Čuvari Bosne divanili u Hercegovini

ljubuski.info

Više puta sam pisao i argumentirao kako se pod maskom građanskog, lijevog i liberalnog u BiH kriju rigidni unitaristi i centralisti jakobinskog tipa čiji nacionalizam vrlo često prelazi u otvorenu šovinističku netrpeljivost i mržnju prema političkim neistomišljenicima, te konglomerat samoproglašenih građansko-lijevih politika slikovito opisao zgradom koja ima bošnjačke temelje, velikobosansku nadgradnju i građansku fasadu. Poput nekadašnjih socijalističkih "čuvara Jugoslavije", i ovdašnji "ljevičari" sve se otvorenije proglašavaju i "čuvarima Bosne", te žestoko napadaju svakoga tko se na bilo koji način drzne dovesti u pitanje "njihovu Bosnu".

Politička praksa, naime, posljednjih godina sve više potvrđuje da radikaliziranju situacije u BiH naročito doprinose stranke, institucije, pokreti i pojedinci koji se razmetljivo i samodopadno predstavljaju kao građanski orijentirani ljevičari i antifašisti. Po staroj totalitarističkoj matrici jugoslavenskog narodnog fronta sve one koji ne misle kao oni, sve koji zastupaju različita stajališta, svjetonazore, koncepte i interese proglašavaju izdajnicima, nacionalistima i fašistima, agresorima i djeliteljima Bosne s kojima se treba obračunavati svim raspoloživim sredstvima. Vulgarni antifašizam kojeg zastupaju, i koji u pravilu služi kao sredstvo za postizanje njihovih partikularnih totalitarno-unitarističkih ciljeva, svojim je karakterom toliko radikalno-agresivan da zapravo sve više poprima fašistička obilježja.

Izjave upućena s okruglog stola "Treba li BiH ujedinjenu ljevicu" održanog 2. ožujka 2015. u mostarskom hotelu Bristol, još su jedan primjer javnog djelovanja u okvirima spomenute totalitarno-frontovske političko-ideološke matrice "čuvara Bosne". Na okruglom stolu sudjelovali su Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH, Željko Komšić, predsjednik DF-a, Dennis Gratz, predsjednik Naše stranke, te Nerzuk Ćurak, profesor na FPN u Sarajevu.

Na spomenutom skupu Nermin Nikšić je izjavio:
"Moramo se ujediniti protiv zahtjeva HNS-a za etnički utemeljenom federalizacijom BiH jer to dijeli zemlju i to je fašizam". Nikšić se pri tom uopće ne zamara činjenicom da su zahtjevi HNS u potpunosti legitimni politički zahtjevi koji su u skladu ne samo sa suvremenom politološkom teorijom, nego i s demokratskim standardima i modelima političkog ustrojstva koji vrijede i primjenjuju se kako u samoj EU , tako i u njezinim zemljama članicama poput Belgije, Španjolske ili Velike Britanije. Da su zahtjevi HNS-a BiH legitimni svjedoči i Rezolucija Europskog parlamenta od 6. veljače 2014. u kojoj se osuđuje unitarističko-centralističke snage koje opstruiraju provedbu sporazuma iz Bruxellessa čiji je sastavni dio odredba da pripadnici jednog naroda neće birati političke predstavnike drugog naroda, te naglašava da je važno slijediti načela federalizma i legitimnog predstavljanja kako bi se osigurao put Bosne i Hercegovine u EU. Nikšić također, zaboravlja, zanemaruje ili ne zna ni slijedeće činjenice:

Da je prihvaćanje Cutilleirovog plana čiji je stvarni naziv "Izjava o načelima za novo ustavno ustrojstvo BiH" bio jedan od dva uvjeta koja je postavila međunarodna zajednica da bi uopće došlo do međunarodnog priznanja BiH. Podsjetimo kako je taj plan definirao nepovredivost vanjskih granica, te da će BiH biti "država sastavljena od tri sastavne jedinice temeljene na nacionalnim načelima". Kao što znamo, Alija Izetbegović je najprije prihvatio i potpisao taj plan, a onda nakon međunarodnog priznanja BiH, povukao svoj potpis, odnosno, odbacio plan.

Da je drugi uvjet bio referendum o neovisnosti koji je prošao zahvaljujući činjenici da su Hrvati glasali za nezavisnost, usprkos tome što kroz referendumsko pitanje nije uvažen njihov zahtjev za formiranjem tri nacionalna područja (kantona) formuliran Livanjskim pitanjem.

Da su Hrvati po postojećem Ustavu jedan od tri konstitutivna naroda te da im sukladno tome pripadaju sva prava koja imaju Srbi i Bošnjaci. Između ostalog pravo da mogu izabrati svoje legitimne političke predstavnike. Srbima je to omogućeno jer imaju Republiku Srpsku, a Bošnjacima jer su izrazito brojčano nadmoćni u Federaciji BiH (cca. 73% Bošnjaci, 21% Hrvati, 6% Srbi i Ostali) pa mogu birati političke predstavnike i sebi i Hrvatima i Srbima i Ostalima.

Da sve složene, višenacionalne demokratske države u svome unutarnjem ustrojstvu primjenjuju federalistička i konsocijacijska načela i modele.

Da je koncept "etnički utemeljene federalizacije" u potpunosti u suglasju s Ustavom BiH i njegovom preambulom u kojoj se Bošnjaci, Hrvati i Srbi eksplicitno navode kao konstitutivni narodi.

Da je upravo njegova stranka, SDP, bila glavni protagonist dekonstituiranja Hrvata i uzurpiranja njihovih političkih prava i pozicija (Alijansa, Komšić, Platforma) te time obesmislila i obezvrijedila model institucionalne autonomije i konsocijacijske demokracije, i time praktički gurnula Hrvate ka "etnički utemeljenoj federalizaciji" kao posljednjoj liniji obrane vlastitog političkog subjektiviteta. "Etnički utemeljenoj federalizaciji" kao zaštiti od šovinizma i majorizacije, a ne kao konceptu dijeljenja i razgradnje BiH.

Mogli bismo navoditi desetke činjenica i argumenata poput gore navedenih, ali je u razgovorima s lijevim talibanima to poprilično besmisleno jer oni naprosto ne mare za činjenice. A i zašto bi kad su kao pravovjerni ljevičari, po Nikšićevim riječima s okruglog stola, naprosto bolji od drugih ljudi. Nadljudi. A pri tom i antifašisti. Da nije ozbiljno i opasno, bilo bi smiješno.

O Željku Komšiću dovoljno govori, i zauvijek će govoriti činjenica da je u razdoblju od osam godina uzurpirao mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, i time, između ostalog, kao bosanski Sejdo Bajramović dodao još jednu sličicu u mozaik BiH kao "Jugoslavije u malom". Spomenimo ovdje i da je kao zakleti antifašist, u vrijeme dok je u Predsjedništvu BiH povremeno glumio Hrvata, u uredu držao Titovu bistu a pored nje portret generala HOS-a Blaža Kraljevića. Generala stranačke vojske koja se borila za cjelovitu BiH u okviru NDH, do Drine. Drina je izgleda njegova opsesija, pa je na okruglom stolu izrekao i slijedeću rasističku glupost: "Istočno od EU nema ljevice, osim zapadno od Drine". Tragikomično.

Dennis Gratz je navodno nešto rekao na okruglom stolu, ali se nitko ne može sjetiti što. Ali je zato Nerzuk Ćurak, onako profesorski blagoglagoljivo iznio netočnu i vrlo opasnu tezu koja glasi:
"U zemlji koja u svojih 20 godina postratne egzistencije svjedoči o nemogućnosti da se na političkim osnovama nacionalnog organiziranja konstituira održiva politička zajednica, gotovo kao imperativ nameće se konstitucija onog političkog spektra kojem nacija nije ključna u političkom organiziranju."

Ćurkova izjava sadrži potencijal za perfidnu politološku i političku podvalu. Ta izjava, naime, na latentnoj razini dovodi u pitanje ne samo preambulu Ustava koja govori o konstitutivnosti naroda, nego i sve institucionalne i zakonske aranžmane oslonjene na nju. Pojednostavljeno rečeno, dovodi u pitanje i daytonski Ustav i daytonsku BiH proglašavajući ju neodrživom političkom zajednicom. Pri tom kao glavnog krivca i osnovni razlog neuspjeha takve BiH proglašava sam federalističko-konsocijacijski ustrojbeni model, odnosno institut konstitutivnosti naroda iz kojeg taj model crpi svoj ustavno-pravni legitimitet. Čini se kao da Ćurak želi reći: daytonski model je neprihvatljiv jer ne omogućava izgradnju BiH kao održive političke zajednice; kada bi taj model proizveo održivu političku zajednicu ja bih ga prihvatio, ali praksa u zadnjih 20 godina nam svjedoči da to nije moguće.

Valjda smatrajući da je to samorazumljivo i da se podrazumijeva, Ćurak nam ne daje objašnjenje zašto federalističko-konsocijacijski model ne funkcionira i ne proizvodi željenu političku zajednicu u BiH. Kao profesor na FPN trebao bi znati da federacije puno bolje funkcioniraju kada su napravljene na dobrovoljnoj osnovi, kada federalne komponente prihvaćaju federalizam kao dobar i poželjan model. Uvjeti dobrovoljnosti i unutarnjeg legitimiteta još su značajniji kada su u pitanju konsocijacijski aranžmani kakvi su, na primjer, prisutni u sadašnjoj Federaciji BiH.

(Ne)funkcioniranje federalizma

Federalističko-konsocijacijski aranžmani u FBiH ne funkcionira zato jer određeni politički, društveni, medijski i ini krugovi u Sarajevu - među ostalim i sudionici tematiziranog okruglog stola - ne žele da oni funkcioniraju. I rade sve kako ne bi profunkcionirali. A onda hinjski perfidno optužuju sam model i aranžman zbog neučinkovitosti.

Kako bi ustavno-pravni i institucionalni aranžman Federacije BiH uistinu bio funkcionalan potrebno je da elite glavnih društveno-političkih aktera tog aranžmana demonstriraju određeni stupanj demokratske i političke kulture koji podrazumijeva međusobno uvažavanje, otvorenost za suradnju i spremnost na prihvaćanje kompromisnih rješenja.

Moja je teza da federalističko-konsocijacijski aranžmani u FBiH ne funkcionira zato jer određeni politički, društveni, medijski i ini krugovi u Sarajevu - među ostalim i sudionici tematiziranog okruglog stola - ne žele da oni funkcioniraju. I rade sve kako ne bi profunkcionirali. A onda hinjski perfidno optužuju sam model i aranžman zbog neučinkovitosti. Primjera za to imamo bezbroj, od ponašanja DF-a u tekućim pregovorima o formiranju Vlade FBiH, preko nerealnih unitarističkih zahtjeva u pregovorima glede provedbe odluke Sejdić-Finci, do demoniziranja sada već zaboravljenog Prudskog sporazuma. Svaki pokušaj legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda da se dogovore oko bitnih i bolnih političkih tema u tim krugovima biva žestoko napadnut i obezvrjeđen. Sjetimo se samo naslovnice bh magazina Dani nekoliko dana nakon Pruda na kojoj je pisalo: "Čitaj Tihiću oči ti ispale". Specijalni rat koji FTV vodi protiv legitimnih srpskih i hrvatskih političkih predstavnika više nalikuje djelovanju Informbiroa (još jedna sličica za "Jugoslaviju u malom") nego javnom RTV servisu demokratske zemlje.

Nije, dakle, problem u federalizmu i konsocijacijskim aranžmanima kao takvima, nego u onima koji te modele ne samo da ne prihvaćaju i ne provode, nego ih otvoreno odbacuju koristeći svaku priliku da ih ocrne i sabotiraju. Sve ne bi li nekako dokinuli institut konstitutivnosti naroda i imperativno nametnuli unitarno-građanski model koji će izgraditi ne samo državu (state-building), nego i naciju (nation-building). Time nam Ćurak, narodski rečeno, želi prodati rog pod svijeću. Pod krinkom izgradnje države želi podvaliti izgradnju nacije. Bosanske, naravno. Po mjeri "čuvara Bosne".

Stoga zaključujem da Nerzuk Ćurak ne bi prihvatio institut konstitutivnih naroda i konsocijacijski aranžman (F)BiH ni kada bi on bio mnogo učinkovitiji u stvaranju političke zajednice nego što je to do sada bio slučaj. Ako grješim, neka me Ćurak i ostali sudionici okruglog stola isprave. Neka javno izjave da barem načelno privaćaju ustavom zajamčenu konstitutivnost naroda i makar određene federalističke i konsocijacijske aranžmane.

Ivan Vukoja [ dnevnik.ba ]

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Skrivanje sramote koju naplaćuju tufekčići Berislav Jurič | bljesak.info
ljubuski.info
Shvatite, Hrvatska nije prijatelj Hrvatima u BiH teolog Dalibor Milas | express.hr
ljubuski.info
Snaga hercegovačke majke Ružica Zeljko
ljubuski.info
A ne, nećemo mi nigdje odavde! Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Samoubojstvo glasača Berislav Jurič | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

mailto