Uloga Ljubušaka u gubitku HYPO banke od četiri milijarde eura

ljubuski.info

Povjerljivo izvješće posebne skupine za istragu (CSI) HYPO banke dokumentira kako su bivši direktor Hypo banke u Mostaru Petar Jurčić i nekadašnji šef federalne tajne službe Ivan Vukšić propalim biznismenima podijelili stotine milijuna maraka kredita. U kontekstu davanja mita za odobrenje kredita spominje se i Vedran Bojka.

Dvanaest godina nakon što je austrijska Hypo Alpe Adria Grupa kupovinom mostarske Auro banke ušla na tržište BiH, posebni tim istražitelja koji je formirao novi bankarski menadžment u Klagenfurtu završio je prvu preliminarnu analizu njihovog dosadašnjeg poslovanja. Prema nalazima istrage Crime Scene Investigation (CSI), zasebnog sektora unutar Hypo Alpe Adria Grupe u kojem je zaposleno više od stotinu istražitelja, revizora, odvjetnika, ta je bankarska grupacija posljednjih godina izgubila nevjerojatnih četiri milijarde eura?!

Rekordni je poslovni gubitak izravna posljedica dugogodišnjeg drastičnog kršenja strogih bankarskih propisa, odnosno, nenamjenskog plasiranja rizičnih kredita, za što podjednaku odgovornost snose i čelnici Hypo grupe u Austriji i vodeći menadžeri u bankama- kćerkama, koje su prisutne u dvanaest država. Između ostalih i u BiH, gdje je nekadašnji direktor Hypo Alpe Adria banke Mostar Petar Jurčić, prije nego što je smijenjen u proljeće 2010. godine, za sobom ostavio manjak od gotovo 140 milijuna KM.

U izvješću istražitelja CSI-a o radu Hypo Alpe Adria banke u BiH, dokumentirane su brojne nezakonitosti mostarskog i banjalučkog menadžmenta banke, od plasmana rizičnih kredita koji nikada nisu naplaćivani, do izravne umiješanosti bankarskih službenika u kriminalne poslove sa sumnjivim klijentima. U tom je smislu kao glavni krivac za financijski sunovrat nekoć jedne od vodećih banaka u BiH, koja je spašena nakon intervencije austrijske vlade (sanacijom poslovnih gubitaka), označen bivši direktor Petar Jurčić. Specijalni je tim CSI-a u BiH, kojim rukovodi Slovenac Drago Kos (bivši čelnik Skupine zemalja za borbu protiv korupcije pri Vijeću Europe), utvrdio kako je odluke o dodjeli milijunskih kredita, pored Petra Jurčića, donosio i nekadašnji direktor Federalne obavještajno-sigurnosne službe (FOSS-a) Ivan Vukšić.

Vukšić je ispočetka formalno bio angažiran na poslovima osiguranja Hypo banke u Mostaru, ali je po svemu, zapravo, predstavljao sivu eminenciju i glavnog posrednika u povezivanju Jurčića sa komitentima upitne poslovne reputacije. Ranije smo, podsjetimo, pisali da je Vukšić, nakon neslavnog kraja špijunske karijere, osnovao privatnu tvrtku MIV&MM koja se bavila utjerivanjem dugova, a prvi je poslovni ugovor potpisao upravo s Hypo bankom. No, prema informacijama CSI-a, Vukšićeva je uloga bila dijametralno suprotna - umjesto da traga za neredovnim platišama, on je uz golemu proviziju posredovao u davanju milijunskih kredita sumnjivim klijentima?!

U internom dokumentu o poslovanju Hypo banke u BiH navodi se, naime, da je Petar Jurčić pod utjecajem Ivana Vukšića, odobrio više kredita koji čak nisu ni djelomično vraćeni. Još je, međutim, zanimljivije da Uprava banke u Mostaru nije ni pokušavala doći do dužnika, niti su vodili pregovore o povratu sredstava, premda je ukupni iznos plasiranih rizičnih kredita već bio ugrozio solventnost banke.

Jednako je tako utvrđeno da su krediti odobravani klijentima sumnjivog boniteta, da je vrijednost procijenjene imovine i vjerodostojnost priložene dokumentacije bila upitna, ali je neupitno da su milijuni maraka dijeljeni po političkim preporukama. U mnogim slučajevima nije jasno identificirana imovina korisnika kredita, niti je Hypo banka kasnije pratila promjene vlasničke strukture, što je u konačnici dovelo do situacije da se ne zna od koga će novac biti vraćen, kao ni na koje objekte postoji hipoteka.

Prije petnaestak dana smo objavili kaznenu prijavu koju je Uprava Hypo Alpe Adria banke podnijela protiv članova ranijeg menadžmenta i braće Jerke i Slave Ivankovića Lijanovića, zbog sumnje da su oštetili banku za više od 63 milijuna KM. Posrnuli širokobriješki tajkuni jesu najveći, ali ne i jedini problematični dužnici Hypo banke u BiH, koji su do kredita bez pokrića došli na kriminalan način.

Do sada su, naime, istražitelji CSI-a registrirali na desetke nenaplativih kredita, na kojima su zaradili samo bivši članovi Uprave, dok su banci ostale milijunske dubioze. Tako je, navodi se u izvješću istražnog tima, Miri Đurišiću, vlasniku firme Posušje d.o.o. prije nekoliko godina Hypo banka dodijelila tri milijuna KM kredita. Đurišić je izjavio da je, prije nego što mu je kredit odobren, direktoru Petru Jurčiću i šefu filijale Hypo banke u Mostaru Vedranu Bojki uplatio 100.000 KM, što je bila prva rata mita. Budući da je Juričiću i Bojki odbio platiti dodatnih 50.000 maraka "provizije", Đurišiću je onemogućeno dalje poslovanje. Ovaj je klijent, prema nalazima CSI-a, do sada vratio 2,8 milijuna KM, ali Hypo banci duguje još 1,7 milijuna maraka.

Vlasnik kompanije BH Servis Sarajevo Muhamed Švrakić je naveo da je, nakon prvog kredita u iznosu od 16,5 milijuna KM, od direktora Hypo banke Petra Jurčića tražio dodatno zaduženje od 6,3 milijuna maraka. Švrakić je kazao da mu je Jurčić tada tražio dva milijuna KM provizije, a kada je odbio, odbijen je i zahtjev za kredit. Istražiteljski je tim, istodobno, utvrdio da Muhamed Švrakić prvi kredit od 16,5 milijuna maraka uopće ne vraća?! Na popisu velikih dužnika koji su do kredita došli nezakonito je i Palace Group, u vlasništvu odbjeglog američkog biznismena Tiea Sosnowskog koja je klijent Hypo Alpe Adria banke postala nakon što je Reiffeisen banka započela provjeru njihovog poslovanja.

Čim su poslove prenijeli na Hypo banku, Palace Group (investitor sarajevskog Alta shoping centra) dobija status "odličnog komitenta", što je podrazumijevalo odobravanje milijunskih kredita bez čvrstih garancija. Znakovito je, međutim, da je poslije dodatne provjere otkriveno kako su Palace Group odobreni krediti u Hypo banci u Mostaru i Banjoj Luci i prije nego što su otvorili račun. Ukupna nevraćena zaduženja ove kompanije iznose 34,2 milijuna maraka!!!

Prijateljstvo ranijeg direktora Hypo banke u Mostaru Petra Jurčića sa još jednim propalim hercegovačkim tajkunom Milanom Lučićem iz Ljubuškog bilo je jedina preporuka da se sedam tvrtki u njegovom vlasništvu zaduži za 40 milijuna KM. Prije dvanaest godina, kada su Austrijanci od Lučića kupili Auro banku, njegove su kreditne obveze iznosile jedanaest milijuna maraka.

Tadašnji zamjenik direktora Hypo Alpe Adria Grupe iz Klagenfurta Gunter Striedinger dogovorio je s Milanom Lučićem da, umjesto otplate kredita, preuzme dionice njegovog poduzeća Petrol Mostar, koje je opet ratni plijen obitelji Lučić - posrijedi je 17 benzinskih pumpi u vlasništvu Energopetrola , čiji povrat traži Vlada Federacije BiH. Osim kredita koje je podigao Milan Lučić, procjene su kako će biti nemoguće povratiti 16 milijuna eura, koliko iznose kreditna zaduženja firme Citrus iz Bihaća, dobijena na temelju založene imovine koja je višestruko precijenjena.

Utvrđeno je i kako je milijun maraka kredita, koji se ne vraća, dobile tvrtka Splendid Sound iz Mostara i Mara Bubić iz Tuzle, za koje je intervenirao Ivan Vukšić. Istražitelji CSI-a navode i da je širokobriješki biznismen Tonko Ivanković kao posrednik na temelju "kreditnog ugovora" od firme Paradajz iz Bugojna dobio 200.000 KM da dogovori kredit u Hypo banci koji ne treba vraćati.

Sada vlasnik bugojanske tvrtke ne želi otplaćivati svoj kredit, sve dok mu Ivanković ne vrati plaćenu "proviziju". Koncem 2007. godine menadžment Hypo Alpe Adria banke je smislio plan kako da lažno predstave poslovne rezultate, uključivši u mutne transakcije nekolicinu klijenata. Dugogodišnje komitente banke Ivu, Rudu i Željka Kestena (vlasnik firme Kesten iz Viteza) nagovorili su da podignu kredit od dva milijuna KM, a Mariju i Igoru Sakiću, te Marku Koturiću su odobrili pola milijuna maraka za kupovinu dionica Banke u fondovima CroBiH i Herbos.
Umjetno podignuta vrijednost dionica je, dakako, utjecala na završne poslovne rezultate, što je čelnicima Hypo banke bio izgovor da sami sebi podijele novčane nagrade u iznosu od nekoliko desetaka tisuća eura, s tim da je najveću sumu dobio Petar Jurčić, čak 80.000 eura.

Kada su dvije godine kasnije kupci dionica shvatili da su prevareni i zatražili povrat novca, s njima su sklopljeni fiktivni ugovori o izvođenju radova na više poslovnica, kako bi im se na taj način isplatila odšteta.

Suzana Mijatović [ Slobodna Bosna ]

Glas naroda

Vidja li itko Vedrana Bojku?

Stvarno šta bi s ovim

K

K - dovrši, da ne kažem nešto drugo

SBA nudi zajmove s niskim kamatama za pomoć tvrtkama i vlasnicima kuća u oporavku od proglašene katastrofe. Već sedam desetljeća SBA pomaže poduzetnicima diljem svijeta da pokrenu i razviju svoje poslovanje.

Poduzeća, poljoprivredne zadruge i neprofitne organizacije u proglašenim područjima katastrofe mogu imati pravo na zajmove za ekonomske ozljede kao pomoć u plaćanju operativnih troškova.
detalji:

•Ugovaranje savezne vlade
• SBA zajamčeni poslovni zajmovi
• Poslovni zajmovi za katastrofe
•Osigurani obrtni kapital
•Prva uplata odgođena za 12 mjeseci
• Konkurentne kamatne stope
•Do 2 milijuna eura

SBA program sada prihvaća nove prijave, zahtjeve za povećanja ili ponovno razmatranje. Prijavite se za SBA zajmove i potpore: sba.gov.loan [at] consultant.com

Uloga Ljubušaka u gubitku HYPO banke od četiri milijarde eura
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari