"Jamljene" tri četvrtine svih javnih nabava?

Naše institucije sa svih razina vlasti i javna poduzeća prošle su godine "u četiri oka" podijelile oko milijardu maraka, podaci su udruge Tender koja prati javne nabave u Bosni i Hercegovini.

Naime, prema statistici Tendera, udjel transparentnih, otvorenih postupaka koji se javno oglašavaju spao je s 91 posto 2008. na nešto manje od 25 posto. Sudeći prema ovim podacima, tri četvrtine svih nabava izravno su, daleko od očiju javnosti, dogovorene između predstavnika neke od institucija ili javnih poduzeća i podobnih privatnika. Time se u privatne džepove slilo novca koliko je u protekle dvije i pol godine uloženo u izgradnju cesta u Federaciji BiH. Ukoliko se usporedimo sa susjedima, otvorenih javnih nabava je u Hrvatskoj prošle godine bilo čak 86 posto, dok se rezultati novog zakona u Srbiji još očekuju, no budući kako je potpredsjednik srbijanske Vlade Aleksandar Vučić "žestoko" krenuo, ti bi rezultati mogli biti slični hrvatskim.

Izvlačenje novca

U izbornoj 2014. godini vladajuće političke stranke krenule su u izmjene Zakona o javnim nabavama BiH. Iz Tendera smatraju kako je više nego očit cilj još više "jamiti" novca iz državne i blagajni javnih poduzeća kojim će se financirati predizborne kampanje širom otvarajući vrata korupciji i kriminalu.

Rajko Kecman, član predsjedništva Tendera, ističe kako već danas imamo postupke javne nabave kojih se ne bi postidjele ni najkorumpiranije afričke zemlje, a novi zakon će, prema njegovim riječima, značiti doslovno katastrofu. Prvi korak je već napravljen. Naknade za žalbe su dignute na iznos od 500 do 25.000 maraka kako bi se žalitelji odvratili od podnošenja žalbi, a pokazalo se kako Ured za razmatranje žalbi usvoji skoro 90 posto žalbi ponuđača.
"Razgovarali smo sa šefovima SDP-a BiH i SNSD-a Zlatkom Lagumdžijom i Miloradom Dodikom. Oni jesu nešto obećavali, ali koliko vidimo, ići će se za donošenjem još koruptivnijeg zakona da se do izbora izvuče još više "love" – kaže Kecman.

Dodaje kako će 22. siječnja na konferenciji koju organiziraju u zgradi Parlamenta BiH, a na koju su pozvani predstavnici stranaka, međunarodne zajednice, gospodarstvenici… pokušati uvjeriti stranke da usvoje amandmane, odnosno Zakon o javnim nabavama BiH koji je uradio Tender, u koji su ugrađena najbolja iskustva iz susjednih Hrvatske i Srbije te direktive Europske unije i kojima se korupcija svodi na minimum.
"Sve smo detaljno obradili. Tom zakonu se divi Europa" – ističe Kecman.

Halo, Bing! Kako brat?

U Zakonu koji predlažu naše vladajuće stranke na čelu sa SDP-om BiH i SNSD-om, navodi se da ugovorna tijela trebaju donijeti godišnje planove nabava – ali općenito. No, tako je i do sada bilo. Problem je što se ne želi utvrditi ključne parametre, od rednog broja nabave do samog postupka: hoće li on biti pregovarački, konkurentski, otvoreni, skraćeni… Uz to sve trebao bi biti utvrđen i iznos sredstava, mora se znati točan rok oglašavanja nabave i rok izvršenja ugovora. Prošle godine čak 49 pregovaračkih postupaka obavljeno je bez javne objave.
"Direktori javnih kompanija ili ministri ili šefovi stranaka su u 49 posto slučaja pozivali koga god oni hoće i napravili s njima ugovor kakav god hoće" – navodi Kecman i ističe da se na takve slučajeve nitko i ne žali jer – ne znaju ni da se to dogodilo sve dok ne dođe revizorska služba i to utvrdi.

Ovdje treba istaknuti kako se, prema europskim propisima, pregovarački postupak može provesti samo u slučaju izvanrednog događaja (potres, poplava, srušio se most…) ili neko specijalno istraživanje. Kecman ovdje ističe i kako bi Agencija za javne nabave BiH morala sama vršiti obuku stručnih službi i službenika.
"Agencija to ne želi raditi. Evo zašto. Pa prošle godine smo imali desetak seminara koji su rađeni s privatnim tvrtkama! Kako je moguće da tvrtka iz Srbije radi seminar o javnim nabavama u BiH?" – pita se Kecman i naglašava da i Hrvatska i Srbija imaju državne službe koje to rade.

Ključna stvar je ugovaranje i podugovaranje. Naime, uopće nije naveden postotak ugovarača s podugovaračem posla.
"Raspiše se tender. Posao dobije "xy tvrtka". Onda ta tvrtka naknadno ide ugovaraču s imenima podizvođača kod kojih je prije toga mešetario da bi im dao posao. To nigdje u svijetu nema" – navodi Kecman iskustva s kojima se naše tvrtke svakodnevno susreću.

Uz sveto, jedini u svijetu ćemo sami sebi ograničiti tržište tako što će se nabava dijeliti na LOT-ove, a onda će se ponuđaču spriječiti da sudjeluje na svim LOT-ovima što je čak i protiv Ustava BiH.
"Agencija za javne nabave BiH do sad je imala obvezu vršiti monitoring postupka. Nije to radila, a sad je čak izbačena ta obveza jer se ne želi da Agencija ima ikakvu odgovornost" – kaže Kecman.

Kome se žaliti?

Napominje kako je Agencija, ne želeći raditi otvoreni postupak što je obvezna, nabave od primjerice 400.000 maraka dijelila na "sitne" LOT-ove od 50-ak tisuća maraka, a onda su se oni pojedinačno dogovarali zatvorenim postupkom "u četiri oka".
"Ured za žalbe mora voditi prekršajni postupak. To imamo sad i u Srbiji. Ovaj Ured za devet godina je donio, vjerovali ili ne, samo jednu prekršajnu prijavu, a na kraju je i ona odbačena zbog zastare!" – ističe Kecman.

Novim zakonom koji predlažu stranke, to će ići na prekršajne sudove koji su ionako pretrpani prometnim prekršajima, neplaćenim RTV pristojbama…
"Tad ponovno nitko nikad neće biti kažnjen" – smatraju u Tenderu. Do sad je bilo šest članova drugostupanjskog kontrolnog tijela, a sad se s dvije podružnice, jednom u Mostaru i drugom u Banjoj Luci, taj broj penje na 16 ljudi, što je najviše u Europi (Hrvatska ima pet). No, oni, umjesto da izriču kazne, sve će slati na sud koji svoj posao nikad neće (biti u mogućnosti) obaviti.