O korupciji i lažnim diplomama u Makarskoj

Korupcija je u najširem smislu svaki oblik zloupotrebe ovlasti radi osobne ili grupne koristi bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. Sama riječ potiče od latinske riječi "corruptus", particip perfekta riječi "corrumpere", što znači "uništiti" ili "pokvariti", i kada se koristi kao pridjev doslovno znači: "potpuno uništen(o)/pokvaren(o)...."

Korumpiranom osobom se smatra svaka službena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi grupe kojoj pripada zanemari opći interes koji je dužna štititi s obzirom na položaj i ovlasti koje su joj povjerene. Korumpiranim se smatra i kada građanin nudi ili pristaje na davanje zatraženog mita.

Vlada Republike Hrvatske je dana 15. studenoga 2012. godine donijela novi Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije. Strategijom suzbijanja korupcije određeno je da će se pripadajući Akcijski plan revidirati svake godine. Akcijski plan je dokument koji omogućuje sustavan nadzor provedbe Strategije suzbijanja korupcije i predstavlja kontrolni mehanizam pomoću kojega će se moći vidjeti da li je određena mjera provedena u potpunosti ili ju je potrebno redefinirati u skladu s novim potrebama.

Sukladno euopskim zakonima, RH usklađuje svoje zakonodavstvo, a budući da je pravosuđe, odnosno poglavlje 23., jedna od najvećih prepreka ulasku Hrvatske u Europsku uniju, potrebno je posebnu pozornost obratiti upravo ovoj činjenici. Kao najveći problem Hrvatskoj istaknuta je korupcija u svim segmentima društva. Iako se borba protiv korupcije ističe gotovo na dnevnoj bazi i postala je floskula iz usta raznih govornika sa više ili manje pokrića, pravi se problemi ipak zaobilaze. Korupcija na fakultetima, korupcija u sportu, korupcija u medicini, korupcija u policiji, korupcija u Vladi.....dnevne novine i portali redovito prate ovu borbu.

Jedna bitna činjenica u ovoj borbi se zaobilazi. Segment pravosuđa. Pravosuđe ipak ostaje neokrznuto kaznenim progonima, zaštićeno imunitetom, i, ako je suditi po kaznenim parnicama protiv pravosudnih dužnosnika, gotovo potpuno nepotkupljivo.

Je li stvarnost uistinu takva?

U eri lažnih diploma, suspenzija, ostavki, kaznenih progona potrebno se prisjetiti i onih koji su prošli nekažnjeno, iako im je kriminal dokazan.

Makarska. Lijep, turistički grad koji je osim po Biokovu poznat i po tome da lijeva i desna politička opcija vladaju bez mnogo trzavica, ali i po tome da su afere od kriminala u hotelskim kućama, neovlaštene rasprodaje državnog zemljišta, afere bespravne gradnje, afere lukobran, afere žičara te naposljetku statistički najgoreg Općinskog suda u Republici Hrvatskoj, prošle bez primjerenih kazni.
Kriminal mora imati svoje uporište, a u ovom slučaju pronašao ga je na najboljem mjestu. Općinski sud u Makarskoj 1996. godine na mjesto predsjednice suda imenuje Suzanu Alač. Bitna činjenica je ta da je imenovana još 1991. bila daktilograf na sudu, a zatim slijedi njen „streloviti“ uspjeh.

Kao i uvijek nelogičnosti su, umjesto Državnog odvjetništva, najprije primjetili novinari. Novinarka Slobodne Dalmacije, Tina Disopra, 30. siječnja 2002. godine, objavljuje članak: „Od daktilografkinje do predsjednice suda“, koja dovodi u pitanje legalnost izbora i način polaganja pravosudnog ispita sutkinje Alač.

Državno odvjetništvo ne pokreće postupak protiv sutkinje već na sudu zbog klevete završava novinarka Disopra, koja je ipak u postupku, uz svjedočenje pomoćnika ministra Josipa Karduma, uspjela dokazati da sutkinja nije imala uvjeta za polaganje pravosudnog ispita, a presudu je potvrdio Županijski sud u Splitu pod brojem Gž-586/06 od 25. srpnja 2006. godine. Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt sutkinju Alač suspendirala je s mjesta predsjednice suda, pa ona otvara odvjetnički ured (valjda za odvjetnike pravosudni ispit nije poterban?!).

Nelegalne uknjižbe zemljišta, građevinska mafija, suspendiran dio zemljišnika, trinaest tisuća predmeta zaostataka....sve je to ostavština bivše sutkinje, a danas odvjetnice Alač. Istina USKOK je pod pritiskom javnosti započinjao svoje istrage, ali do danas predmeti nisu pokrenuti, kazne nisu izrečene....

S druge strane potrebno je sagledati činjenicu koje su sve osobe oštećene ovakvim nelegalnim djelovanjem s najvišeg nivoa pravosuđa? Hoće li Republika Hrvatska ukinuti presude koje je sutkinja Alač donijela, a oštećene obeštetiti? Hoće li Državno odvjetništvo napokon nekoga iz pravosuđa kazniti?

Zanimljiv je slučaj jednog makarskog gradskog vijećnika koji je na sjednicama gradskog vijeća počeo prozivati lokalne moćnike zbog milijunskih pronevjera, da bi od strane sutkinje Alač, ekspresno bio kazneno osuđen i „prizemljen“, u predmetu K-164/02, i to zbog nanošenja lakše ozljede osobi koju je zatekao u krađi (zadržao je rukom osobu do dolaska policije). Pristranim i nelogičnim postupkom navedeni je vijećnik ostao deset godina u kaznenoj evidenciji, te i danas vodi parnice vezane uz kazneni postupak koji je protiv njega vodila sutkinja Alač.

Dakle, radilo se o priznatom članu zajednice, dugogodišnjem predavaču na Pravnom fakultetu, autoru knjiga, gradskom vijećniku, dragovoljcu, višestruko odlikovanom visokom časniku HV-a, sportašu, a jedna nelegalna presuda obilježila je i ograničila njegovu mogućnost u profesionalnom napredovanju. Kao gradski vijećnik ukazao je na kriminal u Makarskoj i umjesto da se sankcionira kriminalce, započeo je progon najrazličitijim parnicama protiv onoga koji je na kriminal ukazao. Kaznene parnice protiv njega, guranje njegove firme u stečaj bez osnova (potvrđeno presudom Visokog trgovačkog suda VTS RH XIII Pž-5698/04-4 od 19. listopada 2004. godine) kazna je koju je ovaj gradski vijećnik morao platiti. Je li ga Republika Hrvatska zaštitila? Ne, upravo suprotno.

Temeljem nelegalnih presuda, danas, sutkinja Općinskog suda u Makarskoj, Marijana Visković, ponovno donosi presude kojima nanosi štetu onima kojima je šteta pričinjena. Sutkinja Visković zanemaruje činjenicu da presude bivše sutkinje Alač ne može uzimati kao dokaze u postupcima potpuno ignorirajući da nemaju potreban legitimitet. Dosuđivati naknadu štete u postupku koji se vodi punih deset godina, sve bez dokaza, u kojem se čeka tri godine od zadnje rasprave do donošenja presude...sankcija za ovo nema... Ne može se previdjeti da je i ova sutkinja bila prozivana od strane lokalne zajednice jer su njezine presude završavale u medijima i prije nego su dostavljene strankama, sve zbog činjenice da je suprug sutkinje urednik lokavnih novina Makarska kronika. Dakle, sutkinje se mijenjaju, ali stanje u pravosuđu ne.

Možda je ovdje potrebno povući paralelu s nekim od zviždača koji su na kriminal ukazivali da bi tek nakon toga počela njihova bitka, i to bitka za vlastiti integritet. Ankica Lepej, Maja Mileta, Vesna Balenović...sve su one pokušale voditi bitku protiv pravosudnog sustava, međutim, izgleda da je to jedini sustav koji korupciju ne priznaje. Pravo i pravda uistinu su dvije različite stvari, ali ponekad niti jedna od njih u stvarnosti ne egzistira.

Velika je odgovornost na Državnom odvjetništvu koje najčešće raspolaže sa svim informacijama vezanim uz relevantne, inkriminirajuće činjenice, ali ništa ne poduzima. U maloj makarskoj zajednici dobro se zna tko je sudac, tko odvjetnik, tko general, a tko političar, ali većina bitnih kaznenih predmeta završava zastarama, postupci traju godinama, ali konačnih odluka nema. Ponovno su svi glavni akteri zaštićeni imunitetom, protiv njih se kazneni postupci ne vode, a neki su zbog nelegalnih poslova nagrađeni mjestom odvjetnika....

Čak i statistički gledano, neznatan postotak osuđenih sudaca i državnih odvjetnika zasigurno ne govori da među njima nema korupcije već da je to jedini, za sada, nedirnuti dio, u kojem borbe protiv korupcije kao da i nema.

Ukoliko je progon počinitelja kaznenog djela na Državnom odvjetništvu, a kazneno se odgovara za činjenje, ali i nečinjenje, postavlja se pitanje nije li nečinjenje Državnog odvjetništva također kazneno djelo i tko takva djela sankcionira. Nažalost, iz makarskog primjera vidljivo je da je da za greške pravosuđa ne odgovara nitko, pogotovo ne kazneno, a da je dijeljenje pravde selektivno i ovisno o dnevno političkim zbivanjima.

Iako Vlada donosi Akcijske planove za suzbijanje korupcije, sve dok se ne otvori pitanje korupcije u pravosuđu, te dok se počinitelji takvih djela ne počnu i osobno odgovarati, biti će potrebno puno više od dobre volje, da se poglavlja 23. pristupnih pregovora potpuno zatvori...

Z.L.

FB

Ljudi

Politika

Kolumne

zatvor
Sve će to narod poplaćati Igor Božović [ bljesak.info ]
Kako je Marin Čilić Hrvat, a Milan Bandić Hercegovac? Damir Pilić [ Slobodna Dalmacija ]
ključ u bravz
Koga da mi Hercegovci optužimo? Igor Božović [ bljesak.info ]
Krici izborne šutnje Krešo Vujević

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

Poznajeem jako dobro obitelj Siljeg ! Na ovoj slici , gotovo da ne mogu da prepoznam Kresu ! Stanko Vidov je i meni napravio pusku , sacmericu , kad...
Dodan prije: 2 minute 2 sekunde
Nedavno je izisla knjiga Dr. Milana Ristanovica , ODISEJEVA LUTANJA PO JADRANU , gdje on pokusao znanstveno dokazati da je Odisej zaista lutao...
Dodan prije: 14 minuta 25 sekundi
priča
jel ono martin smijenio cijeli općinski odbor stranke u ljubuškom?
Dodan prije: 2 sata 51 minuta
jaka hdz lop-ov-s-ka organizacija ,jadno što su uzeli većinu stanovništva i izučili ih l-o-p-o-v-luku kako da pokradu za njih . republikanci ne...
Dodan prije: 3 sata 46 minuta
Ne lupetaj, nemaš ti veze!
Dodan prije: 5 sati 1 minuta