Korupcija ušla u sve pore: Kada će BiH procesiurati političare?

ruka ruku mije

I dok su vlasti susjednih država pokazale da hoće i mogu da se bore protiv korupcije i organiziranog kriminala, u Bosni i Hercegovini, zemlji za koju se smatra da je 'leglo' korupcije, ne radi se skoro ništa kako bi se ovaj problem riješio.

Tragom uhićenja u Hrvatskoj i Srbiji, novinari Anadolije istražili su razloge zbog kojih je borba protiv korupcije i organiziranog kriminala u BiH gotovo neprimjetna.

Zamjenik direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Dragan Slipac priznaje da su Hrvatska i Srbija "zabilježile određene pomake u represivnom dijelu" te se pita zašto kod nas nema takvih spektakularnih akcija iako institucije i zakonske pretpostavke postoje.

"To je sad pitanje rada tih agencija i, naravno, tužiteljstava i sudova u BiH. Kada razgovarate sa policijom, oni kažu da uvijek urade svoj posao, provedu istražne radnje, dokumentiraju kazneno djelo i predaju sve tužilaštvu, a onda oni tamo ne rade", govori Slipac.

Kako kaže, tužiteljstva će pak na to reći da postoje policajci koji ne znaju ili neće da kvalitetno pripreme dokaze, tako da se oni suočavaju s brojnim problemima kada dođu na sud ili da uopće započnu postupak.

"Usko grlo" za procesuiranje slučajeva korupcije

Ipak, on vjeruje da će se pravosuđe BiH ugledati na kolege iz regije.

''Mi smo imali ljude koji su bili prijavljivani, podnesene su bile kaznene prijave, od predsjednika države, premijera vlada i tako dalje. Ali, niko nije osuđen", pojasnio je Slipac, dodavši da on ne zna zašto je to tako, već da odgovor treba potražiti od nadležnih tužiteljstava i sudova.

Glavna urednica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Renata Radić-Dragić tvrdi da je korupcija u BiH najviše zastupljena u javnoj upravi, gdje ima najviše novaca.

Ona dodaje da je CIN došao do saznanja da je i u bosanskohercegovačkom pravosuđu stopa korupcije veoma izražena, te da u BiH ne postoji neovisno pravosuđe.

"To se vidi prilikom utjecaja politike na imenovanja sudija. U državnom sudu imate Šahbaza Džihanovića koji je bio predsjednik Federacije BiH, dakle dolazi izravno iz političke stranke na mjesto suca. U Ustavnom sudu BiH imate suce Seadu Palavrić i Mirsada Ćemana, koji su isto bili politički visoki dužnosnici jedne stranke, a nakon toga su imenovani za sudije. U Ustavnom sudu BiH bio je Krstan Simić koji je pisao Dodiku "da mu se stavlja na raspolaganje". Nakon suda, kada je smijenjen, otišao je u Dom naroda BiH, gdje zastupa stranku SNSD", istakla je Radić-Dragić za Anadoliju.

Korupcija kroz zakonodavstvo, nastavila je ona, omogućava ponajviše visokim funkcionarima da svoja koruptivna djela provode "po zakonu". Zakoni koji se donose usvajaju se radi zaštite korupcije, a ne kako bi se borili protiv iste.

"Imate Zakon o pomilovanju, koji omogućava da se pomiluje veliki broj ljudi koji su osuđeni. Sve ono što je pravosuđe radilo. Predsjednici mogu u jednom svom potezu, činom pomilovanja, izbrisati kaznu. Postoji niz informacija da se u institucijama zapošljavaju ljudi koji šalju određene informacije kriminalnim grupama za određenu naknadu. Mnogo je problema koji se vežu jedni na druge i društvo koje na sve to ne reagira. Tako imamo jednu potpuno korumpiranu državu", pojasnila je Radić-Dragić.

Direktor Antikorupcijske mreže ACCOUNT Eldin Karić kaže da je ključni problem u borbi protiv korupcije taj da su tužiteljstva i sudovi jednostavno postali to "usko grlo" za procesuiranje slučajeva korupcije.

"Njihovo opravdanje je da oni nemaju kapaciteta i vremena, ljude i resurse, da nisu u mogućnosti da se bore protiv korupcije. Što je najtužnije, ima nekoliko tužitelja koji su izjavili da nema ni političke volje za tako nešto. Tužitelj koji izjavi tako nešto ne bi više ni dan smio da bude tužitelj", pojasnio je Karić.

Govoreći o metodama koje je potrebno primijeniti kako bi problem korupcije u BiH bio riješen, Karić ističe da je BiH potrebno jedno specijalno tijelo kao što imamo primjer u Hrvatskoj, jedna vrsta USKOK-a, nekog tužiteljstvaa koji će takve stvari raditi bez obzira o kome se radi.

"Dok ne uvedemo instituciju kao što je USKOK, koja će to raditi zato što je to njihov posao ili zato što to moraju da rade, sve do tada ćemo imati ovakvo stanje kakvo imamo", kazao je on.

Ipak, Tužiteljstvo BiH odlučno tvrdi da su navodi o korupciji u ovoj instituciji neutemeljeni i netačni. Kako je u naveo glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić, ova institucija se "odlučno bori protiv organiziranog kriminala i korupcije".

"Dokaz za to su mnoge policijske akcije koje se provode po nalogu Tužiteljstva BiH i predmeti koji se procesuiraju na temelju naših optužnica, a o kojima možete svakodnevno čitati u medijima. Napori Tužiteljstva BiH prepoznate su i pozitivno ocijenjene i u Izvješću Europske komisije o napretku BiH", kazao je Grubešić.

Ipak, predsjedavajući Odbora direktora Transparency Internationala BiH Emir Đikić kazao je da je jako malo slučajeva koji su procesuirani vezano za korupciju u BiH, u odnosu na Hrvatsku, gdje već ima i presuda, i za razliku od Srbije, gdje su već započeti bitni procesi.

"Kod nas jednostavno nemate političke volje da se započne realna borba protiv korupcije. Imamo deklarativno volju i sa približavanjem generalnih izbora sljedeće godine, svi će nam pričati o borbi protiv korupcije jer je to jednostavno jedan od najvećih problema koji ljudi percipiraju u ovom trenutku u BiH", pojasnio je Đikić.

"Problem je što mi imamo zarobljenu državu. Što nam je politika uvezana sa mafijom, pa politika uvezana sa izvršnim vlastima i pravosudnim sistemom. Jednostavno, vi imate političke pritiske na institucije vlasti da se ne bave pitanjima korupcije i čak na zakonodavne organe", podvukao je Đikić.

Visoki funkcionari u BiH "nedodirljivi"

Prije četiri godine, protiv lidera Socijaldemokratske partije BiH i državnog poslanika Zlatka Lagumdžije, te potpredsjednik te stranke i tadašnjeg načelnika Općine Novi Grad Damira Hadžića pokrenuta je istraga u aferi "Reket SDP-a". Istraga je pokrenuta zbog iznuđivanja novca od bivšeg direktora ASA Holdinga Nihada Imamovića, a pored Lagumdžije i Hadžića, predmet istrage bio je i direktor kompanije "Butmir" Husein Hasibović.

Istraga je najprije otvorena na nivou Tužiteljstva BiH. No, istraga je obustavljena zbog nedostatka dokaza, a jedan dio predmeta je prebačen na nivo Kantonalnog tužiteljstva Sarajevo.

Bivši premijer FBiH Nedžad Branković bio je optužen za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja iz 2000. godine, a u vezi sa spornom kupovinom stana u sarajevskom naselju Ciglane. Županijski sud u Sarajevu oslobodio je optužbi Brankovića u listopadu 2010. godine, uz obrazloženje da je optužnica zasnovana na dokumentu koji nije bio ni originalan niti ovjeren, što sud nije mogao prihvatiti kao dokaz.

"Bilo je izmjena Zakona prema kojim ne možete voditi postupak ako nemate originalne dokumente ili ovjerene kopije dokumenata. Odjedanput u institucijama nema originalnih ili ovjerenih kopija dokumenata i onda na sudovima padaju veliki slučajevi. Sudimo velikom broju političara, a na kraju niko ne dospije u zatvor", kazala je Radić-Dragić.

Parlament donosi zakone, a u Parlamentu najčešće sjede ljudi koji su korumpirani i koji dolaze sa saslušanja.

"Imali ste situaciju da Dragan Čović, visoki funkcionar HDZ-a BiH, napravi pauzu tokom zasjedanja Doma naroda, ode na saslušanje na sud za zloupotrebu položaja, pa se vrati i predsjedava Domom naroda! I sad mi očekujemo da taj Dom naroda i Parlament donesu zakone koji će riješiti sve probleme u BiH", podsjetila je Radić-Dragić.

Govoreći o stupnju korupcije u BiH, Karić ističe da je sve podložno korupciji, te da ne postoji nijedan segment društva u koji nije ušla. Tokom razgovora dotakao se i posljednjih vijesti u kojima se spominje kako zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar finansija i trezora Nikola Špirić renovira kuću u Drvaru državnim novcem.

"On, nažalost, nije jedini. Ja mislim da ako bi malo dublje ušli u analizu, bilo kojeg malo bolje pozicioniranog političara, našli bismo neke stvari koje nisu moralne", pojasnio je direktor ACCOUNT-a.

Političkoj eliti u BiH ulazak u EU nije u interesu

Prema Karićevim riječima, interes bh. političkih elita da BiH nikada ne uđe u EU, jer će tako ono što zaista rade u ovoj državi uvijek ostati skriveno.

"Naime, to je zato što EU za sobom donosi uređenje prostora, donosi sređeno stanje, sustav odgovornosti, što našim političkim elitama ne odgovara jer oni bi najviše voljeli da mi ostanemo u ovom političkom i društvenom prostoru u kakvom jesmo", objašnjava on.

Hrvatska ide dalje, Srbija radi na europskom putu, podsjetio je Đikić, dok u BiH nema nekog velikog pomaka.

"Kad bi se pojavio jedan bosanski Vučić, koji bi rekao: 'Ajmo sada zajedno ovo čistiti', to bi već počelo da liči na neku vrstu sustava. Ono što još fali, a što ste imali u Hrvatskoj i Srbiji je pritisak međunarodne zajednice, koja je postavila zadatke vezane za rješavanje spornih slučajeva i tada je počelo procesuiranje", naglasio je Đikić.

U BiH, tih poruka, koje bi dolazile od EU ili međunarodne zajednice, trenutno nema.

"Ovo sve se zove princip "zarobljene države" iz koje se zaista ne može krenuti naprijed bez da dođu neke nove snage koje su zaista voljne i željne da ovu državu povedu prema normalnim europskim državama", naglasio je Đikić.

Sve je podložno dokazivanju, rekao je Slipac, dodavši da niko ne bi trebao biti nedodirljiv, a to je stvar istražnih organa, sudstva i tužiteljstva.

"Mi jesmo deklarativno i na drugi način opredijeljeni za ulazak u Europsku uniju (EU). Međutim, moje neko osobno mišljenje je da mi moramo prvo urediti stvari unutar BiH da bismo ispunili neke zahtjeve prema EU", naglasio je Slipac.

Bh. javnost se budi iz "dugog zimskog sna"

Prije desetak godina, podsjetio je Đikić, govorilo se o rafineriji u Bosanskom Brodu, da je to privatizacija koja će doći do svog kraha u jednom određenom vremenu. Zatim, dodao je on, govoreno je i o Biraču u jednom određenom periodu, da će biti problema. Ali te teme su sada aktualne.

"To će se nekada morati promijeniti. Ova država je već sada blizu bankrota, jednostavno nema više novca koji se može trošiti iz javnih sredstava. Da li će naš narod opet udijeliti glasove ovim istim ljudima, koji nam u posljednjih 20 godina razvlače pamet kako su oni divni i da nema boljih od njih ili će se na političkoj sceni pojaviti neko ko je zaista zainteresiran da povede ovu državu naprijed", pojasnio je Đikić.

Građani u BiH polako dolaze svijesti, istakla je Radić-Dragić, dodavši kako shvaćaju da sve odluke koje donose političari i izvrašna vlast tiču upravo samih građana, jer jedino njih to i pogađa.

"Pita li nas građane iko šta mi želimo kad se donose neki zakoni? Mene je impreisionirao komentar jednog čitatelja na tekst o reprezentacijama, gdje je jedan od funckionera bio 'humanitarac' i počastio je nekoga iz budžetske stavke, kada je dao 1.600 KM (oko 820 eura). Mi smo ga pitali zašto nije iz svog džepa, a on je rekao zašto bi uzimao od svoje djece? Komentar čitatelja je bio 'nemam riječi, ali imam glas'", zaključila je Radić-Dragić.

AA

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari