Entiteti pred kolapsom, prijete socijalni nemiri

skupna

Analitičari upozoravaju da bh entitetima, FBiH i RS ozbiljno prijeti ekonomski i financijski kolaps u sljedećoj 2014. kada na naplatu stižu visoki dugovi koji su nakupljani u prethodnim godinama.

Krajnje zabrinuti predsjednik RS-a Milorad Dodik izjavio je početkom mjeseca da je "ključno pitanje na kojem RS trenutno radi restrukturiranje duga. Naša obveza u sljedećoj godini je 500 milijuna KM. Mi pokušavamo naći taj novac i da po kreditnim elementima, recimo na 10 godina, naše opterećenje bude 50 milijuna KM, a ne kumulativno 500 milijuna KM. Sada radimo na tome i obveze ćemo izmiriti", poručio je Dodik.

Ekonomski analitičar Erol Mujanović kaže za Agenciju Anadolija kako fiskalna situacija u Bosni i Hercegovini jeste loša, ali da "ne sumnja u kreativnost donositelja odluka kada je potrebno uči u nova zaduživanja i iznaći načina da se kratkoročno dođe do prijeko potrebnih sredstava kojima se kupuje socijalni mir".
"Generalno, kratkoročno razmišljanje i ponašanje primarno zasnovano na pohlepi, na korupciji i na krađi, što je dovelo do ekonomske krize. To se nije mnogo promijenilo,kako kod nas u BiH, tako je i širom svijeta. Tako da ne očekujem da isto ponašanje donese bilo što drugo od novih problema i poteskoća. Tim prije što ćemo ući u izbornu godinu u kojima znamo da se još manje radi nego obično, a još više se priča i promovira", kaže Mujanović.

Bivši zamjenik ministra financija i trezora BiH i dobar poznavatelj ekonomskih prilika u zemlji Fuad Kasumović ističe da je BiH, zajedno sa Srbijom, u ovom trenutku u najtežem ekonomskom položaju na Balkanu. Prema njemu, nema nikakve sumnje da je u BiH napravljen organizirani kaos za koji se na zna kamo vodi. Dodaje kao je već započela predizborna kampanja i kako se građani pokušavaju uvjeriti "da im je dobro", iako samo građani najbolje znaju kako im je.

"Ministar financija RS Zoran Tegeltija je izjavio da može doći do nelikvidnosti. Isto je u FBiH. Obje vlade ne znaju što uraditi, a izborna je godina. Sve će uraditi da građanima pokažu da im je dobro, a državu će zadužiti do besvijesti. Nema sumnje da oba entiteta ulaze u veliku neizvjesnost u tom smislu da li će odgovoriti svim svojim zadacima. Po svim analizama, sljedeće godine bi mogli da imamo velike socijalne nemire. Jer, prioritet je da se vraća vanjski dug. Ostat će problem isplata raznih nadoknada koje građani ove države dobivaju, uključujući i socijalne i braniteljske kategorije", govori Kasumović.

Dodaje kako vlasti oba entiteta dolaze na granicu zakonom odobrenog zaduženja. Sve ovo, napomenuo je, samo može voditi ka dužničkom ropstvu.
"FBiH i RS po zakonu se neće moći zaduživati. Zato pribjegavaju kreditima preko komercijalnih banaka, preko trezorskih zapisa i slično. Ta kamata je skupa, neizdrživa za građane BiH. Drugo, tako se povećavaju cijene kapitala za privredu. Jer svaka banka će prije dati proračunima kredite nego gospodarstvu. Tako će povećati kamate za gospodarstvo. To je nezamislivo. Vlast u oba entiteta ne zna kako izvesti državu iz krize", smatra Kasumović.

BiH nedostaje 600 milijuna KM za birokratski aparat

U proračunima su, upozorio je, planirani deficiti vrijedni milijune maraka. Podsjeća da BiH ima 25 posto administracije viška, te da je to ogroman birokratski aparat.
"To BiH ne može financirati i zato se zadužujemo kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i u sličnim institucijama. BiH fali od 500 od 600 milijuna da isfinancira ovaj glomazni aparat", rekao je Kasumović.

Analitičar Mujanović smatra da situacija, ipak, nije bezizlazna.
"U godinu ili dvije situacija se može u velikoj mjeri poboljšati. Međutim, nedostaje kritična masa i dovoljan broj inteligentnih i hrabrih lidera koji bi sa svojim timovima pokazali pravi put u upravljanju javnim institucijama", naglasio je Mujanović.

Kako smo postali robovi

Ugledni ekonomist Aleksa Milojević naglasio je kako je BiH u "nepodnošljivoj krizi".
"Evo, da uzmemo za primjer dug prema inozemstvu. Prodavači novca, MMF i Svjetska banka, definirali su jedan potpuno neobjektivan kriterij i rekli da se država zaduživati do 40 posto BDP-a, to je niska zaduženost, od 40 do 80 je srednja i preko 80 posto BDP-a je visoka zaduženost. To je potpuno neosnovan kriterij, napravljen tako da se održavaju slabe vlade, jer su one veliki kupci novca i uništavaju svoje zemlje i privrede", kazao je Milojević, te dodao:
"Da ima istine u priči kako su oni došli da razviju, ne bi nikad uništili Energoinvest. Ali Siemens nije mogao dobiti posao od Energoinvesta, pa je morao biti uništen. Njihova namjera ovdje je, kao i svih kolonizatora, a nisu ništa drugo nego kolonizatori, da nas ekonomski unište kako bi došli do jeftinog robovskog rada, prirodnih bogatstava i vječnih dužnika, jer i naši praunuci će morati pola plaće davati za otplate dugova. Oni će za svega nekoliko godina da za svoje unuke i praunuke osiguraju robove koji će za njih raditi. Prava ekonomska mjera duga u inostranstvu je strana valuta, pošto se dug mora vratiti u stranoj valuti, a valuta se stiče izvozom. Prava ekonomska mjera je veličina izvoza i koliko se od tog izvoza može odvojiti za otplatu duga".

Oslobođenje

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari