Ivan Vukoja: Rješenje je u konceptu federalizma

na španjolskom trgu

Rješenje je u pomirbi, odnosno odustajanju od ekstremističkih zahtjeva i pozicija unitarizma i separatizma. A to odustajanje i početak međusobnog uvažavanja nužno vode prema konceptu federalizma, kaže Ivan Vukoja, glavni urednik Statusa, magazina za političku kulturu.

• U najnovijem broju Statusa bavite se pitanjima zašto i kako preurediti Federaciju BiH. Jeste li pronašli odgovor?

"Pitanje preuređenja Federacije BiH iznimno je složeno i zahtjevno, kako na političkoj, tako i politološkoj razini, i kao takvo ne omogućava jednostavne i jednoznačne odgovore. Sve "zainteresirane strane" se slažu da je FBiH potrebno preurediti, ali o tome zašto i kako je preurediti, postoje vrlo različita mišljenja.
S obzirom na to da Status od prvih brojeva njeguje pluralizam političkih, politoloških i ideoloških opredjeljenja svojih autora i suradnika, i u ovom broju smo na spomenuto pitanje pokušali dati što širu lepezu odgovora i argumenata. Određeni argumenti i prijedlozi smjeraju prema slabljenju konsocijacijsko-federalističkih načela, a drugi prema njihovom jačanju i dosljednom poštivanju.
Moj osobni i autorski stav glede preuređenja (F)BiH je na tragu dosljedne primjene i jačanja spomenutih konsocijacijsko-federalističkih načela."

• U jednom od prethodnih brojeva Statusa, jedan autor se pitao kruži li bauk Jugoslavije nad BiH? Što danas za BiH znači usporedba s Jugoslavijom?

"Premda je svaki politički entitet jedinstven i specifičan, usporedbe su moguće i često poučne, barem za one koji smatraju da se iz historije i tuđih iskustava može nešto naučiti. U konkretnom slučaju, usporedba se odnosila na činjenicu da su obje države višenacionalne, te da bi se Bosna i Hercegovina mogla raspasti po jugoslavenskom modelu ukoliko ne pronađe za sve narode i građane prihvatljiv oblik unutarnjeg uređenja.
Jugoslavija se, između ostalog, raspala zbog sukoba većinskog, srpskog nacionalizma i jugoslavenskog unitarizma s jedne, i manjinskog, slovenskog i hrvatskog nacionalizma i separatizma, s druge strane. Sličan model imamo i u današnjoj BiH. Na jednoj strani imamo bošnjački nacionalizam, koji koketira s unitarizmom, a na drugoj srpski nacionalizam, koji teži separatizmu."

Hrvatsko pitanje

"Ono što BiH, u ovoj analogiji, između ostalog, razlikuje od Jugoslavije jeste činjenica da imamo i jedan nacionalizam, hrvatski, koji zaštitu i afirmaciju svojih nacionalnih prava vidi u bosanskohercegovačkom federalizmu kao srednjem putu između unitarizma i separatizma.
Ta je razlika, po mome mišljenju, ključna za očuvanje i jačanje države Bosne i Hercegovine. Stoga smatram kako će BiH ući u fazu istinskog jačanja vlastite stabilnosti i državnosti tek kada broj federalista s jedne, nadmaši broj unitarista i separatista s druge strane."

• Sve češće se o hrvatskom pitanju u BiH, u dijelu bh. javnosti, govori kao lažnom problemu na kojem hrvatske političke stranke prikupljaju političke bodove. Kako Vi gledate na hrvatsko pitanje?

"Odgovor na pitanje je li hrvatsko pitanje u BiH lažno ili ne, možemo dobiti i ako pogledamo u kojem se to dijelu bh. javnosti, kako je nazvaste, o hrvatskom pitanju govori kao o lažnom problemu. Taj govor, naime, uvijek dolazi iz krugova bošnjačkih nacionalista i(li) bosanskih unitarista.
Svi ostali bitni politički protagonisti u BiH se, manje-više, slažu da to pitanje postoji i da će o načinu njegovog rješavanja u velikoj mjeri ovisiti stabilnost i budućnost ove zemlje. Štoviše, i među bošnjačkim nacionalistima i bosanskim unitaristima sve je više onih koji priznaju da ovo pitanje postoji i da ga treba uzeti u ozbiljno razmatranje.
Osobno smatram da se konstitutivnost Hrvata u BiH ugrožava na razne načine, kako od bošnjačke hegemonističko-unitarističke politike, tako i od srpske hegemonističko-separatističke politike, te da Hrvati nisu jednakopravni s ostala dva konstitutivna naroda u BiH."

• Može li se hrvatsko pitanje riješiti reformiranjem FBiH i u čemu se ogleda neravnopravnost bh. Hrvati s druga dva konstitutivna naroda?

"U posljednjem broju Statusa objavljen je moj tekst "Primjeri ne-konstitutivnosti i ne-jednakopravnosti Hrvata u Federaciji BiH". Mislim da je iz naslova razvidno o čemu se u tekstu radi. Neki od detaljno obrazloženih primjera koji se navode u tekstu su izbor Željka Komšića za "hrvatskog" člana Predsjedništva BiH, način izbora hrvatskih članova za Dom naroda Federacije BiH, imenovanje predsjednika i Vlade Federacije BiH nakon izbora 2010. godine...
Ono što dodatno komplicira situaciju u BiH je činjenica da su i Bošnjaci i Srbi također izloženi majorizatorskim i diskriminatorskim praksama na nekim drugim razinama i drugim okvirima, te da su na razne načine diskriminirani i građani koji svoj politički identitet ne žele vezati uz pripadnost bilo kojem etnonacionalnom kolektivitetu, nego se u političkom smislu identificiraju s državljanstvom kao izvorom kolektivno-političkog identiteta.
Stoga se rješavanje hrvatskog pitanja uvijek treba stavljati u kontekst jednakopravnosti ostalih konstitutivnih naroda i građana, te težiti modelima u kojima će proporcionalno biti uvažena i zaštićena legitimna prava svih konstitutivnih naroda i svih građana BiH. Uvjeren sam da taj model postoji i da ga je moguće uspješno primijeniti u BiH."

• Sve se češće govori o pomirenju "nacionalnog" i "građanskog" kao putu ka stabilnoj BiH. Što, zapravo, ta pomirba znači?

"Smatram kako je sintagma o pomirbi nacionalnog i građanskog, s teorijsko-politološkog stajališta, prilično nategnuta jer nacionalno i građansko nisu u konceptualnoj opoziciji nego se međusobno uvjetuju i nadopunjuju. Isto vrijedi i za sintagmu o pomirbi kolektivnih i individualnih prava.
Problem je u nelegitimnoj instrumentalizaciji tih prava kojom određene političko-interesne skupine žele za sebe osigurati određena prava koja nisu spremni dijeliti s ostalim političkim akterima."

Dva koncepta

"Stoga smatram kako je osnovni problem u BiH nepomirljivost unitarnih koncepata s jedne, i separatističkih, s druge strane. Ta dva koncepta međusobno funkcioniraju na načelu povratne sprege: jačanje unitarizma jača separatizam, i obrnuto. To je kao u onom vicu u kojem čovjek gubi kosu zbog stresa, a gubitak kose mu nabija još veći stres.
Rješenje je, dakle, u pomirbi, odnosno odustajanju od ekstremističkih zahtjeva i pozicija unitarizma i separatizma. A to odustajanje i početak međusobnog uvažavanja i jedne i druge nužno vode prema konceptu federalizma.
Po mome sudu, jedino konsocijacijsko-federalistički modeli iskreno prihvaćeni od većine bitnih političkih aktera mogu Bosni i Hercegovini osigurati istinsku stabilnost i funkcionalnost. Inače, novi broj Statusa u kojem govorimo o sličnim temama moguće je skinuti s web stranice status.ba."

Oslobođenje

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Roditelji, gdje ste? Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
I obraz i obrazovanje! Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Pijun T.B.

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari