Doživotni predsjednici?

Čović, Ivanić, Lagumdžija, Tihić

Predsjednici vodećih političkih stranaka su ispred i iznad ideja, programa i institucija! Ovako sociolozi, psiholozi i politolozi objašnjavaju ono što se događa u ovdašnjim strankama za čije predsjednike, kako stvari stoje, mandati ne postoje, osim formalno.

Stručnjaci ističu da je lako provjeriti i uvjeriti se da "vječni i nedodirljivi" na stranačkim izbornim kongresima ili saborima po pravilu za protukandidate imaju autsajdere i tako jedna te ista ekipa od rata naovamo kroji sudbinu države i njezinih građana.

Prvi dvojac

Rekorder po stranačkom predsjedničkom stažu je Milorad Dodik. On je 1996. godine osnovao svoju stranku i zasjeo u predsjedničku fotelju – Stranku nezavisnih socijaldemokrata. Šest godina kasnije, ta stranka se ujedinila s Demokratskom socijalističkom partijom Nebojše Radmanovića i rođen je SNSD i od tada je on njegov šef. U Banjoj Luci kažu da će se izborni Kongres SNSD-a održati nakon općih izbora iduće godine, dakle, tek 2015. i da će Dodik uraditi sve kako bi ostao predsjednik.

Zlatko Lagumdžija je član SDP-a od 1990., a predsjednik od 1997. godine. Posljednji Kongres SDP-a održan je u ožujku 2009. kada je Lagumdžija uvjerljivom većinom glasova ponovno izabran za predsjednika na razdoblje od četiri godine. Ove godine Kongres nije održan jer je donesena odluka da se prolongira do proljeća 2015. godine kako se snaga, energija i vrijeme ne bi trošili na unutarstranačke izbore nego na rješavanje problema u državi i predizbornu kampanju za opće izbore 2014. godine.

Sulejman Tihić je član SDA od 1990., a za predsjednika je izabran 2001. godine i od tada je na toj funkciji. On sam je kazao da nema više namjeru kandidirati se, ali nije nemoguće promijeniti odluku. Kongres ove stranke na kojem će se birati predsjednik trebao je biti održan ove godine, ali je prolongiran i održat će se početkom 2015.

Nema povlačenja

Dragan Čović je članom HDZ-a postao 1994., četiri godine kasnije izabran je za dopredsjednika, a na predsjedničkom položaju je od 2005. godine. Od izvora u vrhu HDZ-a doznajemo da Čović nema namjeru povući se i da računa na najmanje još jedan predsjednički mandat.

Mladen Ivanić je 1999. godine osnovao PDP i od tada je na čelu te stranke, Petar Đokić je predsjednik Socijalističke partije RS-a od 2002., a Marko Pavić je šef svog DNS-a od osnivanja 2003. godine. Đokićeva i Pavićeva stranka su u koaliciji s Dodikovim SNSD-om. Mladen Bosić je predsjednik SDS-a od 2007. godine. Svi oni imaju namjeru svojim strankama rukovoditi i dalje i bit će glavni kandidati na unutarstranačkim izborima, kad god da se održe. Hoće li Bosiću poći za rukom osvojiti još jedan predsjednički mandat, pod velikim je upitnikom zbog moćnih struja u SDS-u koje smatraju da on treba nakon općih izbora 2014. BiH dobiti visoku državnu funkciju i obvezno otići s čela stranke. Uvelike se priča da je riječ o položaju ministra vanjskih poslova BiH.

BiH je ove godine dobila dvije nove političke stranke kojima se već daju velike šanse na izborima 2014. godine.
Željko Komšić je, nakon što je napustio SDP, osnovao Demokratsku frontu i izabran je za predsjednika.
Živko Budimir je napustio HSP i osnovao je Stranku pravde i povjerenja i izabran je za predsjednika. Martin Raguž je odnedavno predsjednik HDZ-a 1990., a od osnivanja te stranke 2006. bio je dopredsjednik.
Fahrudin Radončić osnovao je 2009. svoj SBB i postavljen je za predsjednika, kako kažu njegovi prvi suradnici, s neograničenim mandatom ako on to želi.

M. Osmović [ Dnevni list ]

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Je li nam bijeg jedina preostala borba? Berislav Jurič | bljesak.info
ljubuski.info
Nikad ne reci nikad! Ružica Zeljko
ljubuski.info
Nikad ne odustaj! Ružica Zeljko

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari