Izvanredna sjednica Zastupničkog doma Federalnog parlamenta jučer je završena u Sarajevu, na kojoj su većinom glasova po hitnom postupku usvojeni prijedlozi zakona o gradovima Bihaću, Širokom Brijegu, Tuzli i Zenici.
S obzirom da je ove prijedloge zakona prethodno podržao Dom naroda Federalnog parlamenta, njihovim objavljivanjem u Službenim novinama, općine Bihać, Široki Brijeg, Tuzla i Zenica postat će gradovi.
"Široki Brijeg je zaslužio status grada, ponajprije kao športsko, kulturno, duhovno i gospodarsko središte Županije Zapadnohercegovačke, ali i mnogo šire. Dobivanjem statusa grada nadamo se da će nam biti olakšan pristup EU fondovima, te da ćemo privući potencijalne investitore da ulažu u naš grad jer investitori najradije ulažu u sredine koje su urbano i teritorijalno izgrađene. Ovo je priznanje svim građanima Širokog Brijega, ali i obveza svima nama u Gradskoj upravi da s još više odgovornosti, transparentnosti i upornosti kvalitetno odrađujemo svoje poslove kako bi Široki Brijeg i u budućnosti bilo mjesto u koje će ljudi rado doći i u njemu živjeti i raditi", rekao je načelnik, odnosno za nekoliko dana kada Zakon o Gradu Široki Brijeg stupi na snagu Gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević.
Široki Brijeg sjedište Županije Zapadnohercegovačke (članak 5. Ustava), pa samim time ispunjava kriterije iz članka 5. stavka 3. Zakona o načelima lokalne samouprave. Općinsko vijeće Širokog Brijega je na sjednici održanoj 31. srpnja 2013. godine, donijelo Odluku o pokretanju postupka proglašenja Općine Široki Brijeg Gradom, te su ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje Zakona o uspostavljanju Grada Široki Brijeg.
Prema članku 9. Zakona o Gradu Široki Brijeg vijećnici izabrani na općinskim izborima za Općinu Široki Brijeg održanim 2012. godine donijet će Privremenu statutarnu odluku Grada Široki Brijeg u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, a koja će važiti do donošenja Statuta Grada.
Naime, ove četiri općine u Federaciji BiH ispunile su kriterije po Zakonu o načelima lokalne samouprave u Federaciji BiH, kojim je predviđena mogućnost formiranja grada i na području jedne općine i to na osnovu odluke općinskog vijeća i uz ispunjavanje određenih uvjeta - da je općina urbana infrastrukturna cjelina povezana svakodnevnim potrebama građana i da ima najmanje 30.000 stanovnika od čega u gradskom središtu živi 10.000 stanovnika.
"Prema popisu iz 1991. godine općina Bihać imala je 70.732 stanovnika, koji su živjeli na površini od 688 km2. Nakon Daytonskog sporazuma općina je svoj teritorij uvećala za novih 212 km2, a prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku krajem 2005. godine na ovom području živjelo je 60.876 stanovnika, od čega više 40.000 u gradskoj jezgri", navodi se u Prijedlogu Zakona o Gradu Bihaću.
Obzirom na činjenicu da je Općina Bihać i sjedište Unskosanske županije koje predstavlja njegov administrativni, gospodarsko-turistički, zdravstveni, kulturni, sveučilišni i sportski centar, ispunjene su, stoji u obrazloženju, zakonske pretpostavke da se Bihać proglasi gradom donošenjem ovog zakona.
Isto tako i općine Široki Brijeg, Tuzla i Zenica ispunjavaju kriterije predviđene zakonom.