Vatra ponovno progutala staništa ptica i životinja, na potezu su istražna tijela

ljubuski.info

Umjesto biologa, ljubitelja ptica, istraživača ihtiofaune, izletnika, turista..., Parkom prirode Hutovo blato ponovno je carevala vatra.

Vatra je gutala tršćake, vrbike, šumu poljskog jasena i hrasta kitnjaka..., staništa ptica i divljih životinja, floru, ihtiofaunu i faunu. Nije bilo gromova, nije bilo nevremena, nije bilo ni ilindanskih temperatura od 40 Cezlijevih stupnjeva, odnosno uvjeta samozapaljenja. Prema tome, ostaje samo čovjek. S namjerom ili iz nehaja, svejedno, ustrajan je u namjeri - uništiti biser prirode, ponos Čapljine i Hercegovine, rezervat kakvog nema u ovom dijelu Europe?! Previše je paljevina u toj oazi čovječanstva, tome bi se konačno moralo stati na kraj.

Nakon novog požara, nadležna istražna tijela ne bi ovaj slučaj, kao prethodne, smjela ostaviti nezavršenim. Vatra se pojavila u utorak, a požar se nastavio u srijedu tijekom dana. Nakon što se ugasila u južnim dijelovima, neočekivano se u poslijepodnevnim satima, u trenucima kada se pojačao vjetar, pojavila u sjevernom dijelu, na lokaciji Škrka. Plameni jezici su u noći sa srijede na četvrtak parali nebo, a crvenilo iznad Hutova blata vidjelo se iz daljine.

Cijelo vrijeme vatrogasci su bili na položajima gaseći vatru kada bi se iz močvarnoga područja primakla čvrstom tlu. Manje-više, poznato je kako se u močvarama, pa makar one zbog suše naizgled bile bez vode, požar može gasiti samo iz zraka. Vatrogasce je na položaju obišao i Smiljan Vidić, načelnik Čapljine, koji je osudio najnoviju paljevinu u Parku prirode te je pozvao Čapljince da prijave piromane. Kako smo doznali od Mate Jurkovića, zapovjednika čapljinskih vatrogasaca, požar je ugašen u noći sa srijede na četvrtak, oko 3 sata ujutro, a pripadnici Protupožarne postrojbe Čapljina na terenu su ostali do četvrtka prijepodne.

Tek kada su bili sigurni da je opasnost prošla, povukli su se s terena. Na upit o razmjerima štete, Mate Jurković, zapovjednik čapljinskih vatrogasaca, kazao je: - Izgorjeli su golemi prostori, praktično cijeli močvarni dio. Ostao je samo mali dio oko jezera Škrka. Uspjeli smo spriječiti širenje vatre na brdska područja Parka prirode te Karaotok, gdje su objekti Uprave i motel Park. To je bilo u našoj mogućnosti.

Uglavnom, neodgovornost ili zla namjera pojedinaca rezultirala je još jednom ekološkom katastrofom.

Nažalost, ovaj je požar, izgleda, poharao Park prirode na razini tek nešto manjoj od katastrofe koja se dogodila 2011., kada je opožareno 80 posto površine Parka prirode. Službeno, šteta je tada procijenjena na oko 1,4 milijuna eura.

Naravno, zaposleni u Parku prirode isticali su kako je, u ekološkom smislu, šteta nemjerljiva. Milenijski požar iz 2011. i ovaj, koji je bio u nešto manjem razmjeru, nisu jedini, dijelovi Hutova blata gore praktično svake godine, samo što se pravodobnim intervencijama vatrogasaca uspijevaju lokalizirati. Ovoga puta vatra je krenula iz dubine parka, kamo vatrogasci ne mogu prići, pa je zato i opožaren golemi prostor od oko 7000 hektara, na koliko se Park prirode Hutovo blato prostire.

Komentari

ovako [ * neprimjereno * ]sine pale po Berišu u bajeru

važno je istrat ptice i pobiti ostalo naš mentalitet

gospodo pritisnite lovce i sve će vam se kazat

Za vrime rata nije bilo pozara u hutovu a sad u vrime mira kradezea sve živo popaljeno i spaljeno nekoliko puta neka mi neko objasni kako to četnici nisu zapalili hutovo za vrime rata a imali su sa čime a sad je sve popaljeno gori su kradezeovci nego četnici.

"Ljudi pale da stvaraju uvjete za odstrel svinje sa 500m, i treba im čist pogled i to je to, nema tu puno mudrolije", samo što nikog nije briga, žali bože

Vatra ponovno progutala staništa ptica i životinja, na potezu su istražna tijela

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari