b2bbih

Počela sezona kuka

kuke

S nastupanjem proljeća počela je i sezona berbe kuka. U našem kraju svako malo dijete za par sati kao od šale nabrati će jedan dobar "buket" kuka. Ime su dobile vjerojatno po kukastom izgledu. Za one koji ne znaju, riječ je o samoniklom jestivom bilju. Najčešće se nalaze u krajevima livada (ne u blatu), uz suhozid i draču. To je biljka penjačica i izdanci rastu ovijajući se i penjući se uz draču.

Pojedini izdanci narastu u visinu od 1 do 2 m, a neke su "prizemnice" visine do 50-ak cm. Debljina je do 10 mm. Jestivi dio je onaj mekši, koji se nalazi pri vrhu (20-ak cm) i koji se ujedno i bere. Kuke najbolje rastu nakon kišnog vremena kad doslovno bujaju. Sezona im traje negdje do pred kraj svibnja kad otvrdnjavaju i nisu za jelo (zbog tvrdoće). U dobrom "lovištu", može se za sat vremena nabrati snop kuka debljine 20 cm što je obilan ručak za nekoliko ljudi.

Zajedno s kukama beru se i divlje šparoge kojih je manje. Divlje šparoge su ravne i u većini slučajeva tanje od kuka. Kod nas se još nazivaju zmijske kuke i ljudi ih rijetko beru, iako su jestive.

Spremanje: svježe ubrane kuke se sjeckaju/kidaju ručno, odnosno lome na komadiće dužine 2-3 cm. Potom se kuha 30-ak minuta. Voda se potom iscijedi a kuke se začine sirćetom i uljem. Doda se ljutike (mlade zelene kapulice) i tvrdo kuhanih jaja i delikatesa je spremna za jelo, topla ili hladna svejedno. Takva delicija je malo gorkastog okusa. Ovo je ujedno najčešći recept u našem kraju, negdje se kuke umjesto kuhanja prže u tavi.Također, kuke se mogu poslužiti i kao salata, dakle bez kuhanja, čime još više čuvaju vrijedne minerale i vitamine.

Kuke imaju nisku energetsku vrijednost: 100 g jestivog dijela daje 105 kJ (25kcal). Siromašna je bjelančevinama 3,6 %, mastima 0,1% i ugljikohidratima 3,8%. Njena biološka vrijednost sastoji se u bogatom sadržaju vitamina i minerala. Pravi je depo minerala, prosječno oko 600mg%, od čega više od trećine otpada na kalij, a ostalo su drugi važni minerali - fosfor, sumpor, kalcij, magnezij te željezo, bakar, cink, fluor, jod i drugi mikroelementi.

Kuke sadrže najviše vode, 93%. Od vitamina, kuke su najbogatije vitaminom C - 23 mg %, a sadrži i dosta karotina (provitamina A) i sve vitamine grupe B.

O ljekovitosti kuka postoje razna proturječna mišljenja.

U staroj Kini, 3000 g.p.n.e. jedna je vrsta kuka s Dalekog istoka bila tražena kao lijek protiv kašlja, čireva i oteklina. Smatralo se da ublažava bolove u nogama te se koristila u pripremanju kupki. U Francuskoj je bila poznata po diuretičkom djelovanju, a bogataši su joj pripisivali afrodizijska svojstva.

Kuke povoljno djeluju kod zatvora te kod slabokrvnih osoba. Važna je u prehrani dijabetičara, rekonvalescenata, slabih osoba. Najznačajnije je njeno diuretičko djelovanje. Preporuča se jesti osobama kod otežanog mokrenja, oboljelima od gihta, reume, vodene bolesti, a zabranjuje jesti kod akutne upale zglobova, mokraćnih puteva i prostate. Stimulativno djeluje kod povećanih umnih napora, ali se ne preporuča kod osoba koje su nervozne i koje pate od nesanice.

Ako se šparoge češće konzumiraju, i u većim količinama, mokraća poprima karakterističan neugodan miris, što je dokaz da potiču izlučivanje štetnih tvari iz organizma.

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

mailto