Glavni cilj programa ekonomskih reformi koje su naše vlasti predstavile međunarodnim kreditorima na čelu s Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom i Europskom komisijom je fiskalna održivost, odnosno izbjegavanje situacije u kojoj se neće moći isplatiti sve unutarnje (plaće, mirovine, zaduženje trezorskim zapisima i obveznicama) te vanjske (razna zaduženja) obveze – bankrot.
Revizija “socijale”
U programu nacionalnih reformi, u koji smo imali uvid, navodi se kako je nužno “nastaviti s restriktivnom politikom javne potrošnje na svim razinama”, s osnovnim ciljem održavanja fiskalne stabilnosti i sustava kontrole potrošnje.
- I pored provođenja ovih mjera nužno je od međunarodnih financijskih institucija (MMF‐a, Svjetska banka) osigurati nedostajuća sredstva, kako bi se pokrio deficit. Vlada FBiH će posebnu pozornost obratiti na prioritete koje je nužno financirati iz kreditnih sredstava, odnosno novim zaduživanjem FBiH – navodi se u spomenutom programu. Ističe se kako je nužno voditi računa da se nove investicije odnose na gospodarski rast što će izravno utjecati na otvaranje novih radnih mjesta, s jedne, i analize učinaka koji su rezultat prethodnog zaduživanja, a nisu dali planirane učinke, s druge strane. Što će to konkretno značiti, lako se može naslutiti. Naime, Vlada FBiH navodi kako će “funkcionirati s velikim fiskalnim opterećenjem s obzirom na velike pritiske vezane za izmirenje domaćih potraživanja, otplate vanjskog duga i troškova socijalnih davanja”. Budući da se dug prema kreditorima mora platiti. Uzimat će se novi krediti kod MMF-a i Svjetske banke koji inzistiraju na uvjetima izuzetno bolnih reformi i rezova, uzdat će se u bespovratna sredstva koja Europska komisija nudi također u zamjenu za reforme okvirno zacrtane u Sporazumu o rastu i zapošljavanju. Upravo ovdje se navode i dva ključna uvjeta kome se protivi “pola države”. Tu spadaju ratni-vojni invalidi, braniteljska populacija i svi oni koji su posljednjih dvadesetak godina uvedeni u prava, među kojima je i veliki broj onih koji nemaju stvarnu potrebu za “socijalom”. Bez ikakve sumnje, revizija takvih prava se nastavlja, a barem deklarativno joj se ne protivi nijedna stranka u vladajućoj koaliciji SDA, HDZ-a BiH i DF-a, ako se ona radi po zakonu jer im je, kažu, “razdvojiti žito od kukolja”.
Nesigurnost u javnom sektoru
Druga skupina su oni koji su zaposleni u javnoj službi, od državnih institucija preko zaposlenih u institucijama na nižim razinama pa sve do nastavnika i liječnika, ali i oni koji rade u privatnom, realnom sektoru i od čijih se poreznih davanja financiraju zaposleni u onome što se okvirno zove administracijom. Zahtjev za “fleksibilnijim” radnim zakonodavstvom, kako ga nazivaju MMF, Svjetska banka, Europska komisija i domaći poslodavci, te ograničavanjem kolektivnih ugovora na maksimalno tri godine odnosit će se i na zaposlene u javnom sektoru.
- Uvažavajući mjere ekonomske politike, u oblasti porezne politike u srednjoročnom razdoblju nastavit će se aktivnosti na učinkovitijem upravljanju javnim prihodima, iznalaženju rješenja za smanjenje opterećenja poslodavaca uz postojanje fiskalne održivosti izvanproračunskih fondova i time stvaranju uvjeta ubrzanog gospodarskog rasta, kao i dogradnji i unaprjeđenju poreznog sustava u oblasti izravnih poreza – jedna je od obećanih, zacrtanih mjera uz isticanje kako će se javna potrošnja preusmjeriti na kapitalne investicije i razvojnu potrošnju. Sve kako bi se dobio novi kredit MMF-a i Svjetske banke.
Reforma tržišta rada u FBiH
Glavni cilj ekonomske politike Vlade FBiH temelji se na očuvanju i unaprjeđenju makroekonomske stabilnosti uz poboljšanje ambijenta za poslovanje gospodarskih subjekata. Ključna stavka su reforme u oblasti tržišta rada. “Izvršit će se usklađivanje pravnog okvira u oblasti rada i zapošljavanja sa zahtjevima tržišne ekonomije i europskim standardima u ovoj oblasti. U tom smjeru, izradit će se novi Zakon o radu i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. Jedan od glavnih ciljeva ove reforme je postizanje veće fleksibilnosti na tržištu rada, a u konačnici i veće produktivnosti rada”, navodi se u programu ekonomskih reformi Vlade FBiH.
“Skidanje sa Zavoda za zapošljavanje”
Sredstva namijenjena za aktivne politike zapošljavanja treba koristiti tako da se jasno utvrde prioriteti kako bi rezultati kroz poticaje poslodavcima i nezaposlenim osobama bili vidljiviji i učinkovitiji, navodi se u programu ekonomskih reformi. U cilju utvrđivanja stvarnog broja nezaposlenih osoba i pružanja usluga osobama koje aktivno traže posao promijenit će se pravilnik o evidencijama u oblasti zapošljavanja. Na taj način se na evidencijama nezaposlenih neće voditi osobe koje su tu radi ostvarivanja nekih drugih prava, a ne radi “aktivnog traženja posla”. Time će brojni ostati bez prava na zdravstveno osiguranje, a “virtualno” će se smanjiti broj nezaposlenih. Obećan je i rad na povećanju najniže cijene rada koja je ista od 2008.
