Kraj prošle i početak ove godine u potpunosti je obilježen aktivnostima oko europskog puta BiH, kredibilnog zahtjeva za članstvo i ispunjenja svih potrebnih uvjeta na ubrzanje cijelog procesa.
Problema i prepreka na tom putu je za zemlju kao što je BiH zaista mnogo, i možda je i glupo izdvajati najveće, ali ako već moramo, većini upućenih u ovu tematiku na pameti je samo par riječi - korupcija i organizirani kriminal. Zemlja koja je više od 20 godina bukvalno raj za koruptivne radnje i kriminal nikada neće biti dio europske obitelji, to je svima jasno.
EU je svojim projektom "Jačanje antikorupcijskih kapaciteta i mreža civilnih organizacija iz te oblasti" (koji je samo jedan u nizu sličnih projekata) ponovno ispružila ruku davljeniku, ali poboljšanja i promjena paradigme kod naših vlastodržaca još uvijek nema na vidiku.
Pomoć EU-a
Richard Wood, voditelj Odjela za vladavinu prava Delegacija EU-a u BiH, na jučerašnjoj konferenciji rekao je kako je borba protiv korupcije izuzetno važna u svakom društvu i kao takva treba biti ključ napretka svakog društva.
"Ova konferencija će omogućiti da pogledamo činjenice i kažemo kako je učinkovita borba protiv korupcije preduvjet za stabilan, prospertitan i održiv razvoj BiH. Zbog toga je ovo pitanje ključno i za pristup BiH Europskoj uniji. Zbog toga mi stalno pružamo i pružat ćemo podršku u ovoj borbi", poručio je Wood.
Ravnatelj Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK) Sead Lisak, istaknuo je kako rezultati ove agencije trenutno nisu zapaženi, odnosno nisu atraktivni kao vijesti o uhićenjima osoba osumnjičenih za neko koruptivno djelo. Poručio je kako u borbi protiv korupcije nije dovoljan samo APIK, jer u toj borbi trebaju biti mobilizirani i svi segmenti društva od institucija, medija, nevladinog sektora, akademske zajednice. Uz to, potvrdio je kako je najveći stupanj korupcije u politici i javnom sektoru u BiH.
Aleksandra Pandurević, predsjedavajuća Povjerenstva za izbor i praćenje rada APIK-a, više nego jasno je poručila kako je BiH najkorumpiranija država u Europi i da je to ogromna prijetnja za investicije i nova radna mjesta, uništava gospodarstvo, povećava stupanj siromaštva…
"Izvješće Europske komisije o napretku BiH potvrđuju kako BiH nema institucionalni i zakonodavni dovoljno razvijen i dovoljno dobar kapacitet za suočavanje sa korupcijom, kao najozbiljnijim problemom BiH", kaže Pandurević.
Reformska agenda
S obzirom na to, jednostavno moramo omogućiti pokretanje istraga u svim slučajevima sumnjive imovine bilo kog dužnosnika, a Pandurević ukazuje i na nedostatak stručnog kadra, vještaka, posebno u financijskim istragama.
Denis Zvizdić, predsjedatelj Vijeća ministara BiH, poručio je kako samo sinergijsko djelovanje svih razina države i društva u borbi protiv korupcije može pomoći kako bismo podigli razinu kvaliteta života svih naših građana i tako postali respektabilna članica europske obitelji modernih demokratskih zemalja. Napomenuo je kako su u Reformskoj agendi za BiH, koja je usvojena na svim razinama vlasti, jasno poručili da će uspostaviti učinkovite strukture za prevenciju i nadzor u skladu s relevantnim međunarodnim standardima i uz poštivanje ustavne nadležnosti.
"Još jednom izražavam spremnost Vijeća ministara BiH da se suprotstavimo korupciji i naglašavam kako ćemo ustrajati u zalaganju za društvo boljih vrijednosti i jednakih šansi za sve naše građane", kazao je Zvizdić.
Napomenimo i to kako je EU financirala projekt "Jačanje antikorupcijskih kapaciteta i mreža civilnih organizacija iz te oblasti" u iznosu od 444.480 eura. Projekt je u protekle dvije godine implementirao konzorcij predvođen Europskom konzalting grupom.
Razina korupcije
U BiH su vođena brojan istraživanja o mitu i korupciji, i svi imaju jednu poveznicu - situacija u BiH je katastrofalna. Tako su sva istraživanja pokazala kako je korupcija najprisutnija u politici i javnom sektoru, obrazovanju u zdravstvu. Ovisno o istraživanju, između 20 i 30 posto ispitanika priznalo je kako je davalo mito, a mito se u prosjeku kretalo između 200 i 300 maraka. Jedno od istraživanja pokazalo je kako svatko tko prizna barem jedno davanje mita, u prosjeku zapravo daje mito pet puta ili jednom svakih 10 tjedana. Gotovo 80 posto podmićivanja je u gotovini, 15 posto u obliku hrane i pića. U 37 posto slučajeva podmićivanja građani BiH su inicijatori mita a u više od pola slučajeva se mito traži. Prema ovom izvještaju osnovni ciljevi davanja mita u BiH su izbjegavanje plaćanja kazne (25 posto) i ubrzavanje procedure (25 posto), dok se najviše mita daje zdravstvenim radnicima i policiji.