Beriški pečat vremena

ljubuski.info

Ljubuško žitorodno polje Beriš prostire se cijelim svojim dijelom između rijeka Trebižata i Vrioštice, a završava tamo u južnom dijelu, gdje se riječni tokovi spajaju. Upravo od toga mjesta, nekoliko stotina metara uzvodno pored desne obale Vrioštice, nalazi se nizak brežuljak Velike Stine. Ime nosi po kratkome vijencu stijena, koje na tome dijelu strše iz polja gotovo da ne prelaze visinu isklasalih žitnih parcela.

S toga se mjesta rijeke ne mogu vidjeti. Jedino se u daljini preko polja uočavaju drvoredi topola, vrba i jablana, koji rastu uz riječna korita. Pogledom s toga brežuljka može se obuhvatiti cijeli Ljubuški kraj. Prema sjeveru između Ljubuškog i Vitine proteže se kao bedem brdo, prema kojem se polje blago uzdiže. Brdo je bogato izvorima. A preko tog brda, visoko gore, ispod vedrog neba na vrhuncima Vran planine još se bijele obronci prekriveni kasnim snjegovima.

S Velikih Stina vidi se kao na dlanu kako se pored Vitine izdiže veliko brdo Zelengora i na njezinu vrhu zagonetna gradina. Od to gradine gledajući kružno prema zapadu oči zastaju na Klobučkom brdu samo na tren, jer od njega otima pogled veličanstveni Matokit. Pogled s ovoga mjesta na to šiljato brdo zaustavlja dah, jer se ono doima kao da upravo izrasta iz prostranih cvjetnih polja.

Nastavljamo li kružnom linijom od Matokita prema jugu, tamo započinje dugi vijenac plavkastih brda, koja zatvaraju cijeli krug ove Ljubuške doline.
Na samoj sredini tog brdskog masiva nalazi se veliki procijep iznad Malog Prologa. Procijep je neobično velik i kroz njega se jasno vide obrisi brda na poluotoku Pelješcu. Taj rastvor i ulegnuće u brdima kao velika vrata prema moru, omogućavaju Ljubuškom kraju znatno blažu klimu od ostalih hercegovačkih područja. Za lijepog i mirnog vremena kroz ta vrata iz pravca Ploča povremeno se može čuti podmukli zvuk sirene. Na taj zvuk sirene još od djetinjstva stariji su nas upozoravali, da se tu povremeno čuju brodovi na moru.

Lastini vitrovi

Početkom travnja kroz ta "morska vrata" južni vjetrovi vrlo rano nadjačaju sjeverac i najavljuju siguran početak proljeća. U narodu te vjetrove nazivaju "lastini vitrovi ". Jer lastama nakon dugog izbivanja olakšavaju ponovni povratak. One se upravo tih dana u velikim jatima iznenada pojavljuju nad ovom cijelom dolinom.

To je ujedno i vrijeme proljetnih brazda i oranica. Kao po nekom već određenom pravilu iz godine u godinu u isto vrijeme posjećuju tek uzorane parcele velika jata galebova. Jata ptica s lakoćom prelijeću blagi prijevoj između mora i polja te već rano u zoru zabijele crne oranice. Mnogi tvrde da u tim danima povremeno osjete i miris mora. Je li to zbog višednevnih toplih južnih vjetrova? Ili zbog prisutnosti sve većih jata galebova?

U to vrijeme dok je veliki dio polja u oranicama ili dok se jedan dio leluja žitima, brežuljak Velike Stine dobiva posebno značenje. Naime, uske preorane parcele, koje završavaju u njegovom podnožju, svake godine otkrivaju zadivljujuće ostatke minulih vremena. Poznavatelji povijesti i ljubitelji arheologije mogu samo priželjkivati jedno takvo područje.

Već godinama plugovi na površinu zemlje izbacuju male komadiće pečene gline raznih oblika i boja. Po njihovoj debljini i zaobljenim oblicima lako se zaključuje da su to dijelovi lonaca, koji često prate slična arheološka nalazišta. Brežuljak se proteže po nekoliko stotina kvadratnih metara. On svojom konfiguracijom i neobičnim ispupčenjima u polju upućuje na zaključak, da zemlja krije značajnije arheološke nalaze.

Posljednjih godina, od kada se javila veća potreba za jačim plugovima i dubljim oranjem, ti arheološki nalazi postaju sve zanimljiviji.

Na zemljanoj površini pojavljuju se sve brojniji zaobljeni ulomci pečene gline i ručke raznih posuda. Tu se još zamjećuju tamni komadi keramike, u kojima se zrcale bijeli kristali staklastog praha. Ti su dijelovi nešto čvršći i malo su teži od ostalih.

Posebno su zanimljivi ulomci obične fino pečene gline, koji upućuju na vrčeve i plitice. Njihove vanjske stjenke su oblikovane posebnom tehnikom. Na toj vanjskoj strani, uočavaju se rebraste konture, koje prate određenu zaobljenost posude.

Po tim rebrima može se lako utvrditi veličina i oblik prvobitnih cjelina. Rebrasti otisci na stijenkama su različitih debljina. To ovisi o veličini posude i upućuje na zaključak da su rađene po već unaprijed pripremljenim kalupima. Meni su posebno zanimljivi unutarnji dijelovi pojedinih zaobljenih ploha. Na tim se ulomcima prilikom izrade glinene lončarije često vide urezani otisci prstiju, koji su nakon sušenja i pečenja gline ostali trajno uslikani na stijenkama. Otisci su različitih veličina, a to svjedoči o različitim uzrastima tih umjetnika. To su otisci prstiju pečat minulog vremena i svjedočanstvo poštenog rada naših davnih predaka!

Upitna radoznalost

Treba li se zapitati koliko su ti davni ljudi bili vezani za ovaj kraj. Jesu li to iste prste i ruke pružali prema Nebu u dane nevolje, ili kao zahvalu u dane obilja i blagostanja?!

Sigurno su uživali u ljepoti ove plodne doline i dobro poznavali ćudi varljivog vremena. Jesu li se veselili oblaku na Matokitu i munji koja u noći sijevne iz pravca "morski vrata"? Jamačno su znali da iza toga do zore mora pasti kiša.

Jesu li pratili zimski zalazak sunca i na suprotnom brdu crtu tame i crvenkaste svjetlosti i kako se uspinje prema današnjoj Butarovici, kamo crvenkasta svjetlost nestaje s početkom noći? Ako su pratili kako se posljednje zrake gube na vrhu brda, onda su sigurno uočili da se sljedećeg jutra na tom istom vrhu pojavljuju i prve zrake sunca. To su dani kratkodnevice, kada se nad Ljubuškim krajem zora započne buditi u velikom srebrenom luku. A kratko nakon toga, kako se primiče jutro, jutarnji oblaci na istoku u tim danima dobivaju purpurnu boju. To vatreno, ružoprsto jutro obasjava i veliki stup vodene pare koja se izdiže iznad slapova Kravice. Cijeli taj prizor iz daljine izgleda; kao da negdje gori oganj.

Vjerujem da su to sve zapažali i oni, koji su kroz sva minula stoljeća u ovoj pečenoj glini uspjeli ostaviti otiske prstiju kao simbol ljudskog rada.

Jesu li i njih u trenutcima odmora veselile laste, let galebova, cvjetna polja i odsjaj zvjezdanog neba u našim bistrim rijekama!? Što nam imaju poručiti ti naši davni nepoznati preci? Što li krije brežuljak Velike Stine a Beriškom polju?

Imamo li dovoljno stručnjaka, koji su spremni otvoriti ove slojevite stranice povijesti, čija pitanja i odgovori, evo, sami izlaze na površinu zemlje?! Ili se moramo suočiti s istinom te se zagledati u budućnost i smoći snage, kako bismo sve to uspjeli zaštiti i sačuvati za buduća vremena!!?

Prvi put objavljeno: Kršni Zavičaj, Humac 2001g.

Krešo Vujević

Glas naroda

Puno priče oko nekoliko ulomaka uglavnom rimskih amfora. I to je sve. Ima ih na sve strane, od Vitine, Proboja, Radišića do Hardomilja i Zvirića. Uglavnom inventar rustičnih vila (villae rusticae).

Sta je rec pa nisi vise " rastika"?!
Ovo sam ponovo objavio da svi vide tvoju sramotu sto nisi pripozna vaznost i znacaj ovog lokaliteta. Ali, Bog dao mlade ljude koji su redovnim putem studirali arheologiju i magistrirali, i uvjerili se na licu mjesta u ono sto ti nisi prepoznao prije vise od 10 godina. Ovih je dana lokalitet posjetio Rasic sa svojom ekipom. Kad on objavi vijest to ce odjeknuti kao bomba.

Je mlatiš praznu slamu i uplićeš se u arheologiju o koju se razumiš ko Bebek
u vlast. Velike Stine su ušle u popis Ljubuških arheoloških lokaliteta odavno. A
što nisi uzeo kramp i kopao da "prepoznaš" o kojem se razdoblju radi? Onako piskaraš
o sirenama, brodovima, Vran planini i čemu još sve ne. U tekstu se spominje i
pasus "prema današnjoj Butarovici". Još malo postat će "Bugarica".

Bas me zanima a niko o tim stinama nista zvanicno nije reka .Upisano kao arheolosko i svak suti,ima tu nesto??

Krešo i Rade odajte priznanje Rašiću i pomozite mu u daljnjem radu.
On je odlučio raditi što nitko u ljubuškom nije, bar ne u posljednjih 20. godina.
Uostalom sve što su neki do sada uradili pada u vodu jer su svojim ponašanjem na čelnim funkcijama u kulturnim udrugama pokazali i dokazali kakve su osobe.
Imam osjećaj da je Rade i još neki kulturnjaci i intelektualci ovdje postavljan na funkcije od same udbe.
Kako možeš dopustiti da nekadašnja sela imaju iste ali aktivnije udruge?
Rade i ostali profesori sa završenim fakultetima su dokaz kako diploma uništava kulturu a samim tim i jednu sredinu i društvo u kojem žive

Nešto ti je zapeo za zub Rade, inače čovik se zove Radoslav. Koliko znam odavno
nije na nikakvoj funkciji i kako uništava kulturu??? Malo ti zaudaraju rečenice na kiselu moždinu.

Nisam Krešo ako na to ciljaš.
Kako nije na nikakvoj funkciji, provjeri malo.
I sad je na čelu jedne udruge, a spominje ju samo kad se treba medijski obratiti.
Uostalom osim mačkara ne znam da je nešto dobro uradio, ne krivim tu samo njega nego sve intelektualce iz ljubuškog koji su trebali biti pokretači, bar kulturnog života, a oni su uspjeli biti krvnici kulture i gospodarstva u Ljubuškom.
Gdje imaš veću ironiju, fakultetska diploma i to redovno stečena, upropasti sve od kulture do gospodarstva, samo u Ljubuškom.
Ali vjerujem kako ništa nije bilo besplatno, pa ni ovo uništavanje od strane "intelektualne elite" u ljubuškom

I sad konačno dođe jedan mladi dečko, završi fakultet i zasuče rukave te krene raditi ono što puno njih radi u teoriji već dugi niz godina.

Može opravdanje biti razočarenje u sve, ali nitko se ne bi smio predati do kraja, tako da ste bar moralno odgovorni za ovakvo stanje

Vrjeme je za promjene ,,,,nabolje..

Beriški pečat vremena
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari