Reforma mirovinskog sustava - strategija u dva stupa

na klupici

Dom naroda federalnog Parlamenta u četvrtak će raspravljati o strategiji reforme mirovinskog sustava u Federaciji, a ako i ova institucija da zeleno svjetlo, Vlada će konačno moći krenuti s opsežnim radnjama koje će u konačnici u potpunosti izmijeniti komplicirani okvir po kojem se do sada radilo. Iz federalne Vlade su uoči ove sjednice poručili kako je izbor budućeg modela mirovinskog sustava glavno pitanje ove reforme, a podsjetimo kako se strategijom predviđa mirovinski sustav napravljen na dva stupa – prvom koji obuhvaća obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje te na drugom, dobrovoljnom, individualnom osiguranju.

Pooštravanje kriterija

Prvi predviđeni stup sustava je tradicionalni obvezni sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja na bazi međugeneracijske solidarnosti. Glavna izmjena odnosi se na uvođenje bodovnog sustava koji bi na pravedniji način tretirao obračun mirovina s obzirom da su sadašnji umirovljenici stavljeni u isti rang bez obzira na visinu zarade koju su tijekom radnog vijeka ostvarivali. Također, važan segment cjelokupne reforme jest pooštravanje kriterija kada su u pitanju prava na invalidsku i obiteljsku mirovinu te smanjivanje invalidskih mirovina za polovicu, jer trenutačno u cjelokupnom broju mirovina invalidske mirovine imaju udio s oko 20 posto, što nije slučaj niti u jednoj normalnoj državi.
Važno je naglasiti da se, iako se o tome mnogo raspravljalo u javnosti, za sada ne razmišlja o podizanju starosne granice za odlazak u mirovinu.
Također, po strategiji se preporuča da se minimalne mirovine kao pravo trebaju zadržati u modelu kakav je i danas poznat u vidu zaštite od ekstremnog siromaštva. Imale bi je samo osobe s uvjetima po trenutačnim zakonskim rješenjima – najmanje 20 godina mirovinskog staža i 65 godina života. Ovu vrstu zaštite imali bi i korisnici invalidske i obiteljske mirovine.

Spas za neosigurane

"U perspektivi treba razmotriti mogućnost da se socijalna mirovina kao pravo proširi i na osobe koje imaju manje od propisanih 20 godina staža, zatim osobe koje su bile osigurane, ali im iz različitih razloga nisu uplaćeni doprinosi na te osobe koje su bile radno aktivne i nisu bile uključene u sustav obveznog osiguranja, kao i osobe koje nikada nisu bile osigurane, a navršile su propisanu starosnu granicu", navodi se u strategiji.

Drugi stup sustava bio bi u vidu dobrovoljnog, individualnog mirovinskog osiguranja. To osiguranje funkcionira na kapitaliziranom principu dugoročne štednje. Neki oblici ovakvog osiguranja postoje u BiH kao police životnog osiguranja koje izdaju osiguravajuće kuće, ali ih treba ugraditi u legislativu i nadzirati od države.

Na kraju valja kazati i to kako ciljevi iz strategije i reforma mirovinskog sustava nisu lagan posao jer će se morati izmijeniti brojni zakoni i donijeti deseci novih odluka, što znači da bi cjelokupna reforma mogla biti gotova za desetak godina.

Vanja Bjelica-Čabrilo [ Dnevni list ]

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari