U organizaciju Hrvatskog kulturnog društva Napredak, podružnica Ljubuški, u ponedjeljak je u ljubuškoj Gradskoj vjećnici održana književna tribina i predstavljanje hrvatskih pisaca Ante Matića s knjigom "Kamena knjiga" i Tomislava Grge Antičića s knjigom "Kardinal frontova - Alojzije Stepinac".
Voditelj programa bio je prof. Dragan Matić, tajnik ljubuškog Napretka, a uvodnu riječ o Stepincu i knjizi Kardinal frontova imao je fra Mate Logara, mladi franjevac iz samostana na Humcu.
Diplomirani ekonomist Tomislav Grgo Antičić, rođen u Igranima pored Makarske, bio je pokretač i glavni urednik mjesečnika Harahvati. "Kardinal frontova" ukupno je deseta objavljena Antičićeva knjiga, od toga je njih čak sedam objavio za manje od godinu dana. Knjigu je izdala nakladnička kuća »Harahvati« iz Dugog Sela. Svih sedam knjiga spadaju u dramsku literaturu, a rijetko zabilježen Antičićev rekord uz "Kardinal Frontova" sačinjavaju: trilogija "Rajska zemlja", objavljena u tri knjige: "Rajska zemlja", "Balkanski kolodvor", "Kiki riki arka". Objavio je i drame: "Babinjak", "Psetanija" i "Dajkuni". Tomislav Grgo Antičić istaknuti je član Hrvatske udruge poslodavaca. Dugi niz godina je živio i radio u Sudanu, gdje se bavio naftnim bussinesom. U Hrvatskoj posjeduje nekoliko poduzeća među kojim je i tvornica deterdženata Eco-per iz Dugom Selu.
Riječ je o originalnoj drami u četrnaest postaja (slika) kojima autor, poput križnog puta Isusa Krista, prikazuje život blaženog kardinala Alojzija Stepinca od djetinjstva do suđenja i smrti, cjelokupno djelovanje Katoličke Crkve te gorku sudbinu hrvatskog naroda.
Drama zorno prikazuje blaženog Stepinca u najrazličitijim životnim situacijama. U dramatičnim smjenama totalitarnih režima, istaknuo je o. Horvat u predgovoru, koji su redom ugrožavali opstojnost Hrvata, Stepinac se odlučno i herojski borio na svim frontama, sve do mučeničke smrti, za ljudska i Božja prava. Vrijednost je drame, napisao je u pogovoru Slobodan Lang, u iskazivanju snage hrvatskog kardinala Alojzija Stepinca koji spašava, prosvjeduje, podučava, robuje, predviđa i pobjeđuje, iako je bio sam bez ikakve moći nasuprot svjetskim moćnicima s najvećim vojskama svijeta, Mussoliniju, Hitleru, Staljinu, Titu.
Knjiga sadrži i fotografije Alojzija Stepinca, popis korištene literature te kratak životopis. Tom je dramom Antičić želio pokazati kako žrtva i muka Alojzija Stepinca potvrđuju, da nitko ne može zatrti ljubav i vjeru jednog čovjeka, naroda, kršćanstva i cijelog čovječanstva. Stepinčev mučenički život evanđeoska je poruka koja upućuje na pobjedu »Pravog puta« vjere u Boga, radi vječnosti u Bogu.
Ante Matić rođen je 27. veljače 1945. u selu Borčanu na Duvanjskom polju. Pučku školu je učio u rodnom selu Borčani i Kongori, osmoljetku u Šujici i Duvnu, gimnaziju u Zadru, Pazinu i Splitu. Teologiju je studirao u Firenzi, a talijanski jezik u Sieni, filozofiju i sociologiju u Skopju i Beogradu, te novinarstvo u Zagrebu. Bio je jedan od osnivatelja Naših ognjišta, glavni urednik Grafičara, urednik Večernjeg lista, suradnik u književnim listovima i časopisima u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, Italiji, Njemačkoj, Australiji i Americi. Član je društva književnika Italije od 1970. godine i Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne od 1994. Nagrađen je Danteovom nagradom za poeziju u Firenzi 1971., Areninom za kratku priču dvije godine kasnije, Šimićevom nagradom 2001. za knjigu pjesama Nebeska galija i nagradom Matice hrvatske 2002. za novelu Sizif i mrav. Prevodio je suvremene talijanske, španjolske, njemačke i engleske pjesnike. Nakon prve knjige priča Objahana zemlja (Zagreb, 1989.) objavio je drugu knjigu priča Berlinski zid (Zagreb, 1990.), pjesničku prozu Ljudinak (Rijeka, 1995.) novele Lijepa naša tuđina (Zagreb, 1997.), Božićne priče (Tomislavgrad, 1997.), zbirku pjesama Nebeska galija (Mostar, 2000.), i te zbirke novela Sizif i mrav (Mostar 2006.), Imoćani (Zagreb 2006.) i Priče o Hrvatima (Sarajevo 2008).
„Kamena knjiga“ je svojevrsno odgonetanje slova u kamenu naših predaka, s kamena, sa stećaka. Priča o ljudima s hercegovačkog podneblja satkana od pjesama. „Na stranicama knjige kamene mojih predaka ispisana su prelijepa, draga i blaga, mila, milozvučna simbolična, melodična, mila ženska imena, kojih više u hrvatskom jeziku nema: Glorija, Korija, Kosara, Lilija, Borija, Kalija, Asta, Drina, Lelija…“ piše Matić.
Nakladnik „Kardinala frontova Alojzije Stepinac“ je nakladnička kuća“Harahvati“ i Dugog sela a Matićeve „Kamene knjige" je Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne.
