Projekt "Gornji horizonti" pretvara dolinu Neretve u slanu pustinju

Zastupnik Mosta u Saboru Hrvatske Nikola Grmoja zatražio je od premijera Hrvatske Andreja Plenkovića i ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić ”da pokušaju zaustaviti projekt ”Gornji horizonti” u Republici Srpskoj jer se dramatično povećava salinitet Neretve na području Opuzena, Metkovića i Čapljine”

Ono na što je u Parlamentu BiH upozoreno 2004. godine, ovog četvrtka navečer ponovljeno je na zasjedanju Sabora Hrvatske. Riječ je o projektu pod nazivom "Gornji horizonti" koji realiziraju vlasti Republike Srpske.

Upozorenje Nijaza Durakovića

Tog 22. siječnja 2004. godine na zasjedanju Zastupničkog doma Parlamenta BiH, tadašnji zastupnik, pokojni Nijaz Duraković oštro je upozorio na pogubne posljedice po neretvanski kraj projekta ”Gornji horizont”.

Kazao je da se provode vode iz Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja u Bilećko jezero i Trebišnjicu što će dovesti do katastrofe ogromnih razmjera.

Ugroženi su tokovi rijeka Bregava, Buna, Bunica, Krupa i najmanje tisuću vrela od Berkovića preko Ljubinja, Stoca, Dubravske visoravni, Blagaja, Domanovića, Čapljine, Mostara sve do Glavatičeva kod Konjica. Projekt se radi mimo zakona, mimo bilo kakvog međuentitetskog  dogovora, čak se i po međunarodnom pravu vode ne mogu prevoditi iz jednog u drugi sliv. Sve se to radi sumnjivim engleskim kapitalom što će donijeti užasne posljedice za najmanje 100.000 ljudi - kazao je tada Nijaz Duraković.

Uglavnom je sve ostalo na ovom njegovom dramatičnom upozorenju s tim što je na toj sjednici Parlamenta BiH zastupnica Ljiljana Miličević kazala da se radi o tunelu čije je probijanje počelo ’80-ih godina, kako to nije projekt od jučer i da će sve biti urađeno kako treba.

Istina, kasnije je bilo nekih reakcija iz Hrvatske, prije svega Metkovića i Opuzena, da bi nakon njih o onome što rade vlasti Republike Srpske bilo govora i u Vladi i Saboru Hrvatske, ali bez ikakvih rezultata.

Tada su zastupnici SDP-a u Saboru Hrvatske tražili od svoje Vlade da povuče konkretne poteze uz otvoreno izražavanje sumnje da se ništa ne poduzima „zbog interesa jakih i moćnih političko - financijskih lobija i da se zbog njih zanemaruju interesi Hrvatske“.

Prije nekoliko godina održan je i međunarodni stručni skup u Neumu na kojem je zaključeno kako je ”na djelu namjerno i planirano skretanje voda iz njihovog prirodnog toka, a gradnjom brana neretvanska dolina postaje potpuno slana, Hutovo blato će nestati, Čapljina će se pretvoriti u slanu pustinju, a bit će uništen i Malostonski zaljev”. Od vlasti RS-a zatraženo je da obustave cijeli posao na što im je kratko odgovoreno kako je riječ o prijeratnom projektu i kako je vrijednost cijele investicije oko 200 milijuna eura.

Neretva ostaje bez vode

Ni prosvjedi građana i nevladinih organizacija nisu urodili plodom pa se šutnja nastavila baš kao i realizacija cijelog projekta. To je dovelo do toga da se morska voda u zabrinjavajućoj mjeri već uvlači kroz rijeku Neretvu.

U četvrtak navečer zastupnik Mosta u Saboru Hrvatske Nikola Grmoja zatražio je od premijera Hrvatske Andreja Plenkovića i ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić ”da pokušaju zaustaviti projekt ”Gornji horizont” u Republici Srpskoj jer se dramatično povećava salinitet Neretve na području Opuzena, Metkovića i Čapljine”.

Prosvjedi građana počeli su 2005. godine, a 2012. upozoravali smo, a sada je svima jasno da se zbog projekta ”Gornji horizont” salinitet Neretve povećao i očekuje se još manji dotok slatke vode, a time i prolazak mora dublje u Bosnu i Hercegovinu - kazao je Grmoja i pojasnio:

Voda koja je ranije dolazila u Neretvu, Bunu, Bregavu sada se preusmjerava, a u planu je i izgradnja hidroelektrane Dabar. To je dio projekta ”Gornji horizont”, a ”Donji horizont” je već završen i zbog toga je donji tok Neretve ostao bez četiri milijarde kubnih metara vode, a ako se završi ostat će bez još dvije milijarde kubika vode.

Po riječima Grmoje, kada Republika Srpska radi takve energetske projekte, morala bi kod procjene utjecaja na okoliš uzeti u obzir utjecaj i na Hrvatsku.Međutim, vlasti Republike Srpske to uopće ne zanima i one se izgleda ponašaju kako hoće. Bez međunarodnog, odnosno vanjskog političkog pritiska neće biti ništa od borbe protiv tog štetnog projekta – zaključuje Nikola Grmoja.

Bar za sada, na sve ovo nema nikakvih reagiranja iz Vlade Republike Srpske.