Europski parlament mogao bi se već na sastanku idućeg tjedna odrediti prema situaciji u Bosni i Hercegovini, a najzanimljivija rasprava, osim o prijedlogu sankcija koje uključuju poziv na suspenziju članstva BiH u Vijeću Europe i uskraćivanje pretpristupnih fondova, vodit će se i oko reforme nefunkcionalne Federacije BiH.
Sudeći prema raspoloženju, očekuje se potpora Europskog parlamenta prijedlogu "američke" stručne skupine.
Potpora stručnoj skupini
Budući da je Ustav FBiH već pretrpio više od stotinu promjena – amandmana, ovaj prijedlog koji sadrži više od 180 preporuka značio bi izradu novog ustava. Ustavno povjerenstvo Zastupničkog doma Parlamenta FBiH radi na tome, no zbog nezabilježene krize izvršne i zakonodavne vlasti u FBiH priča o reformi Ustava FBiH je sad u potpuno drugom planu.
Europski parlament ju, rezolucijom o BiH koju predlaže njemačka eurozastupnica Doris Pack, planira "oživjeti", zabrinuta zbog činjenice da političke nesuglasice i dalje ometaju zakonodavne aktivnosti. Pack predlaže Europskom parlamentu da se od vlasti u BiH zatraži da "uzmu u obzir prijedloge o ustavnoj reformi, uključujući prijedloge o spajanju nekih županija i raspodjeli nadležnosti s ciljem da FBiH bude funkcionalnija, jeftinija i odgovornija prema svojim građanima te da pozove sve političke stranke da iskoriste savjete i smjernice koje Venecijanska komisija može ponuditi u tom procesu". S njom se slaže i nizozemska europarlamentarka Marije Cornelissen, ali i dodaje:
"Europski parlament treba reći kako je zadovoljan radom Parlamenta FBiH, posebno njezinim predsjednikom i Odborom za ustavnopravna pitanja, prijenosom preporuka stručnog tima za ustavne promjene u nacrt ustava te pozvati sve političke stranke da sudjeluju u raspravi o ovom nacrtu na konstruktivan i otvoren način" – istaknula je Cornelissen u svojim amandmanima na rezoluciju.
Emine Bozkurt, njemačka europarlamentarka, također smatra kako Europski parlament rezolucijom treba "potaknuti FBiH da pojača napore kako bi se pojednostavila složena institucionalna struktura entiteta". I dok Göran Färm, švedski eurozastupnik, također podržava prijedloge o spajanju nekih županija i raspodjeli nadležnosti, njegovi hrvatski kolege, kojima je situacija u BiH i FBiH mnogo "bliža", ukazuju i na neravnopravnost Hrvata, kao jednog od konstitutivnih naroda.
Položaj Hrvata u BiH
Tonino Picula, eurozastupnik hrvatskog SDP-a, također podržava prijedlog "američke" stručne skupine o ustavnoj reformi kao i spajanje županija i raspodjele nadležnosti, uz naglasak kako cilj reforme treba biti "uklanjanje nepravilnosti u izbornom sustavu koja je konstitutivnim narodima onemogućila biranje legitimnih političkih predstavnika" misleći, dakako, na najmalobrojniji, hrvatski narod.
S druge strane, HDZ-ovi eurozastupnici Zdravka Bušić, Ivana Maletić, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier i Dubravka Šuica, iako u istoj parlamentarnoj grupi – Europska pučka stranka – kao i njemačka eurozastupnica Doris Pack, ne podržavaju prijedlog stručne skupine, protive se prijedlogu spajanja županija i raspodjele nadležnosti i traže da se to izbaci iz rezolucije, podržavajući time stav HDZ-a BiH. Međutim, ne predlažu konkretnije rješenje te općenito "pozivaju vlasti u BiH da razmotre potrebne ustavne reforme koje će osigurati funkcionalnost kao i uravnoteženu zastupljenost" ma što taj poziv značio. HDZ-ovi europarlamentarci su, kako se vidi u amandmanima na prijedlog rezolucije Europskog parlamenta, "zabrinuti" zbog činjenice da političke nesuglasice i dalje ometaju zakonodavne aktivnosti, osobito u FBiH, "gdje je malobrojniji konstitutivni narod marginaliziran u političkim i zakonodavnim odlukama".
Vidjeli smo te mudre za vrijeme korone kako su se ponašali i što su provodili. Sotonsku politiku kao i s...