Stranke Hrvatskog narodnog sabora jučer su više sati raspravljale o tomu kako se ponijeti prema socijalnim nemirima kojima smo svjedočili posljednjih dana, a zaključak ide u smjeru kako je potrebno zbog stanja u koje su dovedeni građani, a čije je prosvjede netko iskoristio u političke svrhe, otvoriti pitanje temeljitije reorganizacije države, a pogotovo Federacije BiH.
Upitan, znači li to da HNS priprema prijedlog koji će ići u smjeru objedinjavanja županija, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović potvrdio je kako se problem može riješiti kroz niz modela poput dvije, tri ili više cjelina unutar Federacije ili četiri-pet na razini BiH, ali da je pored modela mnogo važnije odgovoriti na pitanje kako racionalizirati strukturu uz punu jednakopravnost naroda i građana.
Upravo stoga on misli da je u ovoj situaciji teško govoriti samo o provedbi presude "Sejdić-Finci", a da se ne otvori pitanje ukupne političke i sigurnosne situacije, pogotovo u Federaciji, pri čemu je potrebno napraviti veće iskorake i ozbiljnije preinake unutar BiH kako bi zemlja konačno normalno funkcionirala.
Modela je nekoliko
"Hajmo sjesti i naći rješenja, barem privremena, jer je teško napraviti veliki iskorak u odnosu na Dayton. Ali zato treba tražiti rješenja koja će ići u smjeru racionalnog uređenja, ali države jednakopravnosti. Što se mene tiče, ako smo u stanju osigurati apsolutnu jednakopravnost Hrvata i Bošnjaka u Federaciji, to se može napraviti na sto načina, sve dok postoji iskrenost", naglasio je Čović, pojasnivši kako bi u kontekstu racionalizacije najlakše bilo napraviti dvije jedinice unutar Federacije, ali uz odbacivanje bilo kakvih pomisli na neke podjele.
Stoga u igri može biti, smatra, i model s tri jedinice u Federaciji, odnosno četiri ili pet na razini države, ali je pritom ključno kako BiH ne može biti klasična građanska država koja odmah asocira na unitarizam, koji je osudila i Rezolucija Europskog parlamenta.
"Krizna situacija nas treba motivirati ozbiljnije razmišljati kakva nam je država danas, odnosno kako funkcionira BiH, a prije svega Federacija", poručio je Čović.
Gdje zajedno?
A upravo je problematika narušenih odnosa, pa dijelom i politička pozadina nekih prosvjeda, prisilila čelnike unutar HNS-a razmotriti pitanje zajedničkog nastupa stranaka na predstojećim izborima. Očito, a to se moglo zaključiti i iz Čovićevih izjava, ponovno se na stol vraća model prema kojem se forsira zajednički nastup na svim razinama vlasti.
Naime, Čović je potvrdio kako su kroz protekle događaje prepoznali da nema više područja u BiH u kojem Hrvati nisu ugroženi i da bi trebali na svim razinama izići na izbore zajedno, što bi uvelike olakšalo samu tehničku i poravnu problematiku. Ipak, o ovoj temi HNS se kao tijelo još uvijek nije službeno i konačno odredio.
S druge strane, predsjednik HDZ-a 1990. Martin Raguž, govoreći o sigurnosnoj situaciji, naglasio je kako je ovo jasna poruka te da vlast nije odgovorila zahtjevima, što je i teško u ovakvom sustavu. Stoga ga, naveo je, treba mijenjati, ali jedino na europski način.
"Prvi korak je da Vijeće ministara objedini izvješće temeljem rada svih Agencija i da oba doma Parlamenta rasprave aktualnu političku situaciju i u kontekstu prosvjeda, opravdanog bunta, ali i u kontekstu svih slabosti sustava i njegove nužne reforme", poručio je Raguž.
Posebna tračnica za BiH
S druge strane, u kontekstu europske agende čelnici HNS-a smatraju kako je s predstavnicima Unije, pa tako i sa Štefanom Füleom, potrebno razgovarati o modelu posebne tračnice za BiH o kojoj je govorila i hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, a koja predviđa poseban pristup za BiH, odnosno otvaranje "pregovora i prije službenih pregovora".
E moj landeka šaravito jare