uzima činjenica da je Troja na brdu Hisarlik u današnjoj Turskoj, uopće nije riješeno, budući da još nema stopostotno čvrstih i neporecivih dokaza ili pronalazaka da je baš Troja tamo. Pa dok se god ne pronađe takav i nepobitan dokaz o pravoj lokaciji Troje, pitanje gdje se ona nalazi, i gdje se može nalaziti drevna Troja, opravdano stoji, kako za lokaciju u Turskoj tako i za područje Gabele u Hercegovini.

Megaliti Hercegovine

Glas naroda

kako da ne

Slika korisnika Krešo

Neozbiljno je na temelju bilo kakvih arheoloških nalaza pričati o mogućoj lokaciji Troje!
Prije toga, svaki će se ozbiljni arheolog posavjetovati s Homerolozima.
Homerolozi raspolažu s niz činjenica koje osporavaju bilo kakvu povezanost Gabele s Homerovim kazivanjima.
Dovoljno je reći da glavna Trojanska rijeka Skamander (Ksant) nije uopće plovna po Ilijadi, a Neretva jee, - nekad je bila plovna do Počitelja.
Gabela je najveća pogreška jer bi se između mora i nje, po Ilijadi, morao protezati jedan brdski masiv, njega vojska pri kretanju mora svaki put savladati, - to je po Ilijadi neosporno.

Krešo Vujević - homerolog

Krešo

Salinas Prajs nije sto-postotno tvrdio da je Troja u Gabeli , nego samo kao veliku mogucnost da jeste , sto su tvrdnje u vezi rezultata njegovih istrazivanja . Sliman je "otkrio" Troju i zacementirao to otkrice i potvrdama nauke njegovog vremena . Medjutim , ne treba zaboraviti da Slimanovo otkrice nije priznala nikad ni Ruska akademlija znanosti , kao i neke druge Akademije . Prof. Dr. MILAN RISTANOVIC je pisao kao svoju tezu taj problem , i objavio knjigu ODISEJEVA PUTOVANJA PO JADRANU , mnostvom cinjenica dokazujuci - da Sliman nije u pravu . Medjjutim , kako se znansvene istine tesko probijaju do "aminovanja znanosti" , tako ni to otkrice Dr. Ristanovica - nije prihvaceno kao prioritet . Knjiga ce se sada objaviti i na Francukoj , a Ristanovicev mentor je profesor na Sorbonu - pa ce , mozda , njegova knjiga biti tretirana na nacin - kakav zasluzuje !

Slika korisnika Krešo

Prajs se nije slučajno zaputio u Gabelu, ideju je pokupio od Dubrovčanina Aristida Vučetića, on mu je bio prijatelj ,i, nakon njegove smrti Prajs samostalno izlazi u javnost o mogućoj lokaciji Troje u Gabeli. Vučetić je tumačio da Homerova Odiseja opisuje Odisejevo lutanje, nakon trojanskog rata, po moru i otocima koji odgovaraju Jadranu. Taj se Ristanović uključuje u cijelu priču mnogo kasnije, opet tumači samo ono što je tumačio i Vučetić. Evo kako je Prajs onako bombastično ušau u javnost sa svojom teorijom. On je bio potpuno uvjeren da je Vučetić u pravu, zato je sebi postavio pitanje; "Ako je Odisej nakon trojanskog rata lutao tim otcima, onda Troja mora biti u samoj blizini tih otoka, ...jer se to da zaključiti iz Ilijade i Odiseje" Za Prajsa su prvo saznale Yugoslavenske vlasti preko ambasadora u Meksiku, jer je Prajsov sin/kćer išao u školu sa sinom tog Yu. ambasadora. Tako to biva kad se moćne vlasti zauzmu za uspjeh jedne teorije, dali su mu i helikopter na raspolaganje.

Krešo

Slika korisnika Krešo

ANTE, slabo si upućen u cijelu priču oko potrage za Trojom! Šliman nije nikada bio prihvaćen od strane znanosti onoga vremena, a pred kraj svoga života sam pada u sumnju svoje teorije.
Prajs je previše vjerovao u svoju teoriju, govorio je da će se ubit ako Troja ne bude u Gabeli.

Krešo

U Gabeli otkriveni mogući ostaci mitske Troje?
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Kad Zoki prekuca igricu Igor Božović | bljesak.info
ljubuski.info
Marka po marka - televizija! Zoran Kolobara | hercegovina.info
ljubuski.info
Dobro nam je kakvi smo Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Ljubav i mržnja u službi krupnog kapitala Emil Karamatić | Republika

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari