Policiju kontroliraju korumpirani političari

postrojba

Nakon krvavog rata završenog Daytonskim mirovnim sporazumom reforma policije postala je najveći prioritet u BiH No, nakon gotovo dva desetljeća društvo je i dalje podijeljeno, a vladajuće stranke politizirale su cjelokupni proces, navode dr. Branka Marjan i dr. Dejan Guzina s kanadskog Sveučilišta Wilfrid Laurier.

Ističu kako se to najbolje pokazalo tijekom prosvjeda u veljači. Dok su se svi osvrtali na političke, ekonomske i socijalne korijene prosvjeda, malo je pozornosti posvećeno ulozi policije koja je bila zbunjena i nije bila u stanju na vrijeme i profesionalno odgovoriti na (nasilne) prosvjede zbog čega je, ističu, potrebno završiti ovu reformu koja je zaustavljena posebno nakon zatvaranja policijske misije Europske unije (EUPM-a).

Svi imaju svoju policiju

Policija u BiH je podijeljena i nedostaje joj transparentnosti u djelovanju. Navedeni profesori, koji su za potrebe Ujedinjenih naroda i Europske unije, odnosno Ured visokog predstavnika i Ured EU-a/EUSR-a u BiH uradili studiju policijskih snaga u BiH, navode kako policijskim snagama u BiH nedostaje harmonizacija, koordinacija i civilni nadzor što je dovelo na miješanja politike u policijske poslove. Sugeriraju kako bi ovaj posao trebali preuzeti i na njemu inzistirati UNDP i OESS, naravno uz potporu misije EU-a u BiH i zemalja članica EU-a. Budući da su reforme na nižim razinama kao i centralizacija policija u BiH "veliki politički izazov", oni umjesto toga predlažu da se uspostavi jači civilni nadzor nad policijama kako bi se izgradilo povjerenje javnosti u policijske institucije koje se danas smatraju jednako korumpiranim kao i ostatak političkog sustava u BiH. Branka Marjan i Dejan Guzina u svojoj analizi navode kako su prosvjedi u većim gradovima u Bosni pokazali kako je građanima dozlogrdila sustavna korupcija i nikakva ekonomska situacija u zemlji. Nisu pomogle ni slike policajaca kako tuku prosvjednike i novinare. Sve to dovelo je i do nove političke bitke između čelnika ključnih policijskih i sigurnosnih agencija, što je dovelo i do nekoliko smjena i ostavki, između ostalog i ministra sigurnosti. Iz svega navedenog najavljuje se kako će se međunarodna zajednica, odnosno Europska unija i UN-ove agencije nakon listopadskih izbora detaljnije pozabaviti i reformom policijskih struktura u BiH.

Neuspješni pokušaji

Prvu je reformu policije vodila UN-ova misija u BiH, davno zaboravljeni IPTF, a kojoj su se najviše protivili predstavnici Republike Srpske uz pomoć partnera iz Federacije BiH, koji su to nazivali "zadiranjem u ustavne nadležnosti" i "daljnjom centralizacijom" podijeljene države. Nije pomogla ni razlika u mišljenjima Amerikanaca i Europljana. Cilj koji je postignut bio je reduciranje broja policajaca s oko 44.000 na oko 15.800 koliko ih je bilo 2002. godine, te "čišćenje" policija od osoba koje su eventualno sudjelovale u ratnim zločinima te uvođenje nekih od zapadnih standarda među kojima je i civilni nadzor nad policijom koju uglavnom vrše povjerenstva imenovana od parlamenata. Daljnjom reformom bavio se EUPM, uspostavljen od visokog predstavnika lorda Paddyja Ashdowna 2003. godine, a čiji je ured zatvoren 2012. godine. Po izravnim uputama Ashdowna, krenulo se u "prelamanje preko koljena" nekih ključnih pitanja, no niti on nije uspio prekinuti veze između etno-nacionalističkih političkih struktura i policije, odnosno slomiti vodstvo Republike Srpske, čak ni smjenama, a koje Ashdowna i danas naziva "bošnjačkim igračem". I dok su u Bruxellesu isticali kako je "misija bila uspješna", ostali strani analitičari isticali su upravo suprotno - da je reforma policije zapela još 2000. godine i da se erozija sigurnosnog sektora nastavila. U policijama je ostalo mnogo neobučenog kadra koji je "previše militariziran" i koji je sudjelovao u brojnim incidentima u kojima su se kršila ljudska prava, kako tijekom rata, tako i ove godine. Štoviše, prema procjenama UN-a, tijekom rata se oko 70 posto kršenja ljudskih prava moglo pripisati upravo policijama čiji su pripadnici često poslije rata vojne uniforme zamijenili za policijske. Policije su tako postale "zaštitnice" članova njihove etničke skupine, a ne cjelokupne populacije, baš kako su u prvim godinama nakon rata sprječavale povratak prognanih i odbijale uhititi ratne zločince. Opravdanje se nalazilo u Ustavu BiH prema kojemu dva entiteta i Brčko Distrikt imaju pravo "osigurati sigurno okruženje za svoje građane" pa je tek nekoliko funkcija, imigracija i međuentitetski kriminal, ostalo na državnoj razini.

Oživljavanje reformi

Osnovni cilj kako prijašnjih pokušaja reforme policije, tako i svih budućih mora, smatraju autori studije, osigurati koordinaciju između različitih policijskih službi. Prvi korak je ponovno napravljen s donošenjem zakona u policiji u FBiH kako bi se osigurala proračunska i pravna neovisnost policije. S druge strane, upitna je želja i sposobnost EU-a da se miješa u ovaj proces, posebno jer u samom EU-u ne postoji konsenzus kako to napraviti. EU se odnedavno usredotočuje sve više na ekonomsku i financijsku krizu, kako u EU-u, tako i u BiH, pa se u ovome primjeru vidi slabost (novog) pristupa prema BiH.

Pranje obraza

Iako je policijska reforma dovela do političkog dogovora o uspostavljanju Direkcije za koordinaciju policijskim tijelima, Agencije za forenzička ispitivanja i Agencije za edukaciju i naprednu obuku na državnim razinama, policije na entitetskim i županijskim razinama ostale su netaknute. Ovaj sporazum tako će ostati tek "pranje obraza" međunarodne zajednice u liku i djelu Ureda visokog predstavnika (OHR). Bilo kako bilo, među građanima BiH danas vlada mišljenje kako su "stranci isti i jednako korumpirani kao i naši domaći političari i da su jedni u dosluhu s drugima".

Neimenovanje komesara

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je u svom 44. izvješću pred UN-om u listopadu prošle godine istaknuo kako imamo političko miješanje u operativne poslove policije. Konkretno je naveo odgađanje imenovanja u neovisne odbore, parlamentarna tijela koja se bave selekcijom i izborom policijskih zapovjednika, komesara policija kao i odgađanje imenovanja tih zapovjednika. Dugo se čekalo na izbor šefova Granične policije i ravnatelja Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, dviju policijskih agencija ključnih za sigurnost u zemlji i široj regiji.

Razmjena policijskih podataka tek odnedavno

Upravo fragmentacija policijskih službi, posebice u FBiH najveći je izazov. Iz RS-a odbijaju svaki daljnji razgovor o reformi policije ističući kako je ona "u RS-u učinkovita i centralizirana, s jednim ministarstvom unutarnjih poslova". FBiH je ocijenjena kao "nemoguća misija" u izvješću NATO-a u kojem se ističe neodrživost decentralizacija u deset regija (županija), s deset ministarstava policija i federalnim ministarstvom koje nema nikakve nadležnosti nad županijskim, što odgovara hrvatskim političkim čelnicima. Tek nedavno uspostavljena je zajednička elektronička baza za razmjenu podataka.

Predrag Zvijerac [ Dnevni list ]

Glas naroda

Pa policija je kljuc svega te nekakvi raznorazni inspektori carinici tuzitelji i suci a nazalost svi su pod kontrolom partija indenticno ka u jugoslaviji ta isti ti iz tog vremena s istim mentalitetom i danas vladaju

Policiju kontroliraju korumpirani političari
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari