Kod mladih učvršćena želja za odlaskom

Nezaposlenost mladih sigurno je jedan od gorućih ekonomskih i socijalnih problema kod nas, a vjerojatno i glavni razlog njihova napuštanja BiH. Ne treba biti nikakav veliki poznavatelj političkih, društvenih ili socijalnih prilika u Bosni i Hercegovini da bi se znalo kako je problem broj jedan nezaposlenost i niske plaće.

Uz niz drugih višedesetljetnih zavrzlama, to nas je bacilo na samo europsko dno u gotovo svim segmentima života. Ono što je čak lošije od ovoga jest činjenica da smo po nezaposlenosti mladih osoba uvjerljivo europsko, ali, nažalost, i samo svjetsko dno.

Glavni cilj mladih u BiH posljednjih godina je, po bilo koju cijenu, dočepati se Zapada, a pandemija koronavirusa situaciju je samo pogoršala.

Istraživanje WFD-a

COVID-19 kriza primjetno je utjecala na 59 posto mladih u BiH, od čega je 36 posto mladih istaknulo da je imalo posljedice na poslu.

Čak 70 posto mladih navelo je kako je pandemija negativno utjecala na obrazovanje, a više od polovine mladih ima negativnu percepciju života nakon pandemije i smatra da će biti manje prilika za zapošljavanje.

Zabrinjavajućih 82 posto njih željelo je napustiti BiH krajem prošle ili početkom ove godine. Razlozi koje navode za odlazak povezani su najviše sa zaposlenjem te tako 56% ispitanika kao razloge za odlazak navodi bolju plaću, više mogućnosti za zaposlenje, sigurniji posao i mogućnosti za napredovanje u poslu, dok njih 15 posto želi otići u neku drugu zemlju zbog kvalitetnijeg života.

Kao razloge za ostanak u BiH navode obitelj - njih 38 posto, dok je 15,3% ispitanika navelo da je to patriotizam. Kroz istraživanje identificirane su i nužne promjene koje se trebaju dogoditi da bi mladi ostali u BiH, a to su, reklo je njih 52,5 posto, zapošljavanje, veća primanja i bolja kvaliteta života, dok je 15,4 posto ispitanika navelo nužnost promjene političke situacije. Istraživanje je provela agencija za ispitivanje javnog mnijenja Prism Research & Consulting i realizirano je na reprezentativnom uzorku od 1005 ispitanika od 18 do 30 godina.

Ove porazne brojke predstavljene su na javnoj raspravi "Život mladih u BiH: Je li vrijeme za promjene?" u organizaciji Westminster zaklade za demokraciju u okviru programa koji podržava vlada Ujedinjenog Kraljevstva.

Kontinuitet iseljavanja

Iz BiH su ljudi iseljavali stotinama godina, međutim, taj trend posljednjih nekoliko godina postaje progresivan i sve više ljudi odlučuje se na odlazak. Osim toga, od 2007. godine BiH se suočava s "bijelom kugom" te bi ubrzo mogla postati zemlja staraca. BiH je za devet godina ostala bez 219.969 građana. Toliko je njih, prema podacima Eurostata, dobilo dozvolu za boravak u Europskoj uniji. Samo u 2018. godini 53.520 državljana naše zemlje prvi put dobilo je boravišnu dozvolu u nekoj od zemalja članica EU-a.

Najveći broj boravišnih dozvola bh. državljanima izdala je Njemačka - 16.523, potom Slovenija 15.714, dok je na trećem mjestu Hrvatska, koja je državljanima BiH izdala 12.996 boravišnih dozvola. Mora se naglasiti da je ovdje zabilježena samo legalna migracija, gdje ljudi dobivaju boravišne dozvole i uključuju se u formalni sektor. Također, postoji dio stanovništva koji se "nelegalno" seli u zemlje Europske unije i taj broj procjenjuje se na najmanje 15 - 20% od broja migranata koji se sele kroz službene kanale, što je između dodatnih 23.000 i 31.000 stanovnika.

Pandemija koronavirusa usporila je trend iseljavanja, ali i kod onih koji su se premišljali oko odlaska učvrstila odluku da, čim bude moguće, sreću potraže negdje daleko od BiH.