USKOK istražuje slučaj 'Hercegovačka banka'

ljubuski.info

Namjensko, ili je bolje reći nemanjensko, trošenje novca upućenog kao pomoć hrvatske države Hrvatima u BiH već duže vrijeme je predmet zanimanja pravosudnih organa susjedne države. Dok su se mnogi i ondašnji i ovdašnji HDZ-ovi visoki politički i vojni zvaničnici, ali i vjerski predstavnici bliski toj stranci nadali kako će slučaj Hercegovačka banka pasti u zaborav i zastaru, iz izvora bliskih USKOK-u i Državnom odvjetništvu doznaje se kako je otvorena istraga o tijeku novca koji su išli prema Hercegovačkoj banci i preko nje.

U fokusu istrage nije toliko banka koliko neki drugi subjekti - osnivači. tj. dioničari Hercegovačke banke. A takvih nije malo.

Istraga koju je po nalogu OHR-a provela bivša privremena upraviteljica Hercegovačke banke Toby Robinson detaljno je obradila i objasnila veze između izvornih dioničara banke koji su organizirali mrežu pravnih i fizičkih osoba, udruženi s namjerom otuđivanja sredstava hrvatskog državnog proračuna, inače namijenjenih za hrvatsku komponentu Vojske FBiH, prije svega za isplatu plaća, pomoć porodicama poginulih branitelja i za demobilizacijske aktivnosti.

Od upućenih skoro 650 milijuna maraka iz hrvatskog proračuna, najmanje trećina - 216 milijuna je preusmjereno u nečije džepove i bankovne račune. Ono o čemu se manje govori jeste da je banka bila izvor financiranja Hrvatske samouprave, odnosno ekonomski oslonac formiranja trećeg entiteta u BiH.

Kako bi se došlo do tih saznanja i prekinuo nezakoniti tijek novca, visoki predstavnik Wolfgang Petritsch je u travnju 2001. naredio izuzimanje dokumentacije iz Hercegovačke banke. Akcija je otkrivena već u planiranju. Završila je napadom organizirane skupine ljudi na pripadnike policije i SFOR-a, a dio dokumentacije je nestao.

Uslijedila je dugotrajna istraga, a potom i kaznena prijava Financijske policije FBiH protiv 23 osobe, potom i uhićenja te optužnica protiv pet osoba zbog zloupotreba u Hercegovačkoj banci. Na optužnici su se našli bivši član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, bivši federalni ministar obrane Miroslav Prce, direktor Hercegovina osiguranja Miroslav Rupčić te direktor Hercegovačke banke Ivan Karlović, kao i fra Ivan Ševo, bivši član Upravnog odbora banke.

Afera je dobila sudski epilog samo za dvojicu optuženih - Prce je nakon priznanja krivice osuđen na pet godina, a Rupčić na pet i pol. Prvooptuženi Jelavić je u prvostupanjskom postupku osuđen na deset godina - izricanju presude nije nazičio, pobjegao je u susjednu Hrvatsku.

Tamo se sklonio nemali broj onih koji su upravljali poduzećima, osnivačima i dioničarima Hercegovačke banke. Hrvatski pravosudnim organima je sasvim izvjesno, uz Jelavića, dostupan i umirovljeni general HV-a Ljubo Ćesić Rojs, koji je sa Jelavićem osnovao Logistički centar u Grudama, u koji se slijevao novac iz Hrvatske.

Nakon što je ulogu Logističkog centra preuzelo novoformirano poduzeće Monitor M, dvojici generala poslovnih partnera u toj građevinskoj firmi pridružio se i general Ivan Medić, koji trenutno također živi u Hrvatskoj, kao i Ivan Azinović.

Uz Monitor M, među firmama osnivačima Hercegovačke banke su bili i Hercegovina gradnja, Hercegovačka franjevačka provincija, odnosno Ziral - poduzeće u vlasnišvu Provincije, zatim Neretva promet iz Čapljine, Jambo iz Metkovića, Eurobemm i Betacom iz Čitluka, MRM iz Ljubuškog te Sokovit primus, M Rozić i Mondo iz Mostara, koju je osnovao HDZ BiH.

Za poslovanje Monda, u čijem Upravnom odboru su sjedili brojni visoki službenici HDZ-a, istražitelji sada tvrde kako predstavlja primjer nelegalnog izvlačenja novca iz javnih poduzeća. Preteča je to mnogo poznatije i najveće korupcijske afere u Hrvatskoj - FIMI medija, za koju je optužen bivši premijer Ivo Sanader.

Ipak, ni nakon kaznene prijave protiv 11 osoba, koju je uputila Financijska policija FBiH, sa slučajem Mondo se nije želio uhvatiti u koštac glavni tužitelj HNŽ-a Nijaz Mehmedbašić, kojem je ostalo vrlo malo do mirovine. Kao što je poznato, presuda Jelaviću je ukinuta i predmet je vraćen na ponovno suđenje, kojeg nema, kao ni sudskog progona četverooptuženog Ivice Karlovića. Postupak protiv njega i fra Ivana Ševe je izdvojen.

Fra Ivan Ševo, jedan od svojevremeno optuženih za Hercegovačku banku, za magazin Mreža prvi put je govorio o ovom slučaju, koji sada istražuje USKOK.

Iako zauzet brojnim obavezama oko Božića, fra Ševo je prvi put progovorio o optužbama za pronevjeru sredstava koja su Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji bila dostavljena iz Hrvatske. Kaže da su, kao i sve ostale donacije, ugrađene u izgradnju impoznatne crkve u Mostaru, na mjestu one koja je u ratu raketirana i do temelja srušena. Fra Ševo je govorio i o sudkom procesu u kojem se, kao petooptuženi, pojavio samo na njegovom početku.

"Bio sam iznenađen što su me i pozvali. Mi nikome ništa nismo uzeli, mi smo samo primili. Bio je to splet okolnosti. Da bi bomba što bolje odjeknula, uključeni su svi - i politika, i vojska, i banka, i osiguranje, i crkva", kaže fra Ševo.

Hercegovačka franjevačka provincija, koja je vlasnik 2,5 posto dionica Hercegovačke banke, kako je kazao fra Ševo, nikada nije pozvana da sudjeluje u najavljenoj tužbi dioničara banke, koji traže povrat sredstava i imovine, a protiv Agencije za bankarstvo FBiH i države BiH.

Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, kaže kako svako ima pravo tužiti - ipak, dioničari su najodgovorniji praćenje poslovanja banaka, putem uprave i nadzornog odbora, i za osiguranje dostatnog kapitala da bi banka poslovala u skladu sa zakonom.

Kako je banka poslovala, vidi se iz ranije napisanog. Činjenica je da su sredstva blokirana u banci od 2001. godine i njena imovina značajno umanjeni, a povećana dugovanja.

Barš kaže kako banka raspolaže sa 84 milijuna imovine, ali da ima 101 milijun obaveza, s tim da je to stanje naslijeđeno otkako je privremena upraviteljica prenijela upravljanje na Agenciju.

Više od 50 posto tih obaveza su dug prema depozitima Federacije. Otud odluka Vlade Federacije koja je naložila Union banci, koja je u njenom većinskom vlasništvu, da preuzme imovinu i obaveze Hercegovačke banke. Iako to direktor Agencije za bankarstvo FBiH negira, jer posjeduje sudsku presudu o uknjižbi Naftnog terminala u Dretelju na Hercegovačku banku, taj terminal se i dalje vodi kao sporna imovina banke koji je Vlada Federacije odlukom iz 2006. ustupila Terminalima Federacije, ali oni nikad nisu ušli u posjed.

Vlada nikad nije poništila tu svoju odluku, ali to Agenciji nije smetalo da nastavi postupak likvidacije, odnosno prodaje banke. O uknjižbi Naftnog terminala Dretelj na Hercegovačku banku svoju riječ nakon prikupljanja relevantne dokumentacije dat će i Federalno pravobraniteljstvo. Od Tužiteljsva BiH se doznaje kako nema istažnih aktivnosti u slučaju Hercegovačka banka.

Fra Ševo smatra da je sve to prenapuhano i da je to bio jedan određeni politički moment. Boji se da cilj eventualne obnove procesa nije objektivnost i istina nego predizborna kampanja.

Vjerojatno će moguće procesuiranje pljačke hrvatskih državnih sredstava iz Hercegovačke banke u BiH biti predstavljeno i kao napad na visoke službenike HDZ-a i hrvatske interese u BiH. Izvjesno je, kako doznaje FTV, da će Ante Jelević biti samo jedan od tih visokih službenika koji će biti koristan izvor informacija USKOK-u i DORH-u. U kojem svojstvu - svjedok ili optuženik - prema FTV-ovim izvorima iz USKOK-a, još jedino je neizvjesno.

FTV | magazin Mreža

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari