Kaos među smiljarima: Otkupna cijena još uvijek nepoznanica

ljubuski.info

Smilje je višegodišnja zeljasta biljka, popularna prvenstveno zbog ljekovitog svojstva, ali i prijatnog mirisa. U Hercegovini, njenom prirodnom staništu, od nekadašnjeg cvijeta kojeg bi naši preci eventualno pomirisali ili koristili za djevojačko ime, do kulture bez koje se danas ne može zamisliti farmaceutska industrija, svijest o značaju smilja, sazrela je unazad nekoliko godina.

U Trebinju se već duže vrijeme smilje sadi i prerađuje, a koristi se prvenstveno za dobivanje eteričnog ulja, visoko cijenjenog u Europi i Americi.

Uzgajivači kažu da smilje nije pretjerano zahtjevno za uzgoj i održavanje, a prerađivači, da je za litru eteričnog ulja potrebno od 500 do 700 kg smilja. Reklo bi se problema nema. Međutim, prema trenutnom stanju stvari, izgleda da nije sve tako idealno.

Naime, kako je sve više Trebinjaca, ali i njihovih susjeda u istočnoj i zapadnoj Hercegovini, koji su masovno počeli ili se preorijentirali na uzgoj smilja, te situaciju kada se polemizira oko prezasićenog tržišta i problema sa otkupnom cijenom, izgleda da nešto "ne štima".

Prema mišljenju Veselina Dutine direktora Agrarnog fonda Grada Trebinja, uslijed velike potrebe za sirovinom na tržištu i potražnjom za eteričnim uljem od smilja, u Hercegovini je, prije dvije godine, došlo do naglog uzgoja ove kulture. Zbog toga je, kako objašnjava, nastala ekspanzija smiljem u Trebinju.
Ljudi su tako vidjeli šansu da zarade i veliki broj njih počeo je sa uzgojem, zbog čega se prošle godine i pojavio problem otkupa. Smilja je bilo previše, sva sirovina stigla je u relativno kratkom periodu na berbu, a nije bilo dovoljno destilerija koje su mogle da prime toliku količinu na obradu i destilaciju. Dakle, došlo je do jedne lančane reakcije, posebno 2015. godine, koja je, u tom smislu, bila prijelomna. Kako stvari stoje, i ove godine u Trebinju ćemo imati veliki broj zasada. Nadamo se samo da neće doći do zagušenja kada prispije sirovina, jer u Trebinju sada imamo četiri destilerije, od kojih je jedna nova, dok ih je u istočnoj i zapadnoj Hercegovini trenutno petnaestak, naglašava Dutina, podsjećajući da je slična situacija sa otkupom smilja u cijeloj Hercegovini.

On ističe da se procjenjuje, da je trenutno pod zasadima smilja u Trebinju, između 13 i 15 hektara.
Moram naglasiti, da su to grubi podaci, s obzirom da imamo mnogo neprijavljenih površina. Nadam se da ćemo preciznije podatke imati iduće godine, nakon donošenja novog Pravilnika o poticajima, na kojem trenutno radi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, a u kojem su predviđeni i poticaji za uzgoj i preradu ljekovitog bilja, ističe Dutina.

On napominje da "Agrarni fond", još uvijek nema ni točne podatke koliko je smilja otkupljeno prošle godine.
Podatke ne možemo ni dati, jer, kao što sam rekao, dosta je neprijavljenih površina uopće, a i dio sirovine vožen je na otkup u Ljubinje i zapadnu Hercegovinu. Upravo kroz Pravilnik o poticajima planiramo da radimo identifikaciju poljoprivrednih površina pod smiljem. Ideja je da ostvarimo suradnju i sa trebinjskim destilerijama, kako bismo ubuduće, dobivali podatke koje su to površine i količine za kojima oni imaju potrebu, a sve u cilju, da ljude ne guramo u posao sa smiljem, ako će biti problema sa otkupom, pojašnjava Dutina.

Prema njegovim riječima, otkupna cijena smilja prošle godine kretala se oko tri marke. Kada je riječ o cijeni otkupa po sedam maraka, spominjanoj u javnosti prošle sezone, Dutina kaže da je ona zaista bila, ali se zadržala veoma kratko.
Ta cijena bukvalno je trajala pet dana i to u trenutku kada je bila velika potražnja, a smilja nije bilo na tržištu. To je bilo nekad u kolovozu 2015. godine. U javnosti se dalje proširilo da je cijena otkupa sa sedam, pala na tri marke, što nije istina. Cijena jeste pala, ali sa četiri-četiri i po marke na tri. Dakle, dezinformacija je da je standardna cijena otkupa stalno bila sedam maraka. Čak se ni cijena od četiri marke nije dugo zadržala. Trajala je krajem 2015. i početkom 2016. godine, kada je u Trebinju bilo malo površina pod smiljem. Skoro čitavu prošlu sezonu otkupna cijena iznosila je tri marke, što je po meni potpuno dobra cijena, naglašava Dutina.

On napominje da za ovogodišnju sezonu cijena otkupa još nije formirana, ali da se spekulira sa cijenom od oko dvije i po marke, te da otkupnu cijenu vlasnici destilerija, odnosno otkupljivači, najčešće ne govore do trenutka otkupa.
Ako cijena otkupa i bude, kako se polemizira, dvije i po marke, mislim da ni to nije loša cijena, s obzirom da su posađene ogromne površine smilja u cijeloj Hercegovini. Smatram da to i nije neki pad cijene, kada znamo koliko je površina pod ovom biljnom kulturom.

Zbog ovakve situacije, gdje na jednoj strani imamo pretrpano tržište, a na drugoj slabu potražnju, samim tim i probleme sa otkupom, Dutina apelira na sve poljoprivredne proizvođače, posebno smiljare, da proizvodnju baziraju na cijeni koju mogu postići za otkup.
To znači da ne kalkulira sa poticajima! Oni mogu da budu, ali i ne moraju. Dovoljno je da jedan od navedenih uvjeta ne ispune, i eto problema. Zato je važno kada pokreću bilo kakvu proizvodnju, da je planiraju na zdrav način, odnosno samo onoliko koliko ih košta. Znači da vode računa koliki im je ulog u proizvodnju i po kojoj cijeni to mogu da prodaju, a poticaj ako dođe, dobro je došao. Dosta naših poljoprivrednika u posao ukalkulira i poticaj koji je njima potreban, a ne onaj realan koji mogu da dobiju. I tu nastaju problemi, upozorava Dutina.

S obzirom da, kako naglašava, ni Ministarstvo ni Agrarni fond ne mogu zaštititi proizvođače smilja, njegov savjet uzgajivačima je da formiraju udrugu, kako bi lakše riješili probleme s kojima su se do sada susretali.
Mi nismo nadležni da propisujemo cijene u destilerijama. To su privatne tvrtke i imaju pravo da formiraju cijene kako hoće. Kada bi se smiljari udružili lakše bi mogli reagirati prema destilerijama i pregovaraju, zaključuje Veselin Dutina.

Dok jedni savjetuju da treba nastaviti s uzgojem smilja, drugi su mišljenja da sa ovom biljnom kulturom nije pametno počinjati niti proširivati zasade.

Nada Marić, agronom i direktor destilerije "Elmar" Trebinje, koja smilje otkupljuje s oko desetak hektara plantaža iz okoline Trebinja i Berkovića, mišljenja je da tržište nije prezasićeno smiljem, nego da je zbog velikog broja onih koji se bave uzgojem, nastala trenutna pometnja.
Treba proći par godina da se sve slegne, ljudi opamete i shvate kako da se ponašaju prema zasadima smilja. Uslijed ovog kaosa, neko će vjerojatno i odustati. Kakva će biti godina od nas ne ovisi, mi cijenu otkupa od tri marke držimo od početka prošle godine, mada je već na kraju sezone počela da pada. Pad cijene zabilježen je i u zapadnoj Hercegovini, gdje su ljudi posadili više nego u Trebinju. Moj savjet je da oni koji su radili nastave sa uzgojem, a oni koji žele da počnu, prvo se posavjetuju sa nekom destilerijom, kako bi znali šta ih očekuje. Mi imamo tridesetak kooperanata kojima smo dali sadnice, pratili njihov rad i od kojih imamo obavezu da otkupimo sve smilje i ispoštujemo ih, što ćemo uraditi i ove godine, ističe Marić i kaže da smatra kako je i prošlogodišnja cijena od tri marke nerealna, te da je sve do jedne marke normalna cijena.

S druge strane, Dragan Anđelić direktor poduzeća "Anđelić" i jedan od najvećih proizvođača smilja u Trebinju, smatra da na tržištu vlada hiperprodukcija ovom kulturom, te da sa sadnjom više ne treba počinjati.
Također, onima koji zasade smilja već imaju, savjetujem da ih više ne proširuju. Tržište je prebukirano, a problem nije samo u Trebinju i Hercegovini. Gotovo identična situacija je i u Hrvatskoj, gdje su se ljudi zaletjeli i zasadili smilje. Ja sam mnogima rekao da su zakasnili i da im smilje ne mogu otkupiti. Moje mišljenje je da ljudi trebaju razmišljati o uzgoju neke nove kulture. Na ovakvu situaciju i ranije sam upozoravao, ali izgleda da me niko nije shvatio ozbiljno", naglašava Anđelić.

On kaže da se na plantaži na kojoj je posađeno smilje, bez problema može saditi nešto drugo, te da ovu kulturu ni od koga nije htio i neće da otkupi ako ne zna njeno porijeklo.

Svoju stranu priče imaju i uzgajivači.

Draganu Lončaru, koji živi u Petrovom Polju, ovo je treće proljeće kako se bavi uzgojem smilja. Kada je počinjao, ističe, nije se vodio time da će se od plantaže obogatiti, ali su mu očekivanja bila bolja u odnosu na današnjicu.
Mislim na financijsku stranu posla. Zasadio sam oko četiri i po dunuma smilja. Iskreno, da mogu nazad, ovim ne bih nikada počeo da se bavim. Sad, šta je tu je, kada kreneš u neke stvari više nema kolebanja. Najgore bi bilo da ovo prekinem i počnem da sadim nešto drugo, i ja i svi ostali. A gdje sam onda prispio?.

Kako kaže, živi od poljoprivrede i uzgoja smilja, jer nije zaposlen. Tvrdi da je svako proljeće drugačije, samim tim i rod, ali i prodaja ove kulture.
Da znam što je konkretan problem sa smiljem ja bih ga riješio. Još uvijek može da se proda, pa i to je nešto, makar za utjehu. Mi smo sitni proizvođači, a u čijim rukama je cijela mašinerija to neko drugi zna. Ja nemam uslove da širim zasade, a ne mogu ni nazad. Smilje bi trebalo brati šest do sedam godina da bismo znali isplati li se ili ne. Sad, po kojoj cijeni ćemo ga prodati, preostaje nam svima da čekamo. Treba se nadati dobrom.

Smiljem se već treću godinu bavi i Danica Marić, koja je do sada na svom imanju, takođe u Petrovom Polju, posadila tri dunuma. Sa njene tačke gledišta, ne samo da se sadnja ove biljke isplati, već planira da ove godine i proširuje zasad.
Sjeme sam dobila od destilerije Elmar, već smo ga posijali, niklo je, i sad nam preostaje samo da ga posadimo. Ja sam prezadovoljna! Sve što imam prodam, a po meni, ni otkupna cijena nije loša.

Mi smo veliki poljoprivredni kraj i imamo mnogo neiskorištenih površina zemljišta koje, u cilju razvoja i unapređenja poljoprivredne proizvodnje, planiramo da stavimo u funkciju. Cilj nam je da, osim prema vinogradarstvu i vinarstvu, proizvodnju usmjerimo i na neke nove grane poljoprivrede, poput uzgoja i prerade ljekovitog bilja, posebno smilja. Za razvoj poljoprivrede u 2017. godini, planirano je 200 tisuća maraka, izdvojenih iz proračuna Grada Trebinja. Dok su poticaji stvar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, dotle je naš zadatak pružanje novčane pomoći za razvoj poljoprivrede u Trebinju. Ne pridržavajući se uputstava da se smilje ne smije gnojiti i prskati ljudi sami sebi prave dodatne probleme. Napominjem da se prisutnost umjetnog gnojiva vidi na analizama! Stranci koji takvo smilje otkupljuju vraćaju robu. Iz tog razloga naši kooperanti ova pravila ne smiju da prekrše, upozorava Nada Marić.

Komentari

Posto su u smilje udarili tzv neradnici ili ti ga neke gazde sa nasadima od milion po uzoru na turski zulum, da oni sjede a kmetovi za 50km rade , ocekivano debakl i teski minus ce ih zadesit i neka ce.

ti si neki veliki neradnik koji živi na ĆAĆINOJ grbaci .....

roko ne [ * neprimjereno * ]

Pa budi i ti hadžija kad možeš najlakše je kritizirat,zasuči rukave uhljebe

lezim a placa ide hdz zivija ,a vi kopajte

Poslaću vam sliku iz afričke zemlje Safari
zbogom žohari
Zabranjeno pušenje

Kada krene berba opet će se cijena vratit na 5 maraka i više

Kad krene berba,ubrat će se i istovariti na ledinu,otkupiti se neće.Na jesen čupanje i sadnja ruža.

Što je vama ljudi,jeste li ikad bili na čapljinskoj tržnici? Cijenu određuje ponuda i potražnja,kao i svugdje na svijetu.Smilja je previše,nitko ga neće.Jednostavno nema potražnje,pa nema ni cijene.Nema onoga tko će dati gotove pare za nešto,u što nije siguran hoće li prodati.Pogledajte vojnićki krumpir,20 feninga.I smilje je

dabogda vam cjena bila 8 maraka no to je kontra ekonomske logike ponuda potražnja a cmilje ne raste samo u ercegovini ima još zemlje na globusu

zli ljudi i ljubomorne komsije nevole da itko zaradi

Lažeś garant.Pohlepa i hiperprodukcija smanjuje cijenu.Ili cijene nema nikako.Ponuda i potražnja formiraju cijenu.Otiđi na čapljinsku trznicu pa ces vidit.Bit ce kao sa kupusom i krumpirom.Zafreži.

Ili si bos ili Hadzija ,htjeli ste drugo ,a bit ce te prvo. 50 000,100000 milijun cu uzet eto sta ces uzet vidit ces ove godine

košarka. Ljubuški predkadeti sinoć dobili cibonu u zagrebu.

u općini i policiji nepada slana živio kradeze i fotelja berute vi berite smilje

UJRO i BELI će sve otkupit samo glasajte za njih HDZ ove POŠTENJČINE

Samo sadite i glasajte za HDZ,to je dobitna kombinacija!

Nije mi jasno šta su naši maloumni ljudi mislili da se tako lako može obogatiti.Pa ljudi moji da je tako niko ne bi išao u Njemačku.Dizali se krediti ravnaju se brda i uvaljuje se u minuse.Slušam ljude prije sadnje biće milijoni maraka.E jadni moj ograničeni narode kako lako vjerujete u sve .Samu su zaradile banke i bageristi na vama ali šta ćeš svaka škola se skupo plaća.

iza ovog je bila još kradeze podvala da se nešto radi barem naopako a dala se zemlja u zakup naivnim uz ovaj komentar gore što potpisujem bravo

Ajde ne [ * neprimjereno * ] nezna de još nista

Ljudi ne brinite se nista. Bit ce to dobar posao. Cijena ce se znati tek kad krene otkup. Ne treba ocekivati bogatstvo ali sve sto je pozitivno je dobro. Daj Boze sto vise da se ljudi okrenu prema zemlji i da rukama svojim plodove beru. To je jedino sto moze Hercegovinu spasiti od bjega vanka. Svi koji negativno komentiraju ljude sto rade savjetujem da posade sto struka smilja ili neceg drugo pa nek gledaju kako raste a da se okanu corava posla.

Sto se tice zemlje u Hercegovini u narednih 50 godina tu kruva nema, sta god pokusas posteno moras znat da ces se samo uvalit u minus ,a svoja leda slomit . Ako ces varat s nekim poticajem mores gurat koju godinu,ali to nije duga vika dode đava po svoje . Moj vam je savjet ,ako imate koga bjezite cim prije ovde ne mozete opstat, osim ako se necete baviti kriminalom ili politikom,sto prije odete ,lakse ce vam biti .

ti nisi nikad na pijaci bio u čapljini gdje se proda 70% proizvodnje ljubuške pa ne pričaj svašta, otiđi jedan dan dolje pa vidi narod jadni što po sedam dana spava po kamionima

nije tebe komentator natrao na pijacu u Čapljinu nego Vožd neće da se miša "hrvatski" paradajz sa srpskim i muslimanskim , tako da vi jadnici ne možete otići u Sarajevo prodati svoj, banjalučani svoj, tuzlaci svoj (tobože radi mafije) nego će Nizozemac priko Bakirovih pitbulova prodati svoj uz naravno proviziju.

Dok se god ne bude gledalo u komšiju ko u Boga (bilo koje vjeroispovjesti) nema napretka
Katolici imate dvije zapovijedi ljubavi i sjetite se druge

sto posto ispravno treba bježat još dok se more jer biće belaja i trebaće bižat dalje od evrope pretrpaće se evropa

moji dragi sugrađani pišem već godinu dana da je to patka hdz-a bila pred izbore, zamaži narodu oči a dobij izbore, jer što su to oni napravili zadnjih 10 godina ( samo postavili 2 miliona kockica a to ne pokreće gospodarstvo) , jedina im je to šansa bila naći nešto što će narod u euforiju baciti, nisu talijani i španjolci, grci, ciprani, i ostali [ * neprimjereno * ]i pa da oni ne znaju da toliko smilja treba, posadili bi oni milione hektara da je to tako, pa oni ga otkupljuju od nas. nego vi i dalje vjerujte lokalnim političkim lažovima koji puštaju pred izbore svakakve priče, opameti se narode dok ti nije kasno i bori se za svuja prava i nevjeruj starim udbašima

i da još dodam prepisana je priča iz dalmatinaske zagore prije par godina, ista priča nafurali narod da sadi i uzima koncesije s ciljom da propadnu i da politika može poslije uzeti te iste pacele za izgradnju vjetro elektrana na što se kod nas isto priprema par gazda pogodnih politici, vidjet će te za koju godinu ako se sjetite ovog komentara

Sadi tePaulovniju

Kaos među smiljarima: Otkupna cijena još uvijek nepoznanica

FB

Ljudi

Politika

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

mailto