Ogromna gužva bila je na otvorenju izložbe starih fotografija "Hercegovina - Muzej sjećanja", otvorene u Galeriji Aluminij u Mostaru, koju su zajednički organizirale ova galerija i Galerija Martino. Postav obuhvaća razdoblje od 1880. do 1980. godine, a na fotografijama su zabilježeni ljudi, ulice, trgovi i zdanja, ali i neki važni povijesni događaji.
Ova je izložba svjedok jednog vremena, podsjećanje na ono kako je nekad bilo, ali i lekcija da ono što je vrijedilo iz povijesti ne smijemo zaboraviti, nego primijeniti i danas. Na izložbi je bio i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, koji je podsjetio kako je, prije nekoliko godina, također na poziv Galerije Martino, bio na otvorenju izložbe starih fotografija u Mostaru, a tom mu je prilikom poklonjena i njegova fotografija iz 1967. - na njoj je Inzko snimljen kao maturant ispod Starog mosta. Iako je imao poziv na još jedno mjesto, a i privatnih obveza - njegov sin je tog dana slavio 26. rođendan, Inzko se ipak odlučio na dolazak na otvorenje ove izložbe u Mostaru, u - kako je rekao - "malu Kaliforniju", a s obzirom da je najavljeno njezino gostovanje i u drugim gradovima, rekao je da će se rado odazvati i na te izložbe.
Jedno je važno…
"Hercegovina jest mala Kalifornija, ali je tu jedna razlika - Hercegovina je mnogo starija od Kalifornije", rekao je Inzko. Oduševljen je ljepotom Hercegovine, rekao je i citirao stihove, koji otkrivaju ljubav prema Hercegovini: Život mogu dati, ali kamen ovaj nikad. Zadivljen je arhitekturom Hercegovine, koja se s vremenom mijenjala. Puno je toga nestalo, ali ono što je ostalo treba njegovati, restaurirati, davati nove sadržaje.
"Sve što je dobro treba pamtiti, ali to treba biti poticaj da idemo dalje", rekao je Inzko. Ispričao je i jedan svoj doživljaj Hercegovine: danas najveći arhitekt Austrije i šire, koji puno gradi i po Italiji i Njemačkoj, Boris Podrecca, rođen je u Trstu.
"Pitao sam ga odakle dolazi njegova elegancija; on je profesor, svjetski čovjek… Rekao mi je: 'Inzko, samo zapamti jednu stvar: moja majka je Mostarka'. Bio je to urban, otmjen svijet. Njegova majka se udala u Trst, zračila je nečim, nekom noblesom. To nešto vidimo i na ovim fotografijama", rekao je Inzko.
Branimir Martinac, vlasnik Galerije Martino, kaže da su fotografije za ovu izložbu prikupljane zadnjih 20, 30 godina, a izložba je ustvari najava izlaska iz tiska dvaju opsežnih monografija o Mostaru i o Hercegovini, koje izlaze upravo u nakladi Martina.
"Željeli smo pokazati da je Hercegovina regija koja može disati zajedno, pogotovo zahvaljujući ljudima koji nisu opterećeni glupostima. Na ovoj izložbi vidjet ćete ono urbano, vidjet ćete ljude, vidjet ćete da je to bio jedan sasvim drugi način života od ovog danas. Ljudi su bili neopterećeni. Tko je znao i trudio se, i napravio je nešto. Evo, sada javnost može ugodno prošetati osebujnom prošlošću svih urbanih krajeva Hercegovine, počevši od Mostara, potom Trebinja, Gacka, Nevesinja, Bileće, Ljubinja i Ravnoga, preko Stoca, Neuma, Čapljine, Čitluka, Ljubuškoga, Gruda, Posušja i Širokoga Brijega, pa sve do Tomislavgrada, Rame, Konjica i Jablanice", rekao je Martinac, koji se zahvalio posebno svojoj obitelji na potpori u radu te nekolicini pojedinaca i tvrtki koje su pomogle pripremu i skorašnje izdavanje spomenutih monografija koje smatra svojim krunskim projektima.
Ne propustite priliku
Na izložbi je i fotografija dolaska cara Franje Josipa u Mostar, pa je Inzko podsjetio da su u Beču trenutno postavljene velike izložbe povodom 100 godina od njegove smrti. Martinac je pak podsjetio na jednu fotografiju Simfonijskog orkestra Mostar i njegove slavne dane, a danas se njegov ravnatelj Darko Nikolić bori da se ta tradicija nastavi.
Otvorenje izložbe počelo je stihovima Hercegorčine, pjesnika fra Šimuna Šite Ćorića.
"Ove fotografije jesu sjećanje i pogled unatrag, ali nam trebaju biti nadahnućem, odnosno osnovom izgradnje bolje zajedničke budućnosti", kazao je, svečano otvarajući izložbu, dr. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije. Ponosnim ga je učinila spoznaja kako je Veleposlanstvo BiH u Velikoj Britaniji iskazalo zanimanje za preseljenje ove izložbe iz Mostara u London.
Rukovoditelj Galerije Aluminij Darko Juka čitao je ulomke iz davnoga teksta o Hercegovini, kojega je crnogorski književnik Ćamil Sijarić zapisao 1913. godine. Izložba ostaje otvorenom za besplatno razgledanje u obadva salona Galerije Aluminij do 18. ožujka, nakon čega će, do 29. ovoga mjeseca, biti reducirana na prostor Salona 1.
Fotografije od 1880. do 1980. godine
Postav obuhvaća povijesno razdoblje od 1880. do 1980. godine, a na fotografijama su zabilježeni ljudi, ulice, trgovi i zdanja, ali i zasvjedočeni bitni povijesni događaji.
"Uglavnom nisu umjetničke, premda je pregršt i onih s visokom umjetničkom vrijednošću, s potpisima Toše Dabca, Ćirila Raiča… No, najvećma su nastale spontano, amaterskim fotoaparatom nekoga Hercegovca ili putnika hercegovačkim podnebljem. Međutim, sve ih povezuje neprocjenjiva dokumentarističko-povijesna vrijednost, bitnost za zajedničko nam pamćenje prošlosti, ne samo kako bismo pamtili, nego kako bismo učili", kazao je Juka, poručivši kako je upravo bremenita hercegovačka prošlost razlogom što brojnih zdanja vrijednih divljenja s izloženih fotografija danas više nema.
Izložba prodajna, humanitarni karakter
Posebnost ovoj večeri u Galeriji Aluminij dala je završna poruka Branimira Martinca kako će neke od fotografija biti moguće kupiti, te kako će prihod darovati za obnovu Saborne crkve i za izgradnju Franjevačkoga studentskog doma u Mostaru, na mjestu nekadašnjeg Hrvojeva doma.
Glas naroda
Volim što sam Ero,i što volim
Volim što sam Ero,i što volim vina! Blizu mi je more ,blizu mi planina!Herzegovina-California
Bas me zanima sta ce ovaj
Bas me zanima sta ce ovaj pivat kad se otrizni ili ce povat ili plakat
Zahvaljujući kradezeu brzo će
Zahvaljujući kradezeu brzo će u z.hercegovini bit više kineza već hrvata
hercegovci se raseljavaju i
hercegovci se raseljavaju i vishe neradjaju zahvaljujuchi vashim i politickim i vjerskim liderima..
Jos malo i u nasoj
Jos malo i u nasoj hercegovini osta ce samo odje popovi i fratri l moliti da im se narod vrati od lipote se ne zivi
Tudjina i vrime novci i zene
Tudjina i vrime novci i zene
ne mogu minjati mene
Ja sam isti ka sta sam i bjja pijem vino sto sam uvik pija
Ljubim zemlju sto sam ljubija
I kamen sivi di se rodija.
moja je zemlja tamo di sunce sja
Moja je zemlja zemlja HERCEGOVINA
Ubijte se ili se iselite kad
Ubijte se ili se iselite kad neznate zivit uvjek vam je netko kriv.
najprije smicat one što nas
najprije smicat one što nas dovedoše dovde ala ti i taki
Nana su krivi nasi a vama su
Nana su krivi nasi a vama su krivi vasi samo mi imamo di bizat a vi di cete jedino u planine
Ko je tebi kriv kad si komad
Ko je tebi kriv kad si komad b udale
a ono sto bi ti volio to se nece desit taj si film gledao ne ako nas je otislo tisuce vratit.
ce nas milion ako zatreba nego imass ti svoji problema pozabavi se njima, pozdrav Hercegovac
Stanes li nogom na hecegovca
Stanes li nogom na hecegovca
Stao si na poskoka
Ovom komunjari, sada hdz-ovca
Ovom komunjari, sada hdz-ovca, hercegu svuđe dobro, svaki sistem i politika. Samo nek medi, nek lova teče u lisnicu. Zna se.
na tom skrtom kamenjaru nije
na tom skrtom kamenjaru nije bilo uvik love..cuj..sjecam se babe ane i njenog starrog sanduka..
mozesh zamisliti 1.5 metar visine 2 metra duzine sa pola metra shirine pun starih kuna sa cime smo se mi djeca poslije igrali i palili vatru na ognjishtu...no baba ana nije utroshila u nishto..kune je krio pokojni otac i tako drza negdje u podrumu sve dok mi djeca nismo otishli sa njima u prodavnicu da kupimo karamele i cicilici..receno nam je da se zato nemoze kupiti nishta..zbog tog su mogli pokojnog oca zatvoriti..no prodavach je bio toliko oprezan i ljubazan da je zamolio oca da nam vishe nedozvoli igranje sa tim novcanicama sve se zapalilo..dakle da smo to sacuvali danas bi vrijedilo..znaci bilo je love i kuna i dollara u kog je bilo..to je porucala inflacija i nemoralni zakon nacionalizacija..dedu su opljackali a baba ana je zivila na svom imanju i uvik je mislila da ce sutra biti bolje..
stari izrezbareni sanduk ili skrinja bilo je pravo bogastvo babe Ane..
Gost 10. ožujka 2016 - 17:58
Gost 10. ožujka 2016 - 17:58
Ubijte se ili se iselite kad neznate zivit uvjek vam je netko kriv.
Dragi prijatelju(ice) ovo iz tebe riga zlo pogotovo u korizmenim danima pozivati svoj narod na Judo-proklestvo je grijeh do neba.
Zato se dobro zamisli kad pročitaš ovaj komentar, pokaj se i ispovjedi inače bi se mogaao(la) prisjetiti ovoga komentara i svoje izjave kad ti se desi nešto što možeš kasnije protumačiti a i biti će Božja kazna za suradnju sa sotonskim nakanama.
Otiđi na Via crucis i uz iskreno fizičko i duhovno razmatranje progledaj i pogledaj unatrag kroz svoj život.
Pozzzz. i Sretan ti USKRS!!!!!
neche bog od svakog molitvu
neche bog od svakog molitvu
sotona pod plashtem mira nema nista veze sa kristom na krizhu..by
i wish you all the best
nemoj da te stara zmija prevari sinko
zasto je to receno po
zasto je to receno po bozanski ubijte se i raselite..nemaju te rijeci nishta zajedno sa bogom..
neche nestati hrvata..
ima jos jedna borba zlo i bog
u zadnje dane bog ce inteferit u ljudsku aferu..yee
be good
sve sotona proba tom narodu.
sve sotona proba tom narodu..da im zarobe dushe da ih rasele da ih prevare optuze ovo ili ono..o jee bit ce prevarenih napritek..zlobnika jos vise..