Traži se fra Didak 21. stoljeća

ljubuski.info

Prije sto godina uvjeti za organiziranje i provođenje obrazovne reforme bili su više nego nepovoljni. Dovoljno je reći kako je preko 85% stanovništva bilo nepismeno. Unatoč nemogućim uvjetima, fra Didak je uspostavio obrazovni sustav koji je bio toliko kvalitetan, ne samo da se kopirao u mnogim mjestima izvan Hercegovine-sve do Podravine, nego je dobio mnoge nagrade a među njima i nagradu od cara Franje. To bi bilo kao da u današnje vrijeme Martin Schulz Predsjednik Europskog parlamenta dodijeli priznanje ministru obrazovanja ŽZH i da se obrazovni sustav iz Županije ŽZH kopira u drugim mjestima. No je li trenutni obrazovni sustav takve kvalitete?

Je li trenutni obrazovni sustav u ŽZH najbolje što možemo ponuditi!!?

Jesmo li dužni ponuditi najbolje?!! Jamačno jesmo. Kako zbog dobre budućnosti, koje nema bez kvalitetnog obrazovanja, tako i zbog prošlosti. Mi danas imamo mogućnost sami odlučivati o svojoj sudbini, po pitanju obrazovnog sustava. Međutim potrebno je podsjetiti da je ta cijenu krvlju plaćena. I to ne figurativno, nego činjenično.
Najbolji sinovi i kćeri ovog kraja su robijali po raznim kazamatima, bili proganjani, bili zlostavljani na sve moguće načine. Mnogi su masakrirani, ubijani na ratištima i van ratišta. Svaka stopa ove zemlje natopljena je krvlju mučenika. Muškaraca i žena koji nisu kalkulirali, koji se nisu prodavali ni za radno mjesto, ni za 100 KM po glasu, niti i zašto drugo, koji se nisu štedjeli.

Koliko smo danas toga svega svjesni, koliko danas to sve vrednujemo? Ili to, kao i ostale vrednote sve više profaniramo?

Stoga je potrebno ponovo zaoštriti pitanje: Jeli ovo trenutno stanje u obrazovanju (i ne samo obrazovanju) najbolje što možemo ponuditi.?! Zašto "obrazovna kola" nisu u punom pogonu? Zašto ne vode u sigurnu i prosperitetnu budućnost? Zašto su se zapetljala u kaljuži!?

Nećemo puno postići tražeći krivce za takvo stanje. Možda bi bilo bolje, parafrazirajući sv. Franju reći: "Braćo tako smo malo učinili hajdemo početi danas!."

Odakle početi i što činiti?

"Ja moram odgojiti narod, da on bude samosvijestan i upućen na samoga sebe. Moramo samosvijest i samopouzdanje buditi i odgajati u našem narodu Ja hoću da narod dobije pouzdanja u samoga sebe i svoje žuljeve, a ne da čeka milost vladinu. Da smo se na vladu oslanjali, nigda ne bi bilo presušeno drinovačko polje - a mnoge naše akcije zapinju baš radi toga, što mi čekamo neku pomoć iz vana."- znao je reći dragi nam fra Didak.
Pametnom dosta - rekli bi stari ljudi.

Dobro je poznato kako imamo kvalitetnih vrhunskih stručnjaka u svim područjima Tu tvrdnju potkrijepljuje i, netom objavljena, vrhunska, monografija "Kirurgija" koja spada u same vrhove europske znanosti a koju je uredio znanstvenik i čovjek iz ovog kraja.
Tako je u svim područjima. Imamo vrhunske ljude. Imamo potencijale. Imamo ljude koji su i stručnjaci i vizionari i koji vole ovaj narod. Problem je samo u tome što su takvi često potisnuti. Problem je u tome što su se ovom društvu nametnuli "šušum-bušum" stručnjaci, koji nemaju, niti vizije, niti ljubavi za narod, ni blizu onome što je imao fra Didak.

Stoga bi se trebalo zapitati: "Koje poteze bi danas povlačio fra Didak? Na koji način bi danas fra Didak proveo, najprije obrazovnu a potom i druge reforme?"

No, još je značajnije pitanje tko bi danas trebao preuzeti tu ulogu "fra Didaka 21.stoljeća"?

Vita Nostra

Komentari

Sigurno je da to nisu oni ili one koji sada odlučuju o obrazovanju

Nisu brte ni oni, koji Ivu Josipovića dočikaju i kesare se slikajući se sa njim.

Fra Dado vrati se

Možda bi to mogao biti prof. Ivo Čolak, prorektor za znanost. . Pod uvjetom da nije pod utjecajem "onog" Čolaka.
I pod uvjetom da se malo glasnije javi kad je u pitanju obrazovanje u ŽZH.

Teško je naći osobu poput fra Didaka. To bi morao biti tim od najmanje 7 ljudi.

Neznam koga bi. Ali bi netko takav bi trebao. Nemora biti fratar i ne mora biti muškarac. Mogla bi to biti i žena.

Da trebalo bi nešto suštinski izmjenit Ovi do sada samo brljave, stalno nešto prominjuju kilave se i nikakva pomaka nema.

Triba jednom napravit nešto da valja. Triba gledat kako ove mlade osposobit za život.
A to se nažalost ne vidi iz sadašnjeg sustava i "vakulteta iza pojate".
Žalosno je ali je činjenica da se sve prilagođava makro[ * neprimjereno * ]ma.
I tome jednom treba stati u kraj- s tim da je krajnje vrijeme.

Šteta što su se Ševe kasno rodile da su iz onog vakta sve bi na brzinu opismenili bili bi najpismeniji narod na planeti a eto sad to nadoknađuju sve za pismenost a pismenost nizašto

Da je pameti moglo bi biti u Hrvatskoj Hercegpvino na stotine Fra. Didaka.

Govor pročelnika Hrvatskog narodnog otpora, HNO za deseti travnja 1983. Hrvatima grada Detroita.

Uzvišene dame i poštovana gospodo, dobra večer.

Sastali smo se ovdje večeras ne samo da proslavimo veselje Desetog Travnja, nego da nastavimo veselje onih Hrvatica i Hrvata koji su imali priliku u živo dočekati i veseliti se tom najveličanstvenom hrvatskom državnom veselju hrvatske trinaeststoljetne povijesti, a danas nisu s nama ovdje. Zato se mirne duše može reći da je Deseti Travnja 1941. godine bio revolucionaran jer je rušio kraljevsko/srpsku Jugoslaviju a stvarao i postavljao Novu Hrvatsku Državu. Desetotravanjska revolucija hrvatskog naroda je bila socijalna i pravedna koja je hrvatskom narodu donijela sreću i blagostanje a ne političke, teoretske i ideološke razrade. Ustaški Pokret na čelu s Poglavnikom drom. Antom Pavelićem je ostvario tisućljetne želje hrvatskog naroda, a političke, teoretske i ideološke razrade je nametnuo hrvatskom narodu naš hrvatski neprijatelj a to je komunistčka Jugoslavija.

Ustaški Pokret je bio iskra koja je zapalila hrvatsku desetotravanjsku revoluciju. Ona nije propala nego se stopila sa plamenom hrvatske baklje koja je još cvate i bukti u svom narodnom hrvatskom toku. Zato se mnogi varaju koji misle da su sjećanja na uspomenu Desetog Travnja propala. Ja im večeras poručujem da su vrline i DUH Desetog Travnja alfa i omega, početak i kraj svakog hrvatskog državotvorstva.

Hrvatski narod je želio uspostaviti svoju Hrvatsku Državu i u njoj svoju slobodu. Zato se svi divimo snagi i volji desetotravanjskog naraštaja, njegovoj djelatvornosti i revolucionarnosti, a u isto vrijeme osudjujemo one, koji su tada iznevjerili državotvorne ideje hrvatskog naroda, kao što ćemo osuditi sutra i one, koji na jedan ili drugi način budu iznvjerili tisućljetne težnje hrvatskog naroda za ponovnom Obnovom Hrvatske Države.

Govoriti danas o danu "Deseti Travnja 1941." nije jednostavna stvar, kao što nije bilo lako ni pripremati ga i ostvariti ga. I tada, još prije 1941. proživljavao je hrvatski narod jednako teške dane kao što i danas proživljava. Prije je patio pod jarmom velikosrpskog kraljestva a danas trpi i pati pod pritiskom velikosrpskog komunizma i jugoslavenstva. I za vrijeme prve i druge Jugoslavije mnogo toga medju nama i okolo nas nije bilo sklono ni povoljno za nas Hrvate.

Slika korisnika strangelove

Propala NDH, propale obe Jugoslavije, propao Detroit, propala HB k'o m u d a kroz pidžamu. Tko povući i poduzeti bilo što danas? Nitko. Koga sad rušit? Tko brani Hrvatima išta danas? Sva borba je za davanje političarima još više prostora i autonomije za malverzacije i korupciju.

Traži se fra Didak 21. stoljeća

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Kad nezakonito postane normalno... Marko Čuljak | dnevno.ba
ljubuski.info
Ljudi trećeg reda Ružica Zeljko
ljubuski.info
Zakon pišem, tinta mi se proli Igor Božović | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari