Škole u Hercegovini poluprazne

tabla

Nakon završenog upisa učenika u prve razrede školske 2014./2015. godine očito je kako je trend "bijele kuge" pogodio sve županije u BiH, pa tako i one s hrvatskom većinom. Iz godine u godinu škole su sve praznije, što zbog manjeg broja novorođenčadi, što zbog masovnog iseljavanja cijelih obitelji.

Prazne škole

Porazan je podatak da su u Mostaru tek dvije škole, srednja medicinska i medresa, dostigle punu normu upisanih. Službeni podaci pokazuju da se u pojedine srednje, ali i osnovne škole na području Mostara i Hercegovine ove godine upisuje veoma mali broj djece. Kada je u pitanju srednja škola, u HNŽ-u točnije Mostaru osnovni je razlog što je za srednju školu stasala prijelazna generacija osnovaca iz osmogodišnjeg u devetogodišnje obrazovanje. Mnogi prosvjetari strahuju jer bi se zbog manjka norme mogli naći na zavodu za zapošljavanje. Kada su u pitanju osnovne škole u HN županiji, Zapadnohercegovačkoj županiji, ali i u Hercegbosanskoj županiji, glavni problem je manji broj rođene djece, ali i masovna iseljavanja. Iz Zapadnohercegovačke županije su naveli kako će, prema dostupnim podacima, u siječnju 2015. godine u prvi razred devetogodišnjeg obrazovanja u škole u ZHŽ krenuti 56 učenika manje nego školske godine 2014.

Najveći broj upisanih bilježi općina Široki Brijeg s 313 djece, slijede općina Ljubuški s 262 djece te općina Posušje s 203 i općina Grude sa 151 učenikom. Ništa bolja situacija nije ni u Hercegbosanskoj županiji.

Iseljavanja u HBŽ-u

U Livnu je upisano 220 djece od čega 114 na području grada dok su u naseljima oko Livna upisana 106 prvašića. U tri godine broj upisane djece u gradu Livnu se smanjio za 22, dok u područnim livanjskim školama ta brojka iznosi 25 prvašića manje. U prvi razred devetogodišnjega obrazovanja na području tomislavgradske općine u školsku 2014./2015. u prvom roku upisano je 188 učenika.

Za desetero djece odgođen je upis za sljedeću školsku godinu, a upisu nije pristupilo 41 dijete. Razlog zbog kojega se toliki broj djece nije odazvao pozivu u najvećem broju slučajeva je preseljenje obitelji u inozemstvo.

Prema informacijama iz općinske Službe za društvene djelatnosti, ove je godine broj upisanih u prve razrede u odnosu na prošlu manji za 33 djece, što je ujedno i najveći pad broja upisanih u odnosu na ranije godine. Sve ovo govori u prilog tomu da, uz konstantan pad nataliteta, danak u smanjenju broja upisane djece u duvanjske škole, zbog nemogućnosti pronalaska bilo kakvoga zaposlenja u općini, sve više uzima i migracija stanovništva, odnosno odlazak obitelji u neke od europskih, ali i prekooceanskih zemalja.

Prema nekim procjenama, ako se ovakav trend nastavi, općina Tomislavgrad će do 2030. godine imati manje od 10.000 stanovnika, mahom starije životne dobi. Zbog nastale situacije, mnogi profesori u srednjim školama u HN županiji strahuju. Izvjesno je, navode, da manjak učenika implicira tehnološki višak.
"Problem je tim veći što srednje škole nemaju kolektivnih ugovora i onda će ljudi koji ostanu bez norme ići na zavod za zapošljavanje", navodi Alija Muhibić, predsjednik Aktiva ravnatelja srednjih škola Hercegovačko-neretvanske županije.

Marija Medić Bošnjak [ Večernji list ]

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari