Ustavni sud Federacije BiH završio je javnu raspravu u vezi sa zahtjevom 27 delegata Doma naroda Parlamenta FBiH i predsjednika FBiH Živka Budimira za utvrđivanje ustavnosti odredaba/članova 1., 2., 3., 4., 5., 6,, 7., 11,, 12., 15., 16., 23. i 27, Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja obrambeno-oslobodilačkog rata.
Kako je na kraju dvodnevne javne rasprave saopćila predsjednica Ustavnog suda FBiH Kata Senjak, odluka u ovom predmetu bit će donesena naknadno, a nakon sjednice vijećanja i glasanja.
U nastavku ustavnosudskog spora strane u postupku - punomoćnici podnositelja zahtjeva i dvaju domova Parlamenta FBiH kao donositelja osporenog zakona odgovarali su na brojna pitanja sudaca Ustavnog suda FBiH, a radi preciziranja zahtjeva i otklanjanja određenih dilema i dodatnih pojašnjenja ranije iznesenih stavova.
U fokusu javne rasprave našla su se pitanja i argumenti "za i protiv" osporenog zakona, uključujući način i osnovu za njegovo donošenje, navodne povrede prava na mirovinu, odnosno prava na imovinu kategorije vojnih osiguranika, njihove diskriminacije i narušavanja načela pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom, te pitanja stečenih prava i retroaktivne primjene zakona.
S druge strane, ukazano je na javni interes i legitimni cilj donošenja osporenog zakona kao instrumenta provedbe socijalne politike, dostizanja višeg stupnja socijalne pravde te potrebu unifikacije standarda u toj oblasti, uključujući i aspekt fiskalnih mogućnosti i nužnost očuvanja makroekonomske stabilnosti, odnosno uspostave održivog sistema i jedinstvenog reguliranja prava braniteljske populacije.
Stanovišta podnositelja zahtjeva - 27 izaslanika Doma naroda dodatno su obrazložili - izaslanik u ovom domu Ivo Tadić i punomoćnik, odvjetnik Anto Petrušić, te predsjednik FBiH Živko Budimir i odvjetnici Vlado Adamović i Mujo Gec, a u ime Parlamenta FBiH, pravni zastupnik Predstavničkog doma, odvjetnik Nedim Ademović i punomoćnik Ibrahim Nadarević, odnosno tajnik i punomoćnik Doma naroda Izmir Hadžiavdić u ime ovog doma.
Punomoćnici podnositelja zahtjeva naveli su, među ostalim, da se osporeni zakon odnosi na grupu od oko 9.000 od ukupno 24.000 umirovljenih pripadnika braniteljske populacije, te da je samo ovom dijelu (9.000) "dirano" u ranije pravomoćno rješenje i mijenjan obračun, odnosno umanjen raniji iznos mirovine.
Ustvrdili su, istovremeno, da ne stoji teza o tome da se ova oblast osporenim zakonom regulira na jedinstven način, uz napomenu da su "u opticaju" različita rješenja po tri zakona, uključujući Zakon o službi u OSBiH, i raniji Zakon o službi u Vojsci FBiH (VF), ilustrirajući to podacima o tome kako, primjera radi, časnik u činu pukovnika kojem je mirovina određena po osporenom zakonu, iznosi 696 KM, a po Zakonu o službi u OSBiH 1.568 KM, dok penzija za isti čin po Zakonu o službi u VF iznosi 1086 KM.
Pravni zastupnik Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, međutim, smatra da osporeni zakon predstavlja balans između interesa države i ljudi čiji je status reguliran ovim zakonom, te navodi da niko nije lišen prava na mirovinu, ali da su ta prava limitirana, odnosno prilagođena stvarnim financijskim mogućnostima.
Nadalje, navodi da prosječna mirovina ostvarena po osporenom zakonu iznosi 527 KM, te da je za 38 posto viša u odnosu na prosječnu mirovinu u FBiH, podsjećajući da pravo na imovinu nije apsolutno, te da ga država ima pravo ograničiit u skladu s javnim interesom i načelom proporcionalnosti.
Dodao je da se osporenim zakonom uspostavio održiv sustav te da na podračun za vojne osiguranike "liježe" oko 30 milijuna KM godišnje, odnosno da se razlika potrebna za izmirenje mirovina po novom zakonu dotira iz proračuna, a da se, u međuvremenu, čine napori na reprogramiranju ranijeg deficita od 181 milijuna KM, odnosno izmirenju obaveza prema Fondu PIO.
Tijekom rasprave otvorena su i brojna druga pitanja, uključujući i pitanje nadležnosti za donošenje osporenog zakona, pri čemu je konstatirano da za njegovo donošenje nije pribavljeno mišljenje županija, a jedno od pitanja odnosilo se i na to zašto je Dom naroda glasovao za osporeni zakon, odnosno zašto se pitanje njegove ustavnosti nije postavilo još dok je bio u formi prijedloga, uz napomenu da to nije učinjeno zbog nepostojanja političke volje.
U vezi s meritumom ustavnosudskog spora izjasnili su se i predstavnici određenih institucija FBiH u svojstvu prijatelja suda, osvrnuvši se na stanje Fonda PIO, poteškoće u vezi s održivošću tog sustava, te aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), kao jednim od preduvjeta za očuvanje makroekonomske stabilnosti.
