Spajanje županija je preozbiljno pitanje i neće ići preko noći

ljubuski.info

Iako je predsjednik SDA Bakir Izetbegović u dosta ležernom tonu najavio kako bi jedna od mogućnosti stvaranja funkcionalnije i učinkovitije Federacije mogla biti i spajanje pojedinih županija, ova problematika mnogo je više od pukog matematičkog modela, budući se na njoj isprepliću različiti interesi hrvatske i bošnjačke politike u Federaciji.

Dok su hrvatske stranke okupljene u HNS-u stajališta kako bi kroz ujedinjenje županija ipak trebalo uzeti u obzir i etničke kriterije, u većinski bošnjačkim strankama razmišljanja idu u smjeru kako etnički kriterij ne smije biti prioritetan te kako rješenje ne smije biti u stvaranju etnički čistih područja. Stoga optimizam s kojim su Izetbegović, a i njegov partner Dragan Čović krenuli u ovu priču treba uzeti s dozom opreza budući da postoji nemali broj stranaka i zastupnika koji u startu smatraju da je spajanje županija neprihvatljivo. Drugi pak misle kako se radi o osjetljivom pitanju kojeg treba dobro analizirati i pokušati doći do konsenzusa. Sve to dovoljno je za zaključak kako se spajanje županija ne može odraditi tako brzo i kako će stranke u Federaciji morati ozbiljnije i s više pripreme krenuti u ovaj proces. U svakom slučaju HDZ BiH i SDA ukoliko bi čak i uspjeli doći do konačnog modela trebat će podršku drugih stranaka.

SDP protiv

Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović ipak je optimist i smatra kako je jedno od rješenja spajanje županija budući da nikomu ne odgovora stanje u kojem postoji 11 parlamenata i vlada. Ukoliko bi se spojile pojedine županije, Čović je uvjeren kako bi Federacija bila jeftinija barem 70 posto te kako bi se na taj način otklonile barijere za investitore.

Istodobno, nedavno je Glavni odbor SDP-a tako odbio prijedlog Bakira Izetbegovića o stvaranju megažupanija te su takva nastojanja nazvali "megapodvalom aktualne vlasti, koja pod krinkom navodnih ušteda želi Federaciju BiH podijeliti na bošnjački i hrvatski dio".

Predsjednik Glavnog odbora SDP-a Saša Magazinović naglasio je kako je SDP protiv svakog idućeg koraka koji može voditi daljnjoj teritorijalnoj podjeli po etničkoj liniji.
"Mi osim iz medijskih istupa nismo dobili jasno obrazloženje gospodina Izetbegovića i gospodina Čovića što je njihov plan. Znajući dosadašnje stavove HDZ-a, a imajući u vidu popustljivost SDA u posljednjih godinu dana mislim je jasno u kojem bi pravcu to moglo voditi", izjavio je Magazinović.

S druge strane Mirsad Đonlagić predsjedavajući Kluba SBB-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH kaže kako je problematika spajanja županija osjetljivo pitanje zbog kojeg će se morati postići veći stupanj konsenzusa, odnosno političkog dogovora. Ipak, uvjeren je kako treba raditi u smjeru veće funkcionalnosti države te kako svako rješenje u tom pogledu treba razmotriti, a prijedlog o spajanju županija zbog uštede bio bi jedan od modela.
"Treba to dobro osmisliti, a u svakom slučaju svaki potez koji ide ka funkcionalnost i većem stupanju osjećaja sigurnosti i komocije za svakog od nas, treba pozdraviti", naveo je on.

Što se tiče kritika da se ovime otvaraju vrata za treći entitet, Đonlagić je istaknuo kako će uvijek biti onih koji su za i protiv, ali da je suština tražiti rješenje u kojem će BiH biti komotna za sve koji u njoj žive.
"Je li to ovo ili neki drugi način to je za diskusiju, ali nešto treba raditi da se BiH napravi učinkovitijom i državom gdje ćemo se svi osjećati komotno i na isti način", pojasnio je on, dodavši da pitanje jeste osjetljivo, ali kako je vrlo bitno početi razgovore i tražiti rješenja što je samo po sebi velika stvar.

Prvo riješiti Izborni zakon

No, prije bilo kakve priče o spajanju županija koja pretpostavlja promjenu Ustava, a samim tim i Daytonskog sporazuma, biti će potrebno riješiti određena pitanja iz Izbornog zakona kako bi se vidjelo što Hrvati i Bošnjaci zapravo mogu zajedno dogovoriti u nekim jednostavnijim stvarima. Predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić kaže kako u pogledu spajanja županija treba sačekati dalji razvoj i razgovore u pogledu Izbornog zakona.
"Ako dođe do takvog prijedloga, sigurno će biti prezentiran na vrlo ozbiljan način, utemeljen na ozbiljnim argumentima", smatra on te navodi kako u FBiH trenutno postoji 11 vlada i oko 150 ministara, a reorganizacijom ovog bh. entiteta, kako je rekao, taj bi se broj mogao smanjiti i time ispuniti jedan od ključnih preduvjeta za BiH, a to je reforma javne uprave i smanjenje administracije.

Član ekspertne grupe koja se bavi promjenom Ustava Federacije Vehid Šehić kaže kako se razmišljajući o ovom pitanju pojavilo mišljenje da se broj županija smanji na pet, ali na način da ih treba spajati u već postojećim granicama.

Cjelovito, a ne parcijalno

Glavni tajnik i v.d. predsjednika HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović ističe kako se on i stranka zalažu za to da tri konstitutivna naroda moraju biti ravnopravni u BiH.
"Ako će se kroz smanjenje broja županija učiniti jedan korak k tomu mi ćemo to podržati, ali načelno u ovom je trenutku teško komentirati nešto ozbiljnije jer je ovo probni balon", naveo je Cvitanović, koji se boji i kako bi ovdje moglo biti riječi o parcijalnom rješenju koje neće zadovoljiti konstitutivnost i ravnopravnost naroda.

Dario Pušić [ Dnevni list ]

Glas naroda

Možda bi se cila Hercegovina i Bosna mogla podijeliti na dva entiteta: Hercegovački i Bosanski sandžak. Tako je bilo u doba sultana Abdulmedžida, tako neka bude u doba paše Dragana, vezira Bakira i alajčauša Milorada.

Šta ti predlažeš?

Znaći husretbegovina da je ko filđan, đul hanume nude kahvu, izabereš koju hoćeš iz harema... đe to ima, samo je bilo, vaktile u Bosni.

Spajanje županija je preozbiljno pitanje i neće ići preko noći
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari