Radovi na autocesti će krenuti u izbornoj kampanji

ljubuski.info

Bez povećanja trošarina na grivo za 15 feninga po litri nema novih autoputova - zajednički je stav državne i entitetskih vlada, ali dogovora vlasti nema.

Sve je pretvoreno u političku igrariju bez granica i političku volju u kojoj se stranke na vlasti i njihovi šefovi međusobno optužuju po formuli "mi radimo u interesu građana, a vi ste protiv građana".

Gdje je otišlo osam milijardi

Državna i entitetske vlasti zaklinju se kako će novac od trošarina trošiti transparentno i jedino za izgradnju novih autoputova, a nikako za krpljenje proračunskih rupa. Istovremeno, nitko od njih ne priopćava gdje je do sada potrošen golem novac prikupljen od trošarina na gorivo.

Uzgred, javna potrošnja iznosi ogromnih 45 posto BDP-a iz čega se može izvući zaključak da je novac od akciza u velikoj mjeri trošen za plaće glomazne administracije i kupovinu socijalnog mira.

Prema službenim podacima, u posljednjih 12 godina od trošarina na gorivo prikupljeno je više od osam milijardi maraka. Kada se to raščlani, prema informacijama Uprave za neizravno oporezivanje BiH, od 2006. godine od trošarina na naftu prikupljeno je 5,2 milijarde, a od putarina 3,2 milijarde maraka.

Da je taj novac uložen u cestogradnju, BiH bi imala autoputova za izvoza. Ovako, ima ih oko 200 kilometara, od toga u Republici Srpskoj 85, a u Federaciji 115 kilometara. Usporedbe radi, Hrvatska ima 1.300, Srbija oko 800, a Njemačka oko 13.000 kilometara autocesta! Posljednje tri godine, ceste se grade "na kapaljku", a sve to prate tvrdnje prvih državnih i entitetskih dužnosnika kako će BiH biti najveće gradilište u Europi uz najavu "izgradnja samo što nije počela".

Do sada prikupljeni novac od trošarina dijelio se entitetima zajedno s ostalim prihodima koji im pripadaju, a gdje je završio znaju samo oni koji su bili i koji su sada na vlasti. Oni ne daju ni odgovor na pitanje imaju li poduzeća "Autoceste Federacije" i "Autoputevi RS" novca za izgradnju autocesta bez trošarina na gorivo. Neslužbeno saznajemo, da ga imaju "u šteku" i čuvaju kako bi u proljeće iduće godine pokrenuli izgradnju nekih dionica i time, nekoliko mjeseci pred opće izbore, pokazali da rade i time kupili glasove birača.

Zanimljivo, vlasti ne daju odgovor što je s novcem prikupljenim od registracije vozila čiji je jedan dio namijenjen za cestogradnju.

Što se sada događa?

Četiri puta je Vijeće ministara nudilo Parlamentu BiH svoj prijedlog zakona o trošarinama i sva četiri puta je odbijen. Kako stvari stoje, male su šanse da peti pokušaj prođe - SDA, HDZ i SNSD su za povećanje trošarinaa, ali njihove ruke nisu dovoljne. Ostali su protiv s objašnjenjem da ne vjeruju tim strankama i kako će novac od trošarina opet potrošiti za i na sebe. Najmoćniji iz međunarodne zajednice sada nastoje da "zavrnu ruke neposlušnima", ali nailaze na otpor.

Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje prošlog tjedna sačinio je prijedlog zakona o trošarinama i uputio ga Vijeću ministara sa zahtjevom da ga podrži i uputi državnom Parlamentu na usvajanje. Predloženo je da trošarina za autoputove iznosi deset feninga po litri, a pet feninga za izgradnju i održavanje ostalih putova.

Lansirane nove priče

Navodno iza toga stoje državni i entitetski ministri financija Vjekoslav Bevanda, Jelka Miličević i Zoran Tegeltija.

Međutim, problem je što se taj novi prijedlog ni u čemu ne razlikuje od prošla četiri koja su glatko odbijena i to ne krije predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić:
Ono što je predloženo ne daje dovoljno optimizma da će biti usvojeno u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, ne vidim ruke koje će za to glasati, kazao je.

On je krenuo u seriju razgovora i konzultacije s parlamentarcima iz stranaka na vlasti uz zahtjev za nove dogovore unutar Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje kako bi se napokon našlo rješenje, ali teško ide - nailazi na odbijenice za razgovor ili odgovor da povećanje trošarina nema podršku.

Neki naši izvori kažu da ipak ne bi trebalo biti iznenađenje ukoliko preko noći dođe do zaokreta jer će inozemne diplomate iskoristiti sva sredstva pritiska na političke lidere.

Vlasti RS-a su ranije odbili mogućnost da se sav novac od trošarina uplaćuje na zasebni račun i njihov je stav da se uplaćuju na namjenske račune poduzeća "Autoceste Federacije" i "Autoputevi RS". Na te račune uplaćivalo bi se deset feninga po litri goriva, a pet feninga u entitetske proračune. U Federaciji nemaju ništa protiv i tvrde da cilj povećanja trošarina nisu nova sredstva za proračunsku potrošnju nego isključivo za cestogradnju.

U famoznoj Reformskoj agendi ne spominju se trošarine na gorivo niti njihovo povećanje nego samo povećanje trošarina na duhan i alkohol kao novi direktni prihodi entitetskih i županijskih fondova zdravstvenog osiguranja. Istina, Europska unija inzistira na povećanju trošarina na gorivo, ali ne spominje za koliko feninga trebaju "skočiti".

Posljednjih dana lansirane su iz nekih političkih krugova nove priče koje dodatno zbunjuju i kompliciraju cijelu situaciju. Po njima, BiH se pred međunarodnom zajednicom obavezala povećati trošarine na 15, a ne za 15 feninga po litri. Navodno, time je vlast stvorila "međuprostor" kako bi namakla još novca u proračune. Ovo nitko, bar za sada, ne potvrđuje niti opovrgava. Ono što se pouzdano zna jeste da su se Vijeće ministara i entitetske vlade Pismom namjere upućenom u lipnju 2016. Međunarodnom monetarnom fondu obavezale da će do kraja rujna prošle godine povećati trošarine na gorivo za 15 feninga.

Je li bilo nekih tajnih dogovora i igara sa strane i ispod stola s europskim i svjetskim financijskim i političkim centrima moći, još je tajna, ali neće zadugo to ostati.

M. Osmović | Dnevni list

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari