Odgađaju se lokalni izbori?

ljubuski.info

Ni 19 izmjena, koliko ih je do sada pretrpio Izborni zakon BiH, nije osiguralo fer izbore pa se svi slažu - zakonske propise obvezno treba promijeniti do kraja ove godine.

Parlament BiH imenovao je svoje predstavnike u Međuresornu skupinu za izmjenu izbornog zakonodavstva - iz Zastupničkog doma to su Hazim Rančić, Borjana Krišto i Lazar Prodanović, a iz Doma naroda Halid Genjac, Ognjen Tadić i Bariša Čolak. Zadatak im je da zajedno s po tri člana Vijeća ministara i Središnjeg izbornog povjerenstva pripreme izmjene važećeg ili potpuno novi državni Izborni zakon u upute ga Parlamentu BiH na usvajanje.

Podizanje cenzusa

Bosna i Hercegovina je dvostruki neslavni rekorder u regiji - po broju političkih stranaka i po visini izbornog praga. U BiH su registrirane 183 stranke, a već ima najava da će ih biti još. Nebrojeno puta konkretno je dokazano da su mnogi vidjeli šansu za dobar biznis u politici pa registriraju stranke, što uopće nije nikakav problem jer su uvjeti i propisi koji to reguliraju iznimno blagi.

Naravno, registriranje, ako je po zakonu, nitko ne može zabraniti niti spriječiti, ali se red može uvesti podizanjem izbornog praga. U BiH iznosi samo tri posto, a usporedbe radi u Hrvatskoj i Srbiji pet, a u Sloveniji četiri posto. Zbog tako niskog izbornog cenzusa u BiH je moguće da se sa svega 300 i manje glasova dobije mandat i zauzme pozicija u zakonodavnoj vlasti koja osigurava moć, utjecaj i zapovijedanje sa svim što to podrazumijeva u županijama, entitetima i državi.

Već dugo nevladine organizacije zahtijevaju povećanje izbornog praga, ali političke stranke nisu za takvo nešto raspoložene slijedom svojih interesa. Kako doznajemo, parlamentarci koji su izabrani za članove Međuresorne skupine za izmjenu izbornog zakonodavstva su spremni za "revoluciju" - povećanje izbornog praga s tri na pet posto kako bi se "politička šuma" raščistila.

Prema informacijama do kojih smo došli, neće biti iznenađenje ako se lokalni izbori koji bi se trebali održati u listopadu iduće godine odgode za listopad 2018. i održe zajedno s općim. Navodno, takvo raspoloženje postoji, prije svega, u narodnjačkim strankama koje su punopravne ili pridružene članice Europske narodne stranke, a sugestije da se povuče takav potez stižu i iz nekih krugova međunarodne zajednice. Nedavno je i visoki američki dužnosnik Hoyt Brian Yee upozorio da izbori svake dvije godine nisu najbolje rješenje:
"Ako se stranke svake dvije godine suočavaju s izborima, to svakako nije najučinkovitiji način da se dirigira važnim poslom da bi BiH mogla donijeti značajne odluke i provesti važne reforme."

Izvanredni izbori

Takvu ocjenu potvrđuje nagomilano loše iskustvo. Primjerice, lokalni izbori po važećem kalendaru već su zakazani za listopad iduće godine, što znači da će se stranke od siječnja 2016. posvetiti pripremama i borbi u općinama za glasove birača i staviti po strani rješavanje ključnih problema u državi i provođenje reformi dok se ti izbori ne završe.

Onda svim strankama, svejedno jesu li na vlasti ili u oporbi, ostaje 2017. da nešto kao urade, a već od siječnja 2018. ulaze u pripreme za opće izbore koji su im kao i lokalni 'biti ili ne biti'.

Nedavno je Ognjen Tadić, izaslanik SDS-a u Domu naroda Parlamenta BiH, izjavio prošlog tjedna da se "može zaključiti da bi i birači i kandidati bili suglasni da se lokalni i opći izbori spoje i održavaju svake četiri godine".

Prema Lazaru Prodanoviću, zastupniku SNSD-a u Zastupničkom domu državnog Parlamenta, previše je izbora u BiH, a premalo prostora za provođenje programa:
"Moj stav je da bi bilo dobro da se održavaju svake četiri godine, a stvar je dogovora je li u isto vrijeme ili u razmaku od nekoliko mjeseci".

Za očekivati je da će tek biti polemika i svađa o tome treba li predstojeće lokalne izbore odgoditi za 2018. jer bi to značilo automatsko produženje mandata načelnicima općina koji su izabrani 2012. godine.

Manjkavosti važećeg Izbornog zakona BiH ogledaju se i u zloporabi glasova, korupciji u biračkim odborima, manipulacijama s nacionalnim izjašnjavanjem kandidata, diskriminirajućim odredbama i sve moraju biti uklonjene.
Bez dvojbe, "rak-rana" su birački odbori koje formiraju stranke pa postoji inicijativa da se promjenom zakonskih propisa nadležnost za njihovo sastavljanje preda Središnjem izbornom povjerenstvu, odnosno izbornoj administraciji.

Međuresorna skupina za izradu novog izbornog zakonodavstva svakako će se morati pozabaviti i teškim problemom proisteklim iz činjenice da važećim propisima ne postoji mogućnost raspisivanja izvanrednih izbora. Uz to, neke stranke zahtijevaju i skraćenje roka od 30 dana za službeno potvrđivanje izbornih rezultata.

Kako doznajemo, za očekivati je "povuci - potegni" zbog inicijativa, čak i formalnih prijedloga da se umjesto otvorenih uvedu zatvorene kandidatske liste s obrazloženjem kako bi mandati pripadali strankama, a ne pojedincima "čime bi se onemogućilo trgovanje i presvlačenje stranačkih dresova iz osobnih financijskih i drugih interesa, što dovodi do političke nestabilnosti u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na svim razinama".

M. Osmović [ Dnevni list ]

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Roditelji, gdje ste? Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
I obraz i obrazovanje! Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Pijun T.B.

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari