Posušje se mučenika sjeća i s njima suosjeća

ljubuski.info

Za razliku od Blagovijesti, velike blage vijesti koje se Crkva u daru Marijinog "Da" Bogu i svijetu toga dana spominje, film "In odium fidei - Iz mržnje prema vjeri" donosi istinu o jednoj drugoj, velikoj, ali tužnoj vijesti masakra 66 hercegovačkih franjevaca 1945. koji su isto tako, poput Marije, izrekli "Da" u služenju Bogu i ljudima. U tome svome "Da" su i brutalno ubijeni. Učinio je to bezbožni jugokomunistički režim. Sinoć, 25. ožujka, film je prikazan i u Posušju.

U veljači 1945. komunisti su gotovo iskorijenili Hercegovačku franjevačku provinciju, a 66 bez ikoje krivice ubijenih fratara činilo je trećinu od ukupnog broja ondašnjih hercegovačkih franjevaca. Druga trećina mučena je u dugogodišnjem uzništvu iz kojeg se većina nije vratila. Čak 89 franjevaca osuđeno je na 341,5 godina tamnice. Treća trećina Provincije 1945. nalazila se izvan hrvatskih područja (Europa, SAD, Kanada, jedan franjevac u Kini). Film dokumentirano prikazuje kako je Hercegovačka franjevačka provincija do 1952. gotovo istrijebljena i nosi pečat mučeničke provincije. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, Hrvati su sa svojim svećenicima još ubijani u kolonama smrti, komunisti su zabranjivali rad sjemeništa, novicijata i studija teologije. Ipak, unatoč pokušaju istrjebljenja broj franjevačkih novaka je rastao, potvrđujući još jednom istinu o plodnosti zrna koje umirući život daje, te kako je krv mučenika sjeme novih kršćana, odnosno zvanja koja su ponicala u Crkvi u Hrvata.

Uz brojne vjernike i svećenike Posuškog dekanata, prigodnu riječ na promociji filma uputio je Branko Bago, načelnik općine Posušje. Naglasio je kako je ovaj film potreban jer će "na najbolji način ljudima pokazati kako je to bilo".

Nazočnima se obratila i scenaristica i redateljica filma Nada Prkačin: "Svi vi ovdje djelić ste slagalice koju čini istina o onom što se dogodilo u Širokom Brijegu u veljači 1945. Tu istinu prenijeli su vam vaši djedovi i bake. Nosite ju u sebi. Govorite o njoj glasno, što glasnije, kako bi se konačno saznalo što se stvarno dogodilo u Hercegovini po samom završetku rata i u poraću."

Producentica filma i ravnateljica Laudata, Ksenija Abramović, zahvalila je na zanimanju pučanstva posuškoga kraja za prikazivanje filma koji pokazuje kolika je intelektualna i duhovna kvaliteta bila u ubijenim franjevcima. Naglasila je i da sam naziv Posušje označava sušni kraj, što je stoljećima bilo obilježje toga područja. Upravo su franjevci bili ti koji su taj kraj oplemenili, razvili i navodnjavali svojim vjerničkim duhom i materijalno. Krčili su polja i darivali ljude hercegovačkog kraja katoličkom vjerom, znanjem, poukom i mnogim majstorskim vještinama. Na koncu su ubijeni u neshvatljivoj mržnji, te su u tu kršnu hercegovačku zemlju koja je doslovno zalivena njihovom krvlju položili i svoja tijela. Od 66 ubijenih franjevaca, za grobove njih 33 još uvijek se ne zna. U svom je govoru Abramović podsjetila i na velika imena svećenika iz Posušja. Iz Rastovače pokraj Posušja potječe poznati franjevac i pjesnik fra Grgo Martić (1822. - 1905.), čija su poznata djela Osvetnici, Posvetnici i Zapamćenja, a govore o teškom vremenu u BiH izloženom mnogim povijesnim silnicama krajem 19. st. "Hrvatski narod i Katolička Crkva osvetnici nisu. Franjevci svojom žrtvom jesu posvetili život Crkve u Hrvata. A na nama je da to zapamtimo, da se toga uvijek sjećamo i žrtvu mučenika nikad ne zaboravimo", kazala je Abramovićka. I Posušje je dalo žrtvu svojih sinova u Martirologij Crkve u Hrvata. Iz Posušja je rodom don Ante Bakula (1884. - 1942.). Bio je župnik u Blagaju, Viru kod Posušja i Gornjem Hrasnu. Partizani su ga krajem travnja 1942., u njegovoj 59. godini života, danima mučili, kamenovali, vezali u štali za jasle, davali mu za hranu sijeno i drugu travu, na njemu jahali, potkovali ga kao konja te ubili i bacili u jamu u Vlahovićima kraj Ljubinja. Njegovo tijelo nikad nije pronađeno. Također je u Posušju rođen fra Roland Zlopaša (1912. - 1945.). Kao član Hercegovačke franjevačke provincije bio je profesor fizike i matematike na vrsnoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji na Širokom Brijegu, 1943. - 1945., školi koja je vrhunski i nesebično odgajala i obrazovala siromašni hercegovački puk. Jugokomunisti su ga ubili u veljači 1945. u Mostarskom Gracu. Ekshumiran je i pokopan 1971. u širokobriješkoj bazilici. "Takvi ljudi su bili poticaj nastajanju ovog filma kojim želimo čuvati trajnu uspomenu i poticati zahvalu za žrtvu koji su dali vrsni hrvatski sinovi na njivi narodnoj i njivi Gospodnjoj. Takve sadržaje želimo stvarati i emitirati i na budućoj Laudato televiziji (LTV), u želji da se pokaže bogata i slavna prošlost hrvatskog naroda i Katoličke Crkve", poručila je Abramovićka. Nazočne je pozvala da podrže osnivanje LTV-a članstvom u Klubu prijatelja, na način da mjesečno, shodno svojim mogućnostima, uplate minimalni iznos od 10,00 kn za njezino djelovanje. Ta će se televizija truditi da u njihove domove unosi duhovne, kulturne, informativne, edukativne i zabavne sadržaje s obiteljskom tematikom i kršćanskim vrjednotama. U zahvalnosti svima koji su, u po mnogim pothvatima plodnom Posušju, omogućili promociju i širenje istine o stradanju hercegovačkih franjevaca, Abramovićka je istaknula zahvalnost za podršku te praćenje nastajanja i promocije filma vicepostulatoru fra Miljenku Stojiću koji sa subraćom radi na osvjetljavanju tog stradanja, te nastavljaju u radu za Boga i ljude kako su činili i njihovi prethodnici, mučenici velike franjevačke obitelji i Crkve u Hrvata.

Promociju filma je nazočnošću obogatio i fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva "Fra Leo Petrović i 65 subraće". Susret je počeo izvedbom hrvatske himne, a završio pjesmom "Bože, čuvaj Hrvatsku" u izvedbi VS-a Belcanto.

Ines Grbić

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari