b2bbih

Od Herceg-Bosne ostao samo Vladimir Šoljić

Gdje je danas Hrvatska zajednica Herceg – Bosna? Gdje su njezini idejni tvorci, osnivači i visoki dužnosnici? Idejni tvorci su, zna se, iz Republike Hrvatske, dok su ostali bili samo njihovi puki izvršitelji.

Ivan Bender je samo jedan od njih. Bio je disciplinirani izvršitelj. Bender je ovih dana tužio Republiku Hrvatsku.

Tužio državu za koju se borio. I volio je više od BiH. Iz ljubavi prema Hrvatskoj uzeo je i njezino državljanstvo. Ni bosanskohercegovačkog se nije odrekao. Za njega se nije trebao ni boriti. Dobio ga je po mjestu rođenju. Hrvatsko mu je državljanstvo jedno vrijeme pomoglo da u najvoljenijoj mu državi nađe sklonište kako bi izbjegao izdržavanje zatvorske kazne u BiH u kojoj je zbog zlouporabe službenog položaja - nezakonite privatizacije mostarskog hotela "ERO", - osuđen. Sporazum Hrvatske i BiH o izvršenju krivičnih sankcija nije mu išao na ruku. Dapače, u Hrvatskoj je na izdržavanju zatvorske kazne za djelo počinjeno u BiH.

Bender je jedan i od osnivača HZHB, a potom i HRHB. Bio je i predsjednik Predsjedničkog vijeća HRHB, njezinog najvišeg tijela. Stupanjem na snagu Deytonskog sporazuma Herceg – Bosna se utopila u Federaciju BiH. Bender je postao prvi predsjednik Skupštine Hercegovačko-Neretvanske županije. Potom odlazi za direktora Mirovinskog zavoda Federacije BiH. Za njegovog mandata nisu bili ujedinjeni hrvatski i bošnjački mirovinski fondovi. Upravo na poziciji direktora Mirovinskog zavoda zaradio je zatvorsku kaznu. Kako bi izbjegao izdržavanje kazne sklonio u Hrvatsku. Kako je Hrvatska postajala pravnom državom za Bendera je i tamo postalo nesigurno. Izvjesno vrijeme se i tamo skrivao budući mu je tamošnje pravosuđe potvrdilo presudu iz BiH. Potom je uhićen i na izdržavanju je zatvorske kazne.

Idejni tvorci Herceg – Bosne nisu više među živima. Njezino vodstvo u BiH završilo je neslavno. Mate Boban, njezin prvi predsjednik umro je prirodnom smrću. Krešimir Zubak, Bobanov nasljednik bavi se odvjetništvom. I stranka NHI koju je osnovao izlaskom iz HDZ BiH nikad nije stala na noge, a ubrzo nakon ujedinjenja sa HSS doživjela je politički debakl. Dario Kordić, dopredsjednik HB je na izdržavanju zatvorske kazne po presudi haškog tribunala. U Hagu je i Jadranko Prlić, predsjednik Vlade HB te Bruno Stojić, ministar obrane HB. Generali Slobodan Praljak i Milivoje Petković, načelnici Glavnog stožera HVO HB također su u Hagu.

Od ključnih dužnosnika Herceg – Bosne ostao je samo Vladimir Šoljić. Riječ je o dužnosniku koji je ostavštinu Herceg - Bosne stavio u izravnu potporu HDZ BiH. Šoljić je obnašao niz dužnosti kako u Herceg – Bosni tako i u Federaciji BiH. Bio je ministar obrane Herceg – Bosne, a i ministar obrane F BiH te i predsjednik Federacije. Već je skoro dva desetljeća predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg – Bosne. Ta organizacija, navodno, ima status udruge. Smještena pod krovom HDZ BiH, a ustvari ništa drugo i nije nego neidentificirani ogranak Čovićeve krovne političke partije. Šoljić se dokazao pokornim izvršiteljem stavova voljenog mu vođe političke stranke koja se sama proglasila stožernom strankom Hrvata u BiH. Iako po osnivačkim pravnim aktima sve hrvatske političke stranke i dužnosnici bez obzira kojoj stranci pripadaju trebaju jednako participirati u HB, Šoljić se toga ni izbliza ne pridržava. Dapače, on se čak stavlja u ulogu tumača legaliteta i legitimiteta dužnosnika drugih političkih stranaka. Sudeći po njegovim ne-aktivnostima za njega je HZ HB jednako HDZ BiH.

Podsjećanja radi, službenim ukidanjem Hrvatske Republike Herceg – Bosne nakon Daytona i njezinim utapanjem u Federaciju BiH kazano je, dobro se sjećam, da Herceg – Bosna nije ugašena nego se transformira u HZ HB i da će funkcionirati kao krovna i zborna institucija Hrvata u BiH. Tome zasigurno ima mjesta. I pitam se zašto ne funkcionira? Ne kao država, paradržava, entitet, federalna jedinica, regija, okrug, srez, kotar ili bilo kakav drugi oblik zajednice koji bi ugrožavao ustavno-pravni poredak BiH. Dakako, očekivao sam da će HZ HB biti mjesto kontinuiranih javnih tribina, okruglih stolova i drugih oblika društvenog organiziranja gdje bi do izražaja došla javna riječ kako predstavnika vladajućih tako i oporbenih političkih stranaka, slobodnomislećih i neovisnih intelektualaca, znanstvenih, kulturnih i svih drugih predstavnika bez obzira na političko opredjeljenje, vjeru i naciju.Upravo bi takva zajednica trebala biti mjesto gdje bi se snagom argumenata iznosili suprotstavljeni stavovi grupa i pojedinaca s ciljem unapređenja stanja u administrativno krajnje složenoj državi BiH.

Dakle, HZ HB bi imala ulogu nekakvog društvenog savjeta čiji stavovi ne bi bili obvezujući ali bi na neki način bili poticaj političko-državnim tijelima na svim društvenim razinama u BiH s ciljem rješavanja konfliktnih i drugih pitanja kojih je na pretek.

Navest ću samo neke od tema koje su po mojoj prosudbi stalno aktualne, a kojih se sjetimo i nad njima zakukamo samo u predizborno – izbornom razdoblju.Ustavne promjene; Preustroj Federacije BiH s ciljem smanjenja broja županija; Izmjene Statuta Mostara; Legalitet i legitimitet federalne Vlade i člana Predsjedništva BiH; Legalno-nelegalna federalna ministarstva; Mostar glavni grad Federacije BiH i niz drugih tema. Kakav bi to bio grijeh da se ovih nekoliko nabrojanih tema odmah stave na dnevni red? Ustvari, po meni je grijeh što to nije razmatrano i ranije. Ali je zasigurno iluzorno očekivati da će teme poput ovih u HZ HB dok joj je na čelu Vladimir Šoljić ikada ugledati svijetlost dana. I umjesto da Šoljić svojim stavovima i mišljenjem lobira kod mjerodavnih domaćih i međunarodnih institucija on odlazi u stožernu stranku po mišljenje držeći se slijepo njihovih uputa. Stoga HZ HB i jeste beskorisna i u svojevrsnom je sljepilu.

Ilija Šagolj [ neznase.ba ]

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari