Samostan na Humcu iznjedrio je mnoge vrijedne stvari

ljubuski.info

U sklopu proslave Dana općine Ljubuški na Humcu je upriličen Dan otvorenih vrata i posjeta arheološkoj zbirci franjevačkog samostana. Uz posjet muzeju, posjetitelji su imali priliku razgledati iznimno vrijednu umjetničku galeriju "Majka" i izložbu sto križeva talentiranog umjetnika Radojka Kraljevića iz Graba koji ima oko za uočavati gotove križeve u prirodi te izraditi ili bolje rečeno doraditi raspelo u prirodnom drvetu.

Kroz sam muzej prošlo je preko 300 posjetitelja, i to ne samo iz Ljubuškog, nego i susjednih mjesta. Kako je kazao arheolog Mirko Rašić, ovo je samo maleni korak i doprinos ka oživljavanju ove nekad značajne institucije dok je gvardijan fra Velimir Mandić kazao kako su fratri na Humcu oduvijek, od svojih početaka osim duhovne vrijednosti njegovali i one kulturne i povijesne vrijednosti, sve ono što bi moglo pridonijeti dobitku čovjeka vjernika ovom području, a time i sam samostan podizati na veću razinu kulturnih i povijesnih vrijednosti.
"Stoga je dobro da ljudi znaju što sve samostan njedri, a njedrimo mnogo važnih stvari", rekao je fra Mandić.

Glazba na Humcu

Potom je fra Ivan Žarko Ilić održao svoje predavanje "Glazbena umjetnost na Humcu, Kratka povijest od fra Anđela do fra Stanka."
"Uglađeno crkveno pjevanje na Humcu je započelo 1968./69. godine izgradnjom crkve sv. Ante. Posljednjih desetljeća 20. stoljeća izgrađene su crkve i po našim selima. Od tada su se i u njima sastajale pjevačke skupine, koje su uvježbavale i onda za vrijeme mise pjevale misne pjesme. A nakon Sabora su misnici i časne sestre uspjeli redovne misare uvježbati tako, da posljednjih četrdesetak godina većina pjeva misu na hrvatskom jeziku. Imali su svoje zborove koji su pjevali na nedjeljnim i blagdanskim misama. Na Humcu pjevanje doživljava svoj uspon i preporod te je dovedeno do zavidne razine. U školama su časne sestre milosrdnice učile djecu pjevati. U novije vrijeme zborove vode Školske sestre franjevke", istaknuo je fra Žarko između ostalog o pjevanju.

Dodao je kako je u vrijeme najgore imovne oskudice od godine 1930. do 1934. i u vrijeme diktature kralja Aleksandra na Humcu fra Rudo Mikulić učinio pravo čudo - nabavio je limenu glazbu krajem 1932. Izrađena je u Brnu u Češkoj, dovezena vlakom do Čapljine i odatle do Humca na zaprežnim kolima.
"Bez ikakve državne ili crkvene pomoći fra Rudo je uspio od domaćih momaka i cura skupiti potrebni novac za nabavljanje te glazbe. Istina, pomogli su i neki dobrotvori kojima se obraćao po svojim suradnicima. Momci su nadničarenjem i skupljanjem duhana dobivali novac. Cure su plele najrazličitija pletiva, donosile fra Rudi, koji je to pred crkvom nudio za prodaju radi nabavljanja limenih glazbala. S glazbom je prvi put nastupio 1. siječnja 1933. svirajući koračnice od Humačke crkve do kotarske zgrade u Ljubuškom", rekao je Ilić o limenoj glazbi svetog Ante, zatim je govorio o Domu svetog Ante i predavanje završio skladbenim stvaralaštvom kojim je krajem 20. stoljeća obogaćena glazbena umjetnost na Humcu.

O zbirci Majka

U drugom predavanju mag. hist. art. Valerija Soldo Rešetar se usredotočila na zbirku umjetnina Majka.
"Cilj ovog izlaganja nije bio dati nekakav iscrpan pregled svega onog što se nalazi, puno toga je ostalo nedorečeno, puno imena nije spomenuto, puno tema nije spomenuto, ali ovim kratkim pregledom sam htjela ukazati na to da zbirka sadrži djela različitih stilova i izraza. Puno ovih autora zapravo se ne može ni podvesti pod neke stilske obveznice, svatko od njih ima svoj individualni izraz i ova djela svaka variraju kvalitativno od vrhunskih ostvarenja renomiranih umjetnika do djela autora koji svoj stil još uvijek traže. Iako je zbirka samostanska, posebno mi je drago da se nije inzistiralo na sakralnosti prikaza čime je omogućeno i tematsko proširenje zbirke. Ova zbirka umjetnina je jako značajna za ovo područje jer je jedina tematska zbirka suvremene i moderne umjetnosti nastala iz želje da se slavi lik žene i majke", rekla je predavačica Soldo Rešetar.

Dnevni list

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Lesi se ne vraća kući! Zaboravljeni branitelj br. 690
ljubuski.info
Sve poskupljuje osim autobusnih karata Marko Čuljak | dnevno.ba
ljubuski.info
Prevareni, prodani, izdani, ostavljeni... ne i izgubljeni! Slaven Raguž | Predsjednik Hrvatske republikanske stranke
ljubuski.info
Priča za božićne suze Krešo Vujević

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

mailto