HRS predstavio "Načela za preustroj Hrvatskog narodnog sabora"

Činjenica da nije došlo do zajedničkog nastupa hrvatskih stranaka na razinama gdje je hrvatski nacionalni interes najugroženiji, dovela je do toga da manipulacija neustavnim izbornim zakonom može dovesti do ponovnog nametanja nelegitimnih predstavnika u izvršnoj vlasti.

To se posebno odnosi na način izbora u Dom Naroda putem izaslanika iz županija gdje Hrvata nema ili su manjina. Također, nepostojanje dogovora moglo bi dovesti do još veće apstinencije hrvatskih birača, te, u izbornom sustavu koji poznaje pojam kompenzacijskih lista, moglo bi doći do propadanja hrvatskih glasova na državnoj i federalnoj razini.

Imajući u vidu sve ovo, postaje jasno da jedino institucija HNS-a može i mora biti garant očuvanja i zaštite hrvatskih nacionalnih interesa. HNS i rad ove institucije do danas nije u potpunosti zadovoljio svoju funkciju i opravdao svoju misiju. HNS mora biti nadstranačka institucija u kojoj će se raspravljati i odlučivati o svim bitnim temama za hrvatski narod u BiH, prema tome ne smije biti predmetom političkih interesnih igara niti onih koji imaju najjaču ulogu u njegovom radu (HDZ BiH), a niti onih koji tobožnjim zalaganjem za reformirani HNS, a to je HDZ1990, bez da išta o tome konkretno kažu, sebi krče teren za opravdanje u traženju partnera u onima koji nemaju legitimitet hrvatskog biračkog tijela.

Izbori koji će se održati ove godine mogli bi postati presudni za definiranje budućnosti BiH kao države. Hrvati kao najmalobrojniji narod moraju biti spremni na sve eventualne scenarije raspleta političke i ekonomske krize u kojoj se BiH nalazi, a jedina neophodna premisa kako bi i postali spremni jeste zajedništvo po ključnim pitanjima. HNS je institucija koja mora biti garant tog zajedništva, a kako bi uistinu HNS to i postao, HRS je uradio dokument prijedloga reformi ove institucije. U dokumentu prijedloga reformi navedeno je ustrojstvo HNS-a, definirane su odgovornosti i uloge svake pojedine institucije u sklopu HNS-a, a kao najvažnije stavke izdvojili bi sljedeće:

• Prva (konstituirajuća) sjednica "Narodnog" parlamenta održava se u roku od 15 dana o dana potvrđivanja izbornih rezultata. Na toj sjednici se moraju zauzeti jasna stajališta o popunjavanju Doma Naroda Federacije BiH, Doma Naroda BiH, izboru Predsjednika i Potpredsjednika Federacije BiH, kao i zauzeti jasno stajalište o formiranju vlasti na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini, a sve u cilju sprječavanja formiranja "nelegitimnih tijela vlasti" i osiguranja zastupljenosti hrvatskog naroda u svim institucijama vlasti Bosne i Hercegovine temeljem njegove slobodno izražene volje.
• Svi hrvatski zastupnici (bez obzira) na stranačku pripadnost postaju zastupnici "Narodnog parlamenta" pod uvjetom da se odazovu na prvu (konstituirajuću) sjednicu i verificiraju svoj mandat u "Narodnom parlamentu" Hrvatskog narodnog sabora.

Smatramo da je ovaj prijedlog reformi HNS-a dokument koji mora, ako ništa drugo, poslužiti kao predmet za raspravu i usvajanje na svim relevantnim tijelima. Time bi se onemogućila politička manipulacija ovom institucijom od strane bilo koga.

Tekst prijedloga pročitajte u cijelosti:

Uvod

Programskom deklaracijom Hrvatske republikanske stranke, koja je usvojena na utemeljiteljskoj skupštini održanoj 11. svibnja u Mostaru, utvrđeno je da Hrvatski narodni sabor treba postati nadstranačka institucija koja će raspravljati i odlučivati o svim pitanjima koja su od vitalnog interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

Smatramo kako Hrvatski narodni sabor treba i mora postati "narodni parlament" hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, koji će putem legitimno izabranih predstavnika hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini kroz redovna godišnja zasjedanja utvrđivati strateške interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i razmatrati realizaciju donesenih odluka i zaključaka.

Uzimajući u obzir činjenicu kako cjelokupna hrvatska javnost u Bosni i Hercegovini i iseljeništvu prihvaća rad Hrvatskog narodnog sabora i donesene Deklaracije o pravima i položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, ali istovremeno traži njegovu reformu, kako bi Hrvatski narodni sabor postao trajna krovna, nacionalna i politička institucija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kada su u pitanju vitalni nacionalni interesi.

Hrvatska republikanska stranka se zalaže za korjenitu promjenu dosadašnjeg ustrojstva i rada Hrvatskog narodnog sabora te ovim dokumentom predlaže načela za njegov preustroj.

Također smatramo kako prijedlog reforme Hrvatskog narodnog sabora treba biti usvojen od strane svih političkih stranaka prije početka izborne kampanje za Opće izbore koji će se održati u listopadu 2014. godine.

Hrvatska republikanska stranka ovaj prijedlog smatra polaznim temeljem za široku raspravu te smo voljni uzeti u obzir i druge prijedloge koji idu u smjeru jačanja Hrvatskog narodnog sabora kao institucije.

Ustrojstvo Hrvatskog narodnog sabora

Hrvatski narodni sabor BiH ima sljedeće institucije:

• "Narodni parlament"
• Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora
• Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora
• Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora
• Savjet Hrvatskog narodnog sabora

Ustrojstvo Narodnog parlamenta

"Narodni parlament" se utemeljuje, u roku od 15 dana od dana potvrđivanja rezultata općih izbora u Bosni i Hercegovini od strane Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

• Svi hrvatski zastupnici u Županijskim skupštinama
• Svi hrvatski zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH
• Svi hrvatski zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta BiH
• Svi hrvatski zastupnici u Narodnoj skupštini RS-a

Svi hrvatski zastupnici bez obzira na stranačku pripadnost postaju zastupnici "Narodnog parlamenta" pod uvjetom da se odazovu na prvu (konstituirajuću) sjednicu i verificiraju svoj mandat u "Narodnom parlamentu" Hrvatskog narodnog sabora.

Sjednica Hrvatskog narodnog Sabora/Parlamenta

Prva (konstituirajuća) sjednica "Narodnog" parlamenta održava se u roku od 15 dana od dana potvrđivanja izbornih rezultata.

Redovite sjednice "Narodnog parlamenta" ubuduće će biti redovito održavane svake godine.

"Narodni parlament" će na prvoj (konstituirajućoj) sjednici zauzeti jasna stajališta o popunjavanju Doma Naroda Federacije BiH, Doma Naroda BiH, izboru Predsjednika i Potpredsjednika Federacije BiH, kao i zauzeti jasno stajalište o formiranju vlasti na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini, a sve u cilju sprječavanja formiranja "nelegitimnih tijela vlasti" i osiguranja zastupljenosti hrvatskog naroda u svim institucijama vlasti Bosne i Hercegovine temeljem njegove slobodno izražene volje.

"Narodni parlament" na prvoj (konstituirajućoj) sjednici bira:

• Predsjednika Hrvatskog narodnog sabora
• Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora

Na redovitim sjednicama "Narodni parlament" razmatra sva druga pitanja. Poslije konstituiranja vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini u "Narodnom parlamentu" se formira Kolegij u koji ulaze predsjedavajući, odnosno zamjenici predsjedavajućeg zastupničkih domova na razini BiH i entiteta te predsjednici, odnosno zamjenici predsjednika županijskih skupština i Brčko Distrikta.

Način rada, donošenja odluka i sva druga pitanja će se utvrditi Statutom Hrvatskog narodnog sabora i Poslovnikom o radu "Narodnog parlamenta".

Dosadašnja zasjedanja HNS-a su brojila jako veliki broj zastupnika (nekoliko stotina) što je prilično zahtjevan organizacijski zadatak koji ne dozvoljava redovitije oblike zasjedanja te smatramo da bi se formiranjem "Narodnog parlamenta", koji bi brojao oko 120-130 članova, stekli uvjeti za redovitije organiziranje sjednica.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora se bira na prvoj (konstiturajućoj) sjednici "Narodnog parlamenta" tajnim glasovanjem.

Ukoliko niti jedan kandidat u prvom krugu ne osvoji više od 50% glasova, dva kandidata sa najvećim brojem glasova ulaze u drugi krug u kojem se bira Predsjednik HNS-a.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora predstavlja i zastupa Hrvatski narodni sabor sukladno Statutu i važećim zakonskim propisima.

Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora

U Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora se bira od 7-11 članova, koji se biraju tajnim glasovanjem sa kandidacijskih listi primjenom pravila o načinu izbora izaslanika u Dom naroda čime bi se osigurala zastupljenost svih stranaka koje djeluju u radu Hrvatskog narodnog sabora.

Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora imenuje:

• Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora
• Savjet Hrvatskog narodnog sabora
• tajnika Hrvatskog narodnog sabora
• članove posebnih Odjela Hrvatskog narodnog sabora, te
• obavlja sve druge poslove sukladno Statutu.

Način rada, donošenja odluka i sva druga pitanja će se utvrditi Statutom Hrvatskog narodnog sabora i Poslovnikom o radu Predsjedništva.

Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora

Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora daje smjernice i utvrđuje politiku o svim pitanjima u svezi vitalnih nacionalnih interesa hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te koordinira i usklađuje međužupanijsko i međuopćinsko djelovanje i postupanje po pitanjima od zajedničkog interesa za općine i županije.

Predsjednika Glavnog vijeća imenuje Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora na prijedlog Predsjednika Hrvatskog narodnog sabora.

Glavno vijeće se formira nakon konstituiranja izvršne vlasti na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini.

Glavno vijeće imenuje Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora 2/3 većinom na prijedlog Predsjednika Glavnog vijeća.

U Glavno vijeće ulaze isključivo obnašatelji izvršnih funkcija na različitim razinama vlasti i to:

• Iz reda članova/ministara u Vijeću ministara BiH
• Iz reda članova/ministara u Vladi Federacije BiH
• Iz reda članova/ministara u Vladi Republika Srpske
• Iz reda članova/ministara u Vladama Županija
• Iz reda načelnika općina sa hrvatskom većinom.

Prilikom imenovanja članova Glavnog vijeća mora se osigurati zastupljenost svih područja Bosne i Hercegovine.

Način rada, donošenja odluka i sva druga pitanja će se utvrditi Statutom Hrvatskog narodnog sabora i Poslovnikom o radu Glavnog vijeća.

Savjet Hrvatskog narodnog sabora

Savjet Hrvatskog narodnog sabora je tijelo sastavljeno od pojedinaca i predstavnika pravnih osoba iz sfere akademske zajednice, kulturno-obrazovnih institucija, vjerskih i ostalih zajednica koji prihvaćaju načela i program Hrvatskog narodnog sabora sa zadaćom analiziranja i strateškog planiranja aktivnosti u cilju realiziranja programskih ciljeva Hrvatskog narodnog sabora.

Savjet Hrvatskog narodnog sabora broji od 11-13 članova, koje bira Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora 2/3 većinom glasova na prijedlog kulturno-obrazovnih institucija, vjerskih i ostalih zajednica, predstavnika akademske zajednice i udruga domovinskog rata.

Pravilnik o ustroju Savjeta usvaja Predsjedništvo na prijedlog Savjeta.

Savjet Hrvatskog narodnog sabora ima predsjednika koji je po funkciji član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora.

Način rada, donošenja odluka i sva druga pitanja će se utvrditi Statutom Hrvatskog narodnog sabora i Poslovnikom o radu Savjeta.

Institucionalizacija Hrvatskog narodnog sabora

Hrvatski narodni sabor ima status pravne osobe i upisuje se u odgovarajući Registar na razini Bosne i Hercegovine.

Sjedište Hrvatskog narodnog sabora se utvrđuje odlukom "Narodnog parlamenta". Sjedište Hrvatskog narodnog sabora se ne može nalaziti u prostorijama političkih stranaka.

Sjednice "Narodnog parlamenta" i svih drugih tijela se mogu održavati izvan sjedišta Hrvatskog narodnog sabora na području cijele Bosne i Hercegovine.

Hrvatski narodni sabor ima tajništvo koje obavlja organizacijsko - tehničke poslove, koji su potrebni za sva tijela Hrvatskog narodnog sabora.

Sredstva za rad Hrvatskog narodnog sabora se osiguravaju sukladno zakonskim propisima (članarine, donacije itd.).

Političke stranke koje participiraju u radu Hrvatskog narodnog sabora se obvezuju uplatiti na ime članarine 10% od novčanih sredstava koje ostvare iz Proračuna Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Županija i Brčko Distrikta po osnovu zakonskih odredbi o financiranju političkih stranaka.