Hoće li Hrvatski narodni sabor započeti s dugonajavljivanom reformom koja uključuje njegovu institucionalizaciju, otvaranje vrata za predstavnike drugih hrvatskih političkih stranaka, kao i članove akademske zajednice, Crkve, branitelja i ostalih društvenih snaga, pitanje je oko kojeg će se u tjednima koji su pred nama voditi živa rasprava.
Naime, nakon što je Predsjedništvo HDZ-a BiH predložilo da se konstituirajuća sjednica Sabora sazove za 20. veljače iduće godine, postalo je jasno da će u idućim danima morati doći do otvaranja komunikacije na relaciji HDZ BiH - HDZ 1990., tim više što se radi o dvije stranke koje jedine imaju izborni legitimitet nakon listopadskih općih izbora te je sva odgovornost sada na njihovim čelnicima.
Nacionalna institucija
Predsjednik HDZ-a 1990. Martin Raguž kaže kako je to prihvatljiv datum te kako se do tada očekuje dovršetak procesa ustroja vlasti, a samim tim i otvara mogućnost da se u miru i bez opterećenja nekim drugim dnevnopolitičkim pitanjima započne s procesom reforme HNS-a. HDZ 1990. će, potvrdio je, dati svoj puni doprinos održavanju sjednice Sabora te tom prilikom predložiti i neke mjere koje trebaju voditi jačanju HNS-a i njegovom pretvaranju u nadstranački, svenarodni parlament koji neće biti vezan isključivo uz dnevnu politiku, već će održavati jedan kontinuitet kroz strateško djelovanje. HNS u konačnici, naglasio je, treba biti stvarna nacionalna institucija hrvatskog naroda u BiH, a ne okvir za zadržavanje postojećeg stanja.
Programska deklaracija
Iz dobro obaviještenih izvora doznajemo pak kako će odnosi dvaju HDZ-ova uoči sjednice Sabora biti na svojevrsnom testu kada je u pitanju priprema same sjednice kao i izrada potrebnih dokumenata.
U tom kontekstu posebno će biti zanimljivo vidjeti hoće li se postići suglasnost oko nove programske deklaracije HNS-a koja bi na neki način trebala biti temelj buduće svehrvatske nacionalne strategije za jedno duže razdoblje, a o čemu je naš list u više navrata pisao. Naime, jasno je kako idući mandat sa sobom nosi teške izazove kako političke, tako i ekonomske naravi, a ako se uzmu u obzir i dramatični podaci o stalnom smanjenju broja Hrvata u BiH, jasno je kako će HNS morati dati adekvatan odgovor na takvo stanje.
Programska deklaracija će imati i posebnu težinu s obzirom da je vrlo moguće da u iduće četiri godine dođe do promjena ustavnog rješenja, kako na razini BiH, tako i na federalnoj, pa je konsenzus najsnažnijih hrvatskih stranaka ključan, baš kao i sudjelovanje ostalih društvenopolitičkih snaga.
Tko bi mogao ući?
S druge strane, naši izvori otkrivaju kako bi zanimljivo moglo biti i u razgovorima o Statutu HNS-a čije bi promjene trebale omogućiti početak reforme i proširivanje Sabora. U tom kontekstu ne treba zaboraviti raniju odluku Predsjedništva HNS-a kako će novi saziv Sabora činiti svi zastupnici, svi vijećnici lokalnih izbora od prije dvije godine, svi oni koji su 11.11. 2014. formalno predstavnici u skupštinama kada su u pitanju županije, entitetska razina, parlament, izvršna vlast, državna razina vlasti, predstavnici u Saboru RH i svi ostali članovi kako to definira Statut HNS-a BiH. Drugim riječima, u Sabor bi trebali ući svi oni predstavnici stranaka koji su izabrani glasovima hrvatskih birača, a samim tim i stranke poput HSP-a BiH, Hrvatske nezavisne liste i Hrvatskog saveza HKDU - HRAST.
Smanjenje broja katolika
Predstavnici svih hrvatskih stranaka slažu se kako HNS mora biti krovna institucija sve dok je BiH neuređena, a Hrvati u defenzivi, počevši od ustavnog položaja, pa do stvarnog stanja na terenu, pri čemu zvono za uzbunu predstavljaju i podaci Katoličke crkve o smanjenju broja katolika u gotovo svim biskupijama.
