Analiza političkih odnosa i stanje razvijenosti glavnih društvenih vrijednosti na lokalnoj i županijskoj razini

 

Nakon što je općina Ljubuški potonula u bezdan društvenih negativnosti, trebamo priznati da je i ZHŽ na istom putu. Naredne rečenice nisu pesimizam, već naprotiv realni pogled na stanje i putokaz su kako treba krenuti dalje. Mali će broj biti onih koji se neće složiti s navedenim, a dolaze iz krugova neozbiljnih lokalnih skupina u mnogim političkim strankama. Na žalost takvi danas upravljaju životnim tijekovima, koji su u našoj općini i županiji, toliko narušeni.

Imamo narušen sustav vrijednosti i trenutačno se događa žestoka borba za opstanak privilegija stečenih na neetičan, nezakonit i nemoralan način.

Jedan mi prijatelj iz HDZ BiH u prošli petak reče: «Malo je žestoko, ali istina je takva!» Imao je prilike prije čitatelja pročitati tekst nastao prije nekoliko mjeseci, napisan u kratkom vremenu isključivo kao osobna analiza i pogled u kratkoročnu budućnost. 

1. Trenutačno stanje političkih odnosa u općinama i županiji

Stanje političkih odnosa u općinama i ŽZH ukupno gledano je ispod svake razine normalnog, kao i tranzicijskog društva koje želi krenuti put reformi i učlaniti se u društvo demokratskih, zrelih i gospodarski razvijenih regija i država. Za takvo stanje je kriv nastanak jednog novog političkog totalitarizma, koji je stvorio novu političku oligarhiju, koja nije marila za demokratski razvoj društva, konkurenciju ideja, progresivno etabliranje hrvatskih nacionalnih vrijednosti na suptilan i dostojanstven način prema užoj, županijskoj, državnoj i europskoj javnosti. Što je najgore hrvatske političke stranke, a osobito HDZ, izvršile su organizacijsku i svekoliku getoizaciju Hrvata u BiH odvojivši ih kroz obnašanje vlasti na svim razinama od federalnih i državnih razina vlasti i institucija, države Hrvatske i njenih resursa, tako i od zapadnih vrijednosti i institucija EU.

Ne dopustivši razvoj političke konkurencije na razne politički (ne)dopuštene i načine kroz korištenje sustava vlasti, stvorila se ideologizirana zavjesa pred narodom da sve što nije iz njegovih političkih radionica nema hrvatsku notu i predznak, a s druge strane društveno je razorio zajednicu ili pojedinačno općine i županiju i da bude sve još gore, sve to u interesu svoje političke skupine, a ne narodnog interesa. U odnosima s ostalim strankama iz druga dva naroda u BiH sebe je predstavljao, kao jedinog i reprezentativnog predstavnika Hrvata, ne želeći ravnopravan odnos s ostalim hrvatskim strankama po pitanju zaštite nacionalnog interesa u BiH i što je najvažnije stvaranja i zaživljavanja društvenih normi kroz razvoj zakonodavnih i izvršnih vlasti na svim razinama, već se upustio u političku trgovinu s drugim strankama poput SDA i SNSD i pristajući na dogovore u kojima je ugrožen nacionalni interes Hrvata.

Zanimljivo je da se veoma često pristajao na zakonska rješenja, koja su protiv interesa Hrvata, a njihovi recidivi su dolazili na "naplatu" po nekoliko godina kasnije. Političko mentorstvo ili usiljeno tutorsko pokroviteljstvo nad zajedničkim institucijama Hrvata za ovu su stranke svekoliki prioritet, kako ne bi kod naroda izgubili politički primat izgrađen društvenim novcem i političkim metodama manipulacije. Međutim, postavlja se pitanje zašto ostale hrvatske političke stranke nisu uspjele etablirati svoj politički rad, imati bolje političke rezultate i stvoriti jedan vid političke ravnoteže? Glavni razlog tome leži u činjenici da se kroz svoje djelovanje nisu uspjele obraniti od političkih silnica HDZ-a, odmaknuti se njegovih metoda obnašanja vlasti kako zakonodavne i izvršne, napraviti kvalitetan program, strategiju i predstaviti ih biračima i narodu.

K tome nisu biračima i narodu dali dovoljno jamstvo da će svoj politički rad u prvom redu podrediti interesima naroda, a to su nacionalno-politički, gospodarski, socijalni, institucionalni kroz stvaranje učinkovite, poštene i stručne javne uprave, kulturološki i nadasve demokratski interes s razvojem društva ideja, suradnje na lokalnoj, županijskoj, federalnoj, državnoj, regionalnoj i europskoj razini. Mnoge oporbene stranke su tako postale privatne političke organizacije i nisu uspjele znatno participirati u vlasti, jer ih narod nije prepoznao kao nacionalnu i društvenu avangardu. Derogiranje zakonodavstva i izvršne vlasti putem rada za interes oligarhije na vlasti, zatim institucionalno uništavanje općina i županije može se pratiti na više načina, ali iznosimo pet temeljnih:

1. Opis načina obnašanja vlasti u općinama i županiji;
2. Financijsko stanje općina i županije;
3. Institucionalna zapuštenost općina i županije;
4. Kvaliteta života, radni potencijal i budućnost populacije mladih, radno sposobnih i umirovljenika;
5. Program mjera za prevladavanje krize vlasti, gospodarstva i društvenih odnosa

2. Opis načina obnašanja vlasti u općinama i županije

Malo je reći da za vlast postoji Zakon i propisi obnašanja vlasti. Bez obzira na postojanje Skupštine, Vlade, njihovih predsjednika, ministara, načelnika općina i Općinskih vijeća. Javna je uprava u katastrofalnom stanju i njen je rad podređen interesima politike na vlasti, koja iz nje crpi financijska sredstva i zapošljavanjem korumpiranog kadra iz vlastitih redova osigurava biračku mašineriju i diskreciju obavljenog posla.

Načelnici općina su neprikosnoveni u upravljanju općinama, te su osigurali potrebitu većinu u općinskim vijećima u kojima je upitna zrelost i odgovornost i stručnost vijećnika, koji uopće ne ili jako malo uočavaju apsolutističko upravljanje općinama od strane načelnika, kao i njihove nezakonitosti. U mnogim slučajevima općinski vijećnici glasuju ne razmišljajući ili potpuno neodgovorno u mnogim bitnim odlukama. Na sjednice dolaze nepripremljeni ili ulaze u vokabularno sukobljavanje na razini lokalnog trača, a zakonito upravljanje ili poštivanje zakona u radu Općinskih vijeća im uopće nije u planu.

Mnogi od vijećnika su obrazovno inferiorni načelnicima i zbog toga se ne mogu upustiti u kvalitetan rad u vijeću. Stavljajući interes osoba iz ili bliskih stranci u prvi plan, točnije ispred javnog interesa, u težak položaj su dovedena javna poduzeća koja su na rubu propasti s velikim dugovanjima, umjesto da budu kotač infrastrukturnog razvoja općine.

3. Financijsko stanje u općinama i županiji

3.1. Općine Prezaduženost u bankama i kod dobavljača karakteristična je za sve četiri općine, a osobito se izdvajaju Ljubuški i Široki Brijeg. Ljubuški ima kreditna zaduženja veća od 9,3 milijuna KM. Kod banaka se više ne može zaduživati, jer već servisiranje navedenih kredita prelazi 10% godišnjeg općinskog proračuna, što je zakonska norma. Široki Brijeg je zbog poreznog duga od 1,5 milijuna KM četiri mjeseca imao blokadu računa i plaće nisu isplaćivane. Vijećnici nisu tražili odgovornost načelnika.

Proračuni općina često su nerealni tj. neostvarivi, nisu razvojni, nisu transparentni i predstavljaju politički financijski servis za rješavanje stranačkih političkih interesa, osoba iz stranačke politike i privatnog biznisa, te privatnog biznisa za rješavanje stranačkih financijskih interesa. Nisu transparentni, jer općine, kao što je Ljubuški godinama ne daju pred vijećnike Odluku o izvršenju proračuna ili ne daju točna, već lažirana izvješća. Tako je nepoznato kuda odlaze općinski novci, a često stoje potrošeni za posve druge namjene od objavljenih u dokumentaciji. Plaćanje prema dobavljačima se proteže do godinu dana od dana ispostavljanja faktura.

Općinska dugovanja su ogromna, pa prema sadašnjim saznanjima ona u općini Ljubuški prelaze 20 milijuna KM. U ovu brojku su uvrštena dugovanja općinskih javnih poduzeća, koja su pred bankrotom, a time je ugrožena financijska opstojnost općine u cjelini. Stanje javnih poduzeća u prvom redu onih komunalnih je katastrofalno u gotovo svim općinama. Ona su primjer političkog upravljanja na račun privatnog interesa. Njime kroz postavljanje političkih direktora upravljaju načelnici i većine u općinskim vijećima. Posluju negativno, u velikim su dugovanjima. Njihove se djelatnosti daju privatnim tvrtkama, koje prepoznaju budućnost svojih poslovnih aktivnosti, što je komunalna djelatnost svakako takva. Najočitiji primjer je davanje djelatnosti općinskih komunalnih poduzeća Ljubuški, Grude, Š. Brijeg i Posušje privatnim poduzećima.

U Ljubuškom se čak privatno poduzeće ALBA subvencionira s 320.000 KM na godinu, pa je općinsko javno komunalno poduzeće propalo i svojoj pozicijom direktno ugrožava financije općine Ljubuški. Stečaj u ovom poduzeću je neprovediv. Općinske službe rade jako slabo i uz rukovoditelja koji ne daje prijedloge, programe, njima usmeno upravlja načelnik, kao produžena ruka stranke kojoj pripada. Zbog toga izostaje tsunami planova i projekata potrebnih za općenit razvoj cijele općine. Ni jedna općina u županiji nema ured za razvoj ili se po tom pitanju bavi neka neiskusna osoba, koja svoj krug djelovanja ne može s općinske razine prebaciti na neku veću, a da ne govorimo o znanju koji može uspostaviti kontakte sa širom zajednicom. Ovakve osobe nemaju kvalitetnu suradnju sa županijskom Agencijom za razvoj, koja također nema kvalitetnu organizaciju, stručnu osposobljenost, pa tako i rezultate. Komunalni problemi u svim općinama kulminiraju, jer se malo ulagalo usprkos mogućnostima nepovratnog financiranja ovih projekata od strane financijskih institucija iz svijeta. Cestovna infrastruktura je slaba, zapuštena, iako predstavlja način za pribavljanje glasača pred svake izbore asfaltiranjem seoskih cesta.

3.2 Županija Nakon četiri godine pravog pustošenja županije, agencija i drugih institucija, stranačkog haračenja po računima riznice i zavoda, kriminalnih radnji, nepoštivanja zakona i zamagljivanja uzimanja novca iz proračuna, ovih se dana Vlada ŽZH hrabro pohvalila da je vratila puno dugova za doprinose prethodne vlade. Ne da staru vladu želimo braniti, ali iz Ćosićeve Vlade HDZ-a BiH žele obmanuti javnost. Ali, Izvještaj Ureda za reviziju F BiH za 2013. godinu, opovrgava samohvalu premijera Zdenka Ćosića i ministara, jer su podatci više nego poražavajući i kritično alarmantni po financijsko stanje u županiji.

	31.12.2006. godine	31.12.2010. godine	31.12.2012. godine	31.12.2013. godine
Vlast obnašali	HDZ BiH	HDZ1990, HSP, NSRZB	HDZ BiH	HDZ BiH
Deficit	19.075.092 KM	33.449.703 KM	40.167.570 KM	44.866.541 KM
Dug za doprinose	14.521.683 KM	20.584.019 KM	25.989.691 KM	22.744.580 KM
Dugoročne obveze	3.555.362 KM	10.755.315 KM	19.023.280 KM	18.333.134 KM
UKUPNO:	37.152.137 KM	64.789.037 KM	85.180.541 KM	85.944.255 KM
Napomena:		HDZ BiH uzeo vlast u rujnu 2010.

Izvor: Ured za reviziju F BiH (podatci na mrežnoj stranici www.saifbih.ba) Negativno izvješće Ureda za reviziju F BiH nije nimalo iznenađujuće, kad se zna da se zakonska regulativa u Vladi ZHŽ ne poštuje. Samo u 2013. godinu deficit županije je povećan za 10.216.207 KM i trenutačno ukupno iznosi 44.866.541 KM. Uz plaću nisu isplaćivani pripadajući doprinosi tako da zaključno s 31.12.2013. godine neplaćeni doprinosi iznose 22.744.580 KM. U 2013. godini nije uplaćeno 13.786.481 KM, ostatak do navedenog iznosa predstavljaju neplaćeni doprinosi do 31.12.2004. godine.. Ako se ovom iznosu pridodaju neplaćeni doprinosi za prvih 6 mjeseci ove godine onda bi neplaćeni doprinosi mogli dostići 34.000.000 KM.

U 2013. g. čak 3.260.963 KM rashoda i izdataka nije iskazano, jer nisu evidentirani knjigovodstveno u razdoblju nastanka obveze i dio si obveza nastalih mimo proračunom dozvoljenih. Natječajne procedure izbora najpovoljnijeg dobavljača nisu poštovane kod MUP-a u iznosu 738.166 KM. Protiv premijera i nekoliko ministara se vode istražne radnje zbog sumnje u provedene nezakonitosti. Izmjene zakona se vode na način njihovog širokog tumačenja, bez obzira što se time pravi ogromna šteta županiji u procesu zakonodavnog približavanja Europskoj uniji i neophodne tranzicije.

Razvojna agencija je utemeljena 2008. godine i nema vidljivih rezultata. Ona je neekipirana i loše organizacijski postavljena, pa izostajući rezultati nisu iznenađenje. Agencija za privatizaciju je u blokadi oko 1.100.000 KM. Rezultata u zadnje 4 godine nema, a radi se o instituciji od velikog značenja za gospodarski iskorak u Županiji. Nesposobnost, nestručnost i neodgovornost vlast pokazuje kroz propast JU Ljekarne ŽZH s dugom od gotovo 3.000.000 KM. Ona je u vlasništvu Županije i od strane Vlade ŽZH je predložen stečaj, što treba odobriti Županija.

4. Kvaliteta života, radni potencijal i budućnost populacije mladih, radno sposobnih i umirovljenika

Kvaliteta života u ŽZH se rapidno smanjuje, jer su primanja sve manja, neredovita uz kontinuirano smanjenje gospodarskih aktivnosti. Time je i potrošnja građana daleko manja što ima za rezultat rapidno smanjenje javnih prihoda i time se usložnjava društvena situacija kroz smanjenje standarda života. Tako država nema dovoljno sredstava za socijalna davanja, zdravstvenu zaštitu, razvojne projekte u infrastrukturi, a kamoli za stvaranje ambijenta i resursa za gospodarski razvoj i što je bitno ulaganja u kvalitetu obrazovnog sustava kao zalog budućnosti županije.

Zbog toga mladi i još radno sposobni odlaze trbuhom za kruhom u Hrvatsku i zapadne države, kao u vrijeme kasnih 60-tih prošlog stoljeća. Osnutak Agencija za razvoj i privatizaciju nije promašaj, ali je promašaj način obnašanja njihovih zakonskih obveza i loše kadroviranje. Radi se o "privatizaciji za stranku" i zapošljavanju nestručnih, nedovoljno obrazovanih osoba ili osoba bez iskustva i sklonih nesnalaženju pri tranzicijskim prilagođavanjima nerazvijenih država u procesu pridruživanja zapadnom svijetu.

Sve je to slika društvenog nazadovanja uzrokovanog političkim upravljanjem u kojem glavnu riječ imaju osobe iz postratnog turbulentnog vremena baveći se društvenim aktivnostima za koje nemaju obrazovanje i etičku društvenu odgovornost za osiguranje budućnosti naraštaja, koji slijede iza njih. Radni potencijal ŽZH je neupitan, a temelji se na kvalitetnoj radnoj snazi, snalažljivim ljudima i velikim prirodnim resursima, kojima samo treba kvalitetna javna uprava, odgovorna izvršna vlast sastavljena od kvalitetnih osoba i zakonodavna regulativa, čime bi se stvorile organizacijske i ine pretpostavke za gospodarski uzlet. Time se standard života brzo povećava.

Nije čudno da je naša županija i u Europi prepoznata kao regija budućnosti, no nažalost to ne prepoznaju političari, koje narod godinama bira da obnašaju vlast, koja se po izborima odvaja od interesa naroda i zatvara u svijet osobnih i stranačkih potreba i interesa. Sebično i neodgovorno korištenje javnih resursa odlika je izopačenih političkih odnosa i poimanja vlasti u nerazvijenim državama u kojima se zatvara društveni lanac unutar partijskih interesa. To ujedno dovodi do zatvaranja društva i nastajanja izolacionizma, što može imati nesagledive posljedice za budućnost ŽZH.

ŽZH je fazi pojačavanja regionalne izolacije, što tvrdoglavo provodi sadašnja vlast. Budućnost mladih, radno sposobnih i umirovljenika zbog teškog gospodarskog stanja i nerazvijenog, k tome nedemokratskog, društva je neizvjesna i teška. Politička i društvena odgovornost je neupitna Što se tiče školske i studentske populacije mladih ona je prinuđena tražiti radno mjesto izvan BiH, u Hrvatskoj i inozemstvu. Kada se procjenjuje da samo u županiji ima preko 1000 srednjoškolskih i sveučilišnih diploma, koje su lažne i nezakonite, onda obrazovani kroz legalno školovanje teško mogu doći do radnih mjesta, jer je kupovina diploma plan političkih organizacija za zapošljavanje stranačkih osoba. To predstavlja veliki problem mladim ljudima i ne otvara perspektive bržem razvoju županije.

Znanstveni potencijal odlazi i teško će biti nadomješten. Radno sposobno stanovništvo teško može doći do posla, jer nema proizvodnih pogona i strategije razvoja ŽZH, kao i pojedinačnih planova razvoja pojedinih gospodarskih grana. U sektoru državne uprave u zadnje dvije godine je uposleno više od 230 osoba, što je dodatno opteretilo proračun ŽZH, kojim se upravljalo rastrošno, bez brige o narednim godinama. Iako županija ima vlastitu Razvojnu agenciju i Agenciju za privatizaciju, njihovi potencijali zbog lošeg upravljanja nisu ni približno dobri.

Treća stvar, iako županija ima ovlasti donositi niz zakona ili je trebala koristiti federalne zakone, ništa nije poduzela da izradi planove za investicije i strana ulaganja. Potencijal za to je ogroman, ali sadašnja vlast ga zbog nestručnosti ne vidi. Prirodni resursi su ogromni, od rudnih bogatstava , turizma, poljoprivrede, proizvodnje el. energije, eko proizvodnje. Geostrateški položaj ŽZH je neupitan, a odlična prometna povezanost je zalog budućnosti i razvoja svih općina i šire u što ulazi blizina luke Ploče i hrvatske obale. Za pomak u zapošljavanju potrebno je poduzeti brze mjere, jer radno sposobni odlaze zbog pomanjkanja radnih mjesta u inozemstvo.

Umirovljenici su također u nezavidnom položaju. Manjak novca čiji tijek od gospodarstva do fondova je konstanta stvara probleme najstarijoj populaciji s problemom da može plaćati i kućne troškove. Status umirovljenika uveliko ovisi o stanju gospodarstva. Međutim, o ovim kategorijama nitko godinama nije vodio računa, pa je budućnost teška, jer i održavanje sadašnjeg stanja traži zaduživanja države i fondova, kako bi mogla zadovoljiti socijalne potrebe. One će i u narednim godinama kulminirati u BiH. Zbog čega će cijena rada padati, a konkurentnost u osobito nekvalificiranim poslovima će se povećati.

5. Program mjera za prevladavanje krize vlasti, gospodarstva i društvenih odnosa

U trenutku općeg nazadovanja društva potrebno je donijeti brze mjere na prevladavanju sadašnjeg stanja. Utvrdili smo da politička vlast ne funkcionira, ne zna, i da čak svjesno srlja u neizvjesnu budućnost donošenjem štetnih poteza, onda to treba i dokazati, što treba učiniti politička oproba, ali i civilno društvo. Malo će oporbenih stranaka bilo što poduzeti, jer se radi o političkoj populaciji osiromašenoj od stručnih i obrazovanih kadrova. Program treba sadržavati nekoliko segmenata, koji se nakon izbora moraju realizirati istovremeno, brzo i transparentno i to: razvoj vlasti upravljanja općinama i županijom kroz restrukturiranje državne uprave; poduzimanje mjera za gospodarski razvoj; podizanje zakonodavnog okvira kroz sustavni razvoj zakonodavstva na opću društvenu korist; infrastrukturni razvoj ŽZH; otvaranje suradnje s federalnim i državnim institucijama, Republikom Hrvatskom i njenim državnim institucijama, te EU; zaštita Ustavnosti ŽZH i interesa njenih stanovnika osobito populacije branitelja i mladih; razvoj obrazovanja i školstva prema standardima razvijenih država i revizija svih diploma osoba u državnoj službi; razvoj kulture života u ŽZH;…

5.1 Razvoj vlasti i upravljanja općinama i županijom kroz restrukturiranje državne uprave

Sadašnja vlast je gotovo privatizirala javne resurse i upravljanje općinama i županijom, te javne institucije funkcioniraju na "neprirodan" način, čime su sputane u svom radu, nerazvijene i bez planskog rada, upravljanja i svrsishodnosti za koju su namijenjene. Problem državne uprave također leži u činjenici da su godinama postale središta za zapošljavanje velikog broja kadrova nedovoljne obrazovanosti, što je kočnica u radu svih institucija. Jedan od temeljnih problema državne uprave jeste neprovođene zakonske regulative donijete od strane Skupštine ŽZH i Parlamenta F BiH. To je uzelo takvog maha da je primijećen sustavan i lančan princip derogiranja usvojenih zakona po potrebi vlasti. U takav rad su uključene najviše razine vlasti, ministarstva, povjerenstva, pravobraniteljstvo i sve u interesu odluka vladajućih, koje nisu zakonite.

Drugi problem je nedovoljna stručna osposobljenost službenika za obavljanje poslova koja traže stručnu angažiranost u procesu razvoja društva i sustava državne uprave. Zbog toga treba promijeniti dosadašnji pristup vrijednostima i potencijalu državne uprave, točnije Vlade, ministarstava, agencija, zavoda, odbora i povjerenstava i usmjeriti njihov rad za javni interes. Po tom pitanju je potrebno provesti temeljitu reviziju rada institucija, zatražiti izradu novih strategija i planova rada, provjeriti stručnu kvalitetu i vjerodostojnost diploma u institucijama, te naložiti sustavnu reformu s točnim i kratkim rokovima za poboljšanje rada institucija.

5.2 Donijeti mjere za gospodarski razvoj ŽZH

Ovo je jedno od glavnih pitanja. Potrebno je učiniti sljedeće:

• napraviti reviziju rada Ministarstva gospodarstva;
• odmah donijeti kratkoročne planove rada za prevladavanje dugogodišnjeg nestvaralačkog jaza ovog ministarstva;
• prestati s bojkotom federalnih i državnih institucija i otvoriti suradnju s ministarstvima i drugim institucijama na višim razinama vlasti;
• ostvariti suradnju s Vladom RH i resornim ministarstvima vezanima za gospodarstvo i obrtništvo, HUP-om, te drugim državnim i izvandržavnim gospodarskim institucijama;
• restrukturirati Agenciju za privatizaciju i predstaviti potencijal za privatizaciju ŽZH;
• donijeti nove planove Agencije za privatizaciju;
• restrukturirati Razvojnu agenciju, povećati obujam njenog rada i izvršiti kadrovsku popunjenost stručnim osobama, te uskladiti njen rad s općinskim Odjelima gospodarstva;
• uspostaviti novi oblik suradnje s lokalnim gospodarstvenicima i otvoriti novi sustav suradnje u lancu Županija-gospodarstvenici-agencije-fondovi-investitori-financijske institucije;
• organizirati poljoprivrednu proizvodnju na načelima europskih standarda, otvoriti put razvoju poljoprivrede kohezijom proizvođača, novim pristupom njihovoj organizaciji, organizirati učinkovit savjetodavni servis u proizvodnji, brendirati zapadnohercegovačku poljoprivredu, pomoći njenu promociju za kvalitetan nastup na širem tržištu, promijeniti način poticanja proizvodnje na temelju prethodnih načela;
• poboljšati turističku ponudu županije i povezati je s poljoprivrednim resursima;
• izraditi infrastrukturne projekte i pronaći njihovo kvalitetno financiranje sa svih razina vlasti, kao i EU;
• stručno riješiti pitanje Poslovnih zona i predstaviti njihov potencijal potencijalnim ulagačima ili samostalno kroz agencije ili putem konzultanata;
• riješiti dubioze u radu javnih poduzeća i osposobiti ih za poslovanje za jačanje lokalne zajednice…

5.3 Školski sustav ŽZH uskladiti s primjerenim školskim sustavima RH

Ovo ministarstvo je jedno od najlošijih u zadnje četiri godine. Kontroverzan i nestručan rad ministrice Lončar srušio je školski sustav, pa se škole danas personificiraju s institucijama nepotizma i korupcije, kršenjem prava djece i teških socijalnih prava nastavnog osoblja, pa je potrebno:

• napraviti novu strategiju razvoja predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja; riješiti pitanje provođenja nastave u prvoj godini osnovne škole;
• donijeti nove pravilnike o zapošljavanju u školama;
• uspostaviti potpunu autonomiju školskog sustava i rada nastavnog osoblja izvan političkog okvira;
• revalorizirati rad nastavnog osoblja kroz kvalitetu rada, rezultate rada, izvannastavne aktivnosti;
• napraviti reviziju rada privatnih škola s pravom javnosti i spriječiti tiskanje diploma sumnjivog znanja;

5.4 Poboljšati rad zakonodavne vlasti

Skupština nije radila na razini potreba stanovništva pa je potrebno uz potporu izvršne vlasti:

• poraditi na izradi zakonskih akata usklađenih s višim razinama vlasti i EU standardima uz zaštitu zakonodavne autonomije i nacionalnih interesa stanovnika ŽZH;
• ostvariti transparentan rad Skupštine ŽZH i razviti sustav diskusije na iznalaženju najboljih rješenja za stanovnike;…

5.5 Kultura života u ŽZH

Dovoljno je prepisati što o kulturi života govori papa Ivan Pavao II, a prenosi Wikipedia: Kultura života je teološko-filozofski pojam, koji označava zauzimanje za poštivanje i zaštitu života. Papa Ivan Pavao II. prvi put je izgovorio pojam na svom putovanju u SAD 1993. godine. Pri tome je izjavio: "Kultura života znači poštivanje prirode i zaštitu Božjeg djela stvaranja. Na poseban način, znači poštivanje ljudskog života od prvog trenutka začeća do prirodne smrti." Kultura života je zauzimanjem pozitivnog stava prema životu, stav da je život svet i da potječe od Boga. To je i protivljenje postupcima i ponašanju koje djeluje destruktivno prema ljudskom životu poput: rata, pobačaja, eutanazija, smrtne kazne, kontracepcije, umjetne oplodnje, kloniranja, eksperimentiranja i usmrćivanja ljudskih embrija, sakaćenja i mučenja.

Papa Ivan Pavao II. spomenuo je kulturu života i u enciklici Evangelium Vitae 1995. godine: "U našem današnjem društvenom kontekstu, obilježenom dramatičnom borbom između kulture života i kulture smrti, postoji potreba razviti duboki kritički osjećaj sposoban prepoznati istinite vrijednosti i autentične potrebe." Pri tome je prvi put upotrijebio izraz "kultura smrti".

Taj pojam označava podupiranje pobačaja i eutanazije, a u širem kontekstu ponekad se upotrebljava za genocid nacista nad Židovima i sovjetskih komunista nad protivnicima režima. Izraz kultura života ponekad se spominje i u američkoj politici. Prvi put spomenuo ga je bivši američki predsjednik George Bush za vrijeme predsjedničke kampanje 3. listopada 2000. godine: "Svakako, da ova nacija može zajednički promicati vrijednosti života. Svakako možemo se boriti protiv ovih zakona koji potiču liječnike ili im dozvoljavaju da oduzmu život starijim ljudima. Svakako možemo raditi zajedno na uspostavi kulture života pa će mladići koji misle da puškom mogu uzeti život svog susjeda, shvatiti da Amerika nije tako zamišljena."

5.6. Program socijalne pravednosti

Zbog jako teškog stanja kod čak 70% populacije ljudi u Hercegovini potrebno je i prioritetno odmah na početku poraditi na sljedećem:

• osigurati sigurna primanja djelatnika na proračunu ŽZH i jamčiti im sigurnost isplate osobnih dohodaka;
• ostvariti kvalitetnu suradnju sa sindikatima uz realan i konkretan pristup rješavanju problema s objektivnim pogledima na stanje i budućnost;
• osigurati urednu isplatu porodiljskih naknada;
• osigurati urednu isplatu socijalnih potreba stanovništva i štićenika u institucijama za obrazovanje i rehabilitaciju.

Sigurnost isplate ovih stavki provesti uz opću štednju kroz resorna ministarstva i institucije županije. Ona je potrebna da bi se kvalitetno izvršilo restrukturiranje izvršne i zakonodavne vlasti, kao i državnih institucija. Vlast mora napraviti odmah program restrukturiranja, koji će joj biti uvjet za kvalitetnu financijsku konsolidaciju županije, a isti predstaviti javnosti i višim razinama vlasti.