Prehrambeni proizvodi iz Hrvatske i Srbije mogli bi biti skuplji za čak 70 posto kada na snagu stupi Zakon o zaštiti domaće proizvodnje u BiH.
Veliki broj ekonomskih stručnjaka, ali i političkog vrha BiH, odmah do donošenju ovog zakona najavili su znatna poskupljenja, a slične najave dolaze i iz hrvatskih i srpskih tvrtki.
Jerko Lijanović Ivanković, zastupnik u Zastupničkom domu državnog Parlamenta, i predlagatelj ovog zakona, naglasio je za Dnevni list kako nema nikakvog razloga za poskupljenja, jer se ovim zakonom sprječava ekstra profit uvoznika u BiH.
"Ukoliko tvrtke iz Hrvatske i Srbije žele i dalje zadržati ekstra profit, tada će doći do poskupljenja", smatra Lijanović. Ukoliko bi i do toga došlo, Lijanović smatra kako će se građani okrenuti domaćim proizvodima što je dobro i za građane i cijelu državu.
"Od kupovine domaćih proizvoda pune se proračuni, te se na taj način dolazi do većih sredstava koja se mogu iskoristiti za povećanje mirovina, bolje zdravstvo, bolje obrazovanje", istaknuo je Lijanović.
Pored najava poskupljenja proizvoda, negativnu ocjenu zakonu dala je u EU, koja je istaknula kako se s njim krše potpisani međunarodni ugovori, te se na taj način može usporiti i put BiH prema EU-u. Isto tako, veliki broj domaćih političara osudio je donošenje zakona.
"Sada su se stvari potpuno razotkrile. Uvozni lobiji, u sprezi s domaćim političkim snagama, pokušavaju srušiti ovaj zakon kako bi zadržali ekstra profit koji se iznosio iz BiH", kategoričan je Lijanović.
Također, on je pojasnio kako Zakon o zaštiti domaće proizvodnje dovodi u jednak položaj uvoznike i domaće proizvođače, što bi trebao biti cilj svake zemlje.
"Sada imamo lojalnu konkurenciju, a ne bilo kakvo zatvaranje. BiH ne smije biti zatvoreno tržište, ali mora imati ravnopravnu konkurenciju", kaže Lijanović.
S druge strane, još uvijek stižu oštre reakcije od političara iz cijele BiH.
"Ovaj zakon odgovara jedino Lijanoviću. Ovih dana razgovarao sam s konzulima Srbije i Hrvatske u Banjoj Luci i rekli su mi da njihove vlade razmatraju novonastalu situaciju. Srbija i Hrvatska su prije nekoliko dana u Zagrebu potpisale sporazum o ekonomskoj suradnji i vjerujem da će zajedničkim mjerama oštro odgovoriti na usvajanje ovog zakona", rekao je ministar trgovine i turizma RS-a Predrag Gluhaković.
Iako Hrvatska i Srbija, kao ni zemlje potpisnice CEFTA-e još uvijek nisu uvele nikakve protumjere, sudeći prema najavama i to bi se moglo dogoditi u skoro vrijeme, a prema mnogima to će značiti katastrofu za našu zemlju.
Razna udruženja, od potrošača do poljoprivrednika, jednoglasno su stala uz ovaj zakon. Proizvođači iz cijele BiH su čini se, s pravom ogorčeni i kategorično tvrde da institucije vlasti u BiH do sada nisu učinile gotovo ništa da zaštite domaću proizvodnju. Uzmemo li u obzir velike barijere za bh. izvoznike u Hrvatsku i Srbiju (brojne barijere, laboratorijske analize,..) ne čudi zadovoljstvo naših proizvođača.
Prema Zakonu o zaštiti domaće proizvodnje, uvode se pune carinske stope na 954 tarifne linije. Riječ je uglavnom o poljoprivredno prehrambenim proizvodima, pićima i mineralnim vodama koje su se na ovdašnje tržište uvozili iz Srbije i Hrvatske. Upravo zbog činjenice da su se u novom zakonu našle samo ove dvije zemlje, a ne sve zemlje CEFTA-e, mnogi vide pristranost.
