Hrvatska pokreće slučaj 'Hercegovačka banka'

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), odnosno, Državno odvjetništvo susjedne Republike Hrvatske završilo je obradu slučaja 'Hercegovačka banka' o čemu je izvjestila i Tužiteljstvo BiH.

Istragu je godinama sprječavao bivši hrvatski premijer Ivo Sanader kojem se sada u Hrvatskoj sudi zbog nekoliko milijunskih afera.

Prema procjenama, slučaj 'Hercegovačka banka' "težak" je 350 milijuna KM i teretit će nekolicinu bivših visokih dužnosnika nekadašnje Herceg Bosne, visoke dužnosnike HDZ-a u tadašnjoj Vladi RH ali i pojedine hercegovačke crkvene velikodostojnike. Hrvatska želi istražiti gdje je "nestao" njihov novac.

Početkom 2011. prijetila je zastara slučaja 'Hercegovačka banka', međutim, kako republikainfo.com doznaje, Republika Hrvatska pronevjeru čak 350 milijuna maraka neće prepustiti po očekivanoj matrici "zameo ih vjetar". Naime, ovaj novac, koji je tadašnja hrvatska vlada usmjeravala za potrebe HVO-a i obrane Herceg Bose, u izobilju je korišten za bogaćenje visokih interesnih, političko-vojno-vjerskih skupina tadašnje Herceg Bosne.

USKOK, odnosno, Državno tužiteljstvo Republike Hrvatske proslijedilo je rezultate istrage Tužiteljstvu BiH. Međutim, iz Tužiteljstva BiH na upit o navedenom slučaju nije mogao dati nikakvih informacija.

"Tužiteljstvo BiH ne moze davati nikakav komentar na navedeni upit", kratak je odgovor na ovu temu iz Odjela za odnose s javnošću Tužiteljstva BiH u kojem nije niti potvrđena, ali niti decidirano demantirana ova informacija.

Dobro upućeni izvor tvrdi da je nedavno podizanje optužnice pred splitskim Županijskim sudom protiv bivšeg predsjednika HDZ-a BiH Ante Jelavića zbog ratnog profiterstva i zloporabe položaja i ovlasti, u kojoj ga USKOK tereti da je 1996. kao pomoćnik ministra obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne donio odluku da se novcem hrvatskog Ministarstva obrane kupi stan u Splitu Ivici Rajiću, nekadašnjem zapovjedniku Druge operativne grupe HVO-a, samo uvod u puno "veću igru".

Naime, prema ovoj optužnici, Jelavić je donio pisanu odluku da se za kupnju Rajićeva stana tvrtki iz Opuzena isplati više od 739 tisuća kuna, a Rajić je tako došao do stana u Splitu od 90,88 kvadrata. Međutim, već sada je izvjesno da će se Jelavić od ove optužnice glatko izvući jer nije osobno profitirao od navedenog novca. U ovom slučaju.

Krunski svjedok

Naime, susjedna Hrvatska jelaviću je pružila utočište nakon što je neslavno pobjegao od prvostupanjske, 10-godišnje kazne zatvora, od istog slučaja u BiH. Prizivno vijeće poništilo je tu presudu i naložilo novo suđenje, koje nikada nije nastavljeno.

U ovom kontekstu treba podsjetiti da je sredinom 2006. godine iz Državnog odvjetništva Republike Hrvatske "uvijeno" odgovoreno da "Državno odvjetništvo Republike Hrvatske provodi izvide usmjerene na utvrđenje je li bilo, i kakvih, nezakonitosti u raspolaganju sredstvima Proračuna Republike Hrvatske (MORH-a) koja su sukladno Ustavu RH uplaćivana za potrebe HVO-a, socijalne naknade, zbrinjavanja izbjeglica".

Ovo je izvješćeno u kontekstu 'slučaja Jelavić' i upita hoće li Hrvatska od BiH zatražiti prepuštanje kaznenog progona Ante Jelavića. Tada je odgovoreno da to Hrvatska neće učiniti jer je Jelavić "nepravomoćnom presudom osuđen zbog kaznenih djela počinjenih u Bosni i Hercegovini", bez obzira što se radilo o hrvatskom novcu.

Međutim, sudeći po prvoj optužnici prema Jelaviću u svezi kupnje stana Rajiću, ova tvrdnja više ne vrijedi.

U ovom kontekstu dobro se prisjetiti procesa 'Hercegovačka banka' u BiH, kada je postignut sporazum između Tužiteljstva i obrane o priznaju krivice Miroslava Rupčića. Podsjetimo, Rupčić je optužen za djela zlouporaba položaja i ovlasti i nesavjestan rad u službi, koja je počinio kao pomoćnik federalnog ministra financija u Vladi Federacije i direktor Hercegovina osiguranja. Sud BiH prihvatio je sporazum i osudio Rupčića na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od pet i pol godina.

Tada je Tužiteljstvo ocijenilo da je u slučaju Hercegovačka banka postojao plan za zlouporabe, ali da Rupčić, za razliku od svog nadređenog, Ante Jelavića, nije sudjelovao u planiranju operacija. Zbog toga je Tužiteljstvo odustalo od 17, od ukupno 21 točke optužnice prema Rupčiću kojem nije dokazana osobna imovinska korist.

Ovaj sporazum je bio svojevrsni "šok za javnost", no danas je Rupčić slobodan čovjek te je javna tajna da vodi poduzeće M.R.M. export-import d.o.o. Ljubuški, iako je svojedobno za medije tvrdio da "on nema ništa s tim", dok je njegov otac suvlasnik u istom. Ovo poduzeće, između ostalih, ekskluzivni je dobavljač skupih limuzina i vozila za potrebe, primjerice, Vlade ŽZH-a, ali i visoke dužnosnike HDZ-a na skoro svim razinama vlasti.

Kada se i službeno otvori novi postupak oko Hercegovačke banke, Rupčić će zasigurno biti jedan od svjedoka.

Ratni profiteri iz BiH ukrali su milijarde

Kako izgleda, u susjednoj Republici Hrvatskoj sazrijelo je vrijeme za obračun s ratnim profiterstvom ali i jednu od najvećih pljački državnog prroračuna, dakako, preko leđa poreznih obveznika Republike Hrvatske i pripadnika HVO-a.

Kako se doznaje iz krugova bliskih slučaju 'Hercegovačka banka', a na odgovornost će biti pozvan vrh tadašnje političko-vojne vlasti u Hrvatskoj i Herceg-Bosni kao i direktori "jatačkih" poduzeća, ali i istaknuti vjerski službenici, a preko kojih se izvlačio novac.

Već sada se spominju Ivo Sanader, Borislav Škegro, Ante Jelavić, Luka Bebić, Branko Kolobarić, Dragan Čović, Ljubo Ćesić Rojs, Ivan Medić, fra Ivan Ševo itd.

Ponovno pokretanje slučaja 'Hercegovačka banka' u kojima će biti optužen tadašnji vrh HDZ-a iz obje države ponovno će će željeti prikazati kao atak na "hrvatske nacionalne interese", sada od aktualne vlade Zorana Milanovića (SDP).

No, u ovom kontekstu treba podsjetiti da vihor rata nije izdašno iskorištavala samo hrvatska strana koja se našla "blizu kazana" - krađe, pronevjere, pranja novca i izvlačenja istog iz BiH bilo je na sve tri strane.

Naime, bh. Povjerenstvo za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava svojedobno je došlo do podataka da je, pristiglih 14 do 20 milijardi maraka pomoći, čak sedam do osam "isparilo", dok je "posebna priča" 700 milijuna KM pomoći pristigle za Srebrenicu, u kojoj ni do danas nisu obnovljeni domovi svih prognanika.

Hoće li i međunarodna zajednica, arapske zemlje, kao i brojni drugi koji su pomagali BiH tražiti izvješće gdje je ili u čijim je džepovima završio njihov novac?