Hoće li hrvatski političari znati iskoristiti američku rezoluciju?

ćetverac

Napuštanje dvoentitetskog uređenja zemlje, federalizacija BiH, uspostava jedinice s hrvatskom većinom uz diskontinuitet teritorija, stvaranje Distrikta Posavina, onemogućavanje preglasavanja Hrvata u Vladi Federacije, 'Sejdić-Finci' amandmani - samo su neki od prijedloga hrvatskih stranaka za zaustavljanje političkog gaženja najmalobrojnijeg naroda u BiH koji nisu urodili plodom, dijelom zbog forsiranja korjenitih reformi bez potpore u druga dva naroda, dijelom zbog vlastite razjedinjenosti koja dovodi do toga da se Hrvate danas ne smatra kredibilnim i jakim partnerom u očima međunarodne zajednice.

Rješenje izvana i iznutra

No, unatoč propustima i pogreškama, kao i činjenici da će tjedni koji su pred nama dovesti do novog raslojavanja u hrvatskim političkim redovima zbog izborne kampanje, vrijeme nakon izbora otvara novu mogućnost za popravak političkog položaja, barem kada je u pitanju Federacija BiH, odnosno državna razina vlasti.

Hrvatski lideri Dragan Čović, Martin Raguž, Zvonko Jurišić i Živko Budimir, bez obzira na međusobne razlike, polarizaciju, antagonizme i čestu netrpeljivost, nakon izbora bi trebali sjesti za jedan stol i pokušati definirati na koji način iskoristiti činjenicu da se u Zastupničkom domu američkog Kongresa ovih dana našla rezolucija koja po prvi put na izravan način upozorava na gaženje političkih prava Hrvata i traži prevedeno rješenje koje će zaustaviti daljnje ponižavanje najmalobrojnijeg naroda.

Iz dobro obaviještenih izvora doznajemo kako postoji spremnost da se nakon izbora, uz uvjet da ne bude totalnog "rata", oživi projekt svehrvatskog jedinstva po pitanju ustavnih promjena, a najbliži primjer trebala bi biti suradnja pokazana tijekom rada na Kreševskoj deklaraciji.
Šansu ne bi trebalo prokockati, a predsjednik HDZ-a 1990. Martin Raguž naglasio je kako je izrazito bitno vratiti fokus SAD-a na BiH kako bi ta država, zajedno s Europskom unijom djelovala preventivno i spriječila buduće krize u regiji. Ipak, tvrdi kako BiH ne traži rješenje izvana, već treba preuzeti odgovornost u izgradnju funkcionalne države uz uvažavanje identiteta.

Predsjednik HSP-a BIH Zvonko Jurišić slaže se kako je uloga SAD-a ključna u ovom procesu te napominje kako projekt oživljavanja ustavnih promjene može voditi isključivo pod medijacijom i pokroviteljstvom institucija SAD-a. Kada je pak u pitanju pozicija hrvatskih stranaka, on je mišljenja kako se nakon izbora svakako treba pokušati napraviti jedna jedinstvena strategija ili viđenja što to Hrvati u ovom trenutku politički mogu dobiti na putu ispravljanja svoje neravnopravne pozicije.
"No, to ne bi ni u kojem slučaju trebalo koristiti za promidžbu samo jedne stranke kao što je bilo do sada", upozorio je Jurišić.

Što se konkretno traži

U toj rezoluciji koju je u proceduru uputila kongresnica Janice Hahn, između ostalog, ističe se kako se izbori u BiH ubuduće moraju odražavati pravo konstitutivnih naroda i ostalih da biraju svoje legalne predstavnike u institucijama.
"Oni bi tada predstavljali narode i građane u skladu s temeljnim odredbama Daytonskog sporazuma za razliku od sadašnje prakse u kojima je omogućeno da jedan konstitutivni narod bira predstavnike drugog konstitutivnog naroda, što vodi daljnjem ometanju političkih prilika u zemlji", navodi se u rezoluciji. Drugim riječima, u američkom bi se Kongresu ovaj put mogla voditi rasprava u kojoj problematika "Sejdić-Finci" više neće biti usko vezana uz prava ostalih da budu birani, već će se proširiti na mnogo opasniju situaciju u kojoj se temeljna prava jednog naroda konstantno gaze.

U dokumentu se ide dalje, te se posebna pozornost skreće i na situaciju u Federaciji BiH gdje su politička prava Hrvata također ugrožena. Naime, kao ključni čimbenik budućnosti BiH naglašava se puna funkcionalnost Federacije BiH te bi svaka namjeravana reforma tog entiteta trebala uzeti u obzir zaštitu svih konstitutivnih naroda, uključujući Hrvate koji su u demografskom pogledu najmalobrojniji u zemlji te bi se u tom procesu trebalo spriječiti daljnje slabljenje njihove pozicije. Ovim stavom zapravo se u kontekstu reforme Federacije po prvi put ističe potreba da se politička prava Hrvata u većem bh. entitetu konačno stave u vrh prioriteta, što do sada, pa i tijekom rada stručnog tima pod pokroviteljstvom SAD-a, nije bio slučaj.

Dario Pušić [ Dnevni list ]

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

mailto