Donešeni zaključci o RTV kanalu na hrvatskom jeziku

ljubuski.info

"Televizijski kanal na hrvatskom jeziku kao dio javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini – fikcija ili stvarnost?" bila je tema okruglog stola koji je održan u organizaciji Odjela novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru 23. rujna 2014.

U radu okruglog stola sudjelovali su znanstvenici koji se bave medijima i medijskom regulacijom, predstavnici državnih institucija, strukovnih udruga i drugih tijela koja se bave medijima, ali i sami novinari. Uvodno izlaganje imao je doc. dr. Ilija Musa, pročelnik Odjela novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, a u raspravi su sudjelovali prof. dr. Zoran Tomić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i potpredsjednik Vijeća RAK-a; doc. dr. Nino Ćorić, profesor na Sveučilištu u Mostaru i član Vijeća RAK-a; Mato Franjičević, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH; Mate Bandur, savjetnik u Vijeću ministara BiH; predsjednik Udruge hrvatskih novinara u BiH Ljubo Kovač; Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH; Stipo Galić, ravnatelj Radiotelevizije Herceg Bosne; Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista; Tvrtko Milović, direktor programa HRT-a Kiseljak; a video-izjavom je sudjelovala i zastupnica u Europskom parlamentu, gospođa Dubravka Šuica.

U uvodnom izlaganju doc. dr. Ilija Musa, pročelnika Odjela novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, najprije se osvrnuo na socio-političke prilike u kojima se nalaze Hrvati u BiH.

Dva službena i jedan miks jezik

"U Daytonskoj Bosni i Hercegovini – državi tri konstitutivna naroda u dva entiteta, državi s RTV sustavom od četiri sastavnice (Korporacija, BHRT, FTV, RTRS) na kojima se emitiraju programi na dva službena jezika – srpskom i bošnjačkom, a tu je i miks jezik koji neki vole zvati BHS jezikom, valjalo bi osigurati jednaka prava za sve konstitutivne narode i građane Bosne i Hercegovine. Znamo koji od tri konstitutivna naroda nema radiotelevizijski kanal na svome jeziku, a to nas je i primoralo da se okupimo s ciljem raspravljanja o mogućnostima, potrebi i modelu uspostave kanala, ili još prikladnije RTV servisa na hrvatskom jeziku u javnom RTV sustavu BiH.
No je li prema Daytonskom sporazumu javno informiranje bilo predviđeno kroz ovakav sustav kakav je danas? Jesu li Hrvati po Daytonu trebali biti ovako marginalizirani i majorizirani? Jer, sjetimo se, Hrvati su imali paritet u tijelima vlasti u poslijedaytonskoj Federaciji BiH, navedimo samo taj mehanizam jamstva ravnopravnosti i suverenosti. Tako npr. 1999. godine Hrvati su izborili i ono čemu mi danas ponovno težimo – RTV kanal na hrvatskom jeziku! Naime, odlukom o restrukturiranju javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini, koju je donio visoki predstavnik, predviđa se osnivanje Radiotelevizije Federacije Bosne i Hercegovine kao nasljednice RTV BiH i Radiotelevizije Republike Srpske kao nasljednice SRT-a. Aneks drugi ove odluke je Zakon o radioteleviziji Federacije Bosne i Hercegovine. U tom su zakonu uvaženi napori koje su tadašnji hrvatski predstavnici u tijelima vlasti činili kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini. Njime je u sustavu Radiotelevizije Federacije BiH predviđeno emitiranje programa na dva kanala. Predviđa se i dopisnička mreža sa zajedničkom osnovom za oba kanala, a posebno je bitno što se navodi da će 'jedan od kanala, u pravilu, koristiti hrvatski jezik, a drugi, u pravilu, bošnjački jezik'".

Program ne zadovoljava Hrvate

Promjenama na čelu Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini za Hrvate počinju ozbiljni problemi u području radiotelevizijskog emitiranja. Zakon, artikuliran i po hrvatskoj mjeri, koji je visoki predstavnik Carlos Westendorp donio, predviđao je emitiranje na spomenuta dva kanala, na hrvatskom i bošnjačkom jeziku. Ali, tada započinje proces restrukturiranja RTV-a FBiH kojim g. Petritsch, novoimenovani visoki predstavnik, mijenja Zakon u dijelu, iznimno važnom za Hrvate, kojim se uređuje emitiranje programa RTV-a FBiH na dva kanala, tako što donosi odluku da se jedan od kanala Federalne televizije prepustiti novoosnovanoj televiziji, BHRT-u, koja bi emitirala za cijeli prostor Bosne i Hercegovine. Naravno, tada više nije bilo moguće govoriti o programu na dva jezika, pa se emitira program u kojem novinari govore na svom materinskom jeziku. Musa napominje kako je sjedište RTV-a FBiH u Sarajevu, gdje je zanemariv udjel hrvatskih novinara koji bi oblikovali medijski sadržaj (prema nekim izvorima iz tog vremena oko 92 % Bošnjaka, 5 % Hrvata i 3 % ostalih činili su strukturu zaposlenih u toj kući). Očito takav program Hrvate ne zadovoljava ni jezično, a ni kulturno, ni obrazovno, ni vjerski, ni gospodarski, ni socio- politički, ni zemljopisno-administracijski. Kasnije se sustavno nastavljaju procesi derogiranja hrvatskih prava i drugi oblici marginalizacije Hrvata, pa se zabranjuje i sam naziv "hrvatski" za javne radiotelevizijske postaje.

Kako danas stojimo?

Kako danas stojimo uopće na području javnih elektroničkih medija? U uvodnom dijelu Musa je rekao kako radijski program za sve hrvatske prostore u Bosni i Hercegovini emitira samo Radiotelevizija Herceg Bosne. Ostale radiopostaje koje emitiraju na hrvatskom jeziku uglavnom su lokalnog, najčešće općinskog, rijetko županijskog dosega. Uopće nema televizijskog programa koji se proizvodi na hrvatskom jeziku u BiH, a emitira na cijelom prostoru države. Dapače, nema ga ni na entitetskoj kao ni na županijskoj razini. Štoviše od ove godine ukinuta su i dopisništava HRT-a iz Bosne i Hercegovine.

Unatoč svemu činjenica je da još uvijek postoje nastojanja u uspostavi televizijskog kanala na hrvatskom jeziku koji bi pokrivao cijeli prostor Bosne i Hercegovine. Međutim, pitanje je kako ostvariti tu zamisao? Sustav koji je svojedobno predviđao rješenja RTV-a FBiH s dva kanala od kojih bi se jedan emitirao na hrvatskom jeziku zadovoljavao bi potrebe Hrvata u BiH. Istina, još bi bolje rješenje bilo da se u sklopu Javnog RTV sustava za područje cijele Bosne i Hercegovine osiguraju pretpostavke za uspostavu kanala na jezicima konstitutivnih naroda u BiH.
"Takva je inicijativa za kanal na hrvatskom jeziku i pokrenuta još 2008. godine, da bi se na Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine postavilo veto zbog zaštite nacionalnih interesa Bošnjaka. Nevjerojatno! Ove je godine konačno u Vijeću ministara pripremljen i usvojen većinom (hrvatskih i srpskih) glasova Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnom RTV sustavu BiH koji je predviđao kanal na hrvatskom jeziku, ali Povjerenstvo za promet i komunikacije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nije podržalo načela Prijedloga ovoga zakona. Za načela predloženog zakona glasovala su tri člana povjerenstva, protiv ih je bilo pet, a jedan je bio suzdržan", rekao je Musa.

Nakon svih prijedloga temeljenih na europskim iskustvima, Musa je postavio pitanje "zašto se i u ovom slučaju ne bismo poslužili takvim, europskim modelima?! Zašto ne bismo slijedili modele o sustavima uređenja radiotelevizijskih kuća koji su prisutni u multinacionalnim društvima u Europi?! Može to biti dezintegrirajući – belgijski sustav u kojem Flamanci imaju jedan RTV sustav, Valonci drugi, a čak i Nijemci imaju treći RTV sustav koji samostalno funkcionira. Može to biti i sustav utemeljen na praksi Švicarske – konsocijacijski sustav".

"Ovaj se sustav meni osobno čini realnim i prikladnim za Bosnu i Hercegovinu jer predviđa zajednički, državni RTV sustav koji bi sačinjavala tri odvojena RTV servisa na jezicima konstitutivnih naroda. Notta bene – trenutačno je u Bosni i Hercegovini onemogućeno čak i uređenje na integrirajućoj razini kakav je slučaj u Španjolskoj gdje je jedan – nacionalni RTV sustav, ali postoje regionalne televizije koje emitiraju posebne programe", rekao je Musa.

Kulturna i jezična ravnopravnost

Ipak, i u ovako nepovoljnim okolnostima tračak nade daju reakcije iz Europske unije. Naime, na zahtjev za očitovanje Europske komisije o tome kada i kako će Europska komisija pomoći Hrvatima u BiH u ostvarenju kulturne i jezične ravnopravnosti i osigurati TV kanal na hrvatskom jeziku u svom odgovoru povjerenik za proširenje Štefan Füle podržava osnivanje TV kanala na hrvatskom jeziku navodeći u odgovoru stav Komisije koja smatra da je poboljšanje javnog emitiranja radiotelevizijskih usluga nužno i u interesu svih državljana Bosne i Hercegovine te svih etničkih skupina. Na tom je tragu i Rezolucija Europskog parlamenta od 6. veljače 2014. o izvješću o napretku Bosne i Hercegovine za 2013. godinu u kojoj se, u točki 29., posebno inzistira na daljnjim naporima za osiguranje jednake dostupnosti informacija na svim službenim jezicima i jamčenje jednakih prava na javnoj televiziji svim konstitutivnim narodima, napomenuo je pročelnik Odjela novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Temeljem odgovora povjerenika za proširenje Štefana Fülea, kao i Rezolucije Europskog parlamenta o napretku Bosne i Hercegovine za 2013., treba kontinuiranim naporima ustrajati u zahtjevu za izmjenama Zakona o Javnom RTV sustavu Bosne i Hercegovine, što podrazumijeva osnivanje RTV servisa na hrvatskom jeziku. Naravno, i na RTV servisu na hrvatskom jeziku emitirali bi se sadržaji kojima se promiču integrativne vrijednosti svih naroda i građana Bosne i Hercegovine što mora ohrabriti i druge narode i političke elite za prihvaćanje tog projekta kao jamca opstojnosti Bosne i Hercegovine u kojoj će i prava Hrvata biti dostojno zaštićena demokratskom političkom praksom dva brojnija naroda, ali i afirmacijom reciprociteta kao prikladna modusa ravnopravnosti naroda u BiH kako to i propisuju ustavna načela. Naime, svugdje u svijetu mnogoljudniji narodi svoju toleranciju, uvažavanje, suživot i demokratičnost dokazuju odnosom prema maloljudnijim konstitutivnim narodima i drugim građanima. Ako je to europsko načelo, a i humanistički princip, a jest, onda treba biti aktualizirano u legislativi i primijenjeno u praksi BiH, naveo je Musa u svom izlaganju.

Zaključci okruglog stola

Nakon uvodnog izlaganja prišlo se konstruktivnoj raspravi koja je rezultirala sljedećim, jednoglasno prihvaćenim, zaključcima:

  1. Hrvatski predstavnici u tijelima vlasti Bosne i Hercegovine trebaju kontinuiranim naporima ustrajati u zahtjevu za izmjenama Zakona o Javnom RTV sustavu Bosne i Hercegovine, što podrazumijeva osnivanje RTV kanala na hrvatskom jeziku.
  2. Izmjenama Zakona o javnom RTV sustavu u Bosni i Hercegovini potrebno je osigurati standarde koji su predviđeni dokumentima UN-a, Vijeća Europe i Europske unije o uporabi službenih jezika s ciljem osiguranja slobode izražavanja što uključuje i slobodu primanja, traženja i širenja informacija bez ikakvih ograničenja.
  3. S ciljem osnivanja RTV kanala na hrvatskom jeziku nužno je posredstvom tijela Europske unije i OHR-a tražiti mogućnosti za što bržu uspostavu ovoga kanala a među mogućnostima treba predvidjeti i ovlasti OHR-a pod čijom su prismotrom donesena i sadašnja, a i prošla zakonska rješenja vezana za Javni RTV sustav BiH.
  4. Javni RTV sustav u Bosni i Hercegovini treba urediti tako da svi konstitutivni narodi imaju RTV servis koji se sastoji od najmanje jednog kanala na njihovu jeziku i sa sjedištem u mjestu koje predstavnici svakog od naroda smatraju najprihvatljivijim za organizaciju svog RTV servisa.
  5. RTV servis na hrvatskom jeziku unutar Javnog RTV sustava Bosne i Hercegovine treba, sukladno pravilima struke i profesije, slobodno oblikovati i odašiljati program. U informativnom, obrazovnom i zabavnom programu emitirat će se sadržaji u kojima se promiču kulturne, povijesne, umjetničke, socio-ekonomske, političke i druge vrijednosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, što isključuje svaki vid diskriminacije drugih građana. Integrativne vrijednosti svih naroda i građana Bosne i Hercegovine konstantno će biti prisutne u programu Javnog RTV servisa na hrvatskom jeziku, što treba ohrabriti i druge narode i političke elite za prihvaćanje RTV servisa na hrvatskom jeziku i afirmaciju reciprociteta kao prikladna modusa ravnopravnosti naroda u BiH.

Glas naroda

Kad će biti televizija na Hrvatskom jeziku.Nikada.Ne bacajte prašinu pred izbore iz Stolnog Mostara.

Donešeni zaključci o RTV kanalu na hrvatskom jeziku
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Svi neprimjereni komentari će biti uklonjeni. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Je li nam bijeg jedina preostala borba? Berislav Jurič | bljesak.info
ljubuski.info
Nikad ne reci nikad! Ružica Zeljko
ljubuski.info
Nikad ne odustaj! Ružica Zeljko

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari