Najlošiji rezultati vlasti u posljednjih 11 godina

ljubuski.info

Reforme u Bosni i Hercegovini samo su mrtvo slovo na papiru i floskula koju domaći političari koriste kako bi pred javnosti oprali svoj nerad, pokazalo je izvješće o radu Vijeća ministara i Parlamenta BiH u prvoj polovici 2017. u kome se navodi kako su u ovom periodu usvojene samo dvije izmjene i dopune postojećih zakona.

Planirano je bilo da se u ovoj godini usvoji čak 50 važnih reformskih zakona, no od toga, već sada je jasno nema ništa.
Ako nastavi raditi ovakvim tempom trenutnoj vlasti trebaju još tri četverogodišnja mandata da ispune ono što su zacrtali u planu za 2017. godinu, kazali su iz CCI-a.

Predstavnici CCI-a su naveli sve ono što je trebalo, a nije urađeno, poput brojnih strategija, zakona, preporuka isl., kao i činjenicu da Vijeće ministara BiH vrši diskriminaciju na spolnoj osnovi, a Parlament BiH na nacionalnoj. Naveli su i kako su u prvoj polovini 2017. zabilježeni najlošiji rezultati u posljednjih 11 godina od kada oni rade analize. Izvješće CCI-a su predstavili konsultant CCI-a za monitoring rada Vijeća ministara i PSBiH Ivica Ćavar i glasnogovornica Ana Lučić.

Obećanja

Podsjetili su na to da BiH nema parlamentarnu većinu, te da je prilikom izlaska tri zastupnika SDA iz spomenute stranke vladajuća koalicija ostala bez većine u Zastupničkom domu državnog Parlamenta.
Prvo polugodište 2017. godine obilježio je neformalni raspad vladajuće koalicije, koji se osim u javnim sukobima njenih čelnika manifestirao i nefunkcionalnošću i lošim rezultatima vlasti na državnoj razini, kazali su iz CCI-a podsjećajući kako Vijeće ministara, ni iz drugog pokušaja nije uspjelo kroz Parlament "progurati" paket zakona o akcizama. Zaključuju i kako je došlo do ponovnog zastoja u EU integracijskom procesu.

Ambiciozno postavljeni rokovi za davanje odgovora na pitanja iz Upitnika Europske komisije su se srušili, zbog uobičajenih opstrukcija ali i zbog nesposobnosti da se efikasno riješe neka banalna tehnička pitanja. U drugu polovinu godine ušlo se sa ponovnim sramoćenjem države na međunarodnoj sceni. BiH, zbog unutrašnjih sukoba, i istrajavanja na uskostranačkim interesima i projektima, jedina nije potpisala Ugovor o pristupanju Transportnoj zajednici na samitu zemalja zapadnog Balkana u Trstu…, samo su neke zamjerke koje je naveo CCI.

Posebno ističu i činjenicu da nije usvojeno Izvješće o radu Vijeća ministara BiH, napominjući kako se vladajuće stranke, u zavisnosti od trenutka, ponašaju i kao vlast i kao oporba, ali kako niti jedna od njih neće da odustane od privilegija koje im nude pozicije u vlasti, i napusti koaliciju. Takvo stanje, smatraju, zadržat će se do narednih izbora, a jedini gubitnici u cijeloj priči jesu građani BiH i sama država.

Preplaćeni

Iako rezultata nema proračuni se troše nemilice. Iz CCI-a su naveli kako su za 14 sjednica koliko su održali u prvoj polovici 2017. godine parlamentarci uzeli ogromne novce. CCI ocjenjuje kako su bh. parlamentarci najplaćeniji u regiji i šire. Za svoj (ne)rad mjesečno uzmu od 4.800 do 6.500 maraka. Parlamentarcima u BiH plaćeno je sve, od prijevoza, toplog obroka, odvojenog života, stanova u Sarajevu, regresa, paušala…. Plaća se svaki trenutak proveden na poslu i van njega i zaposlenima u Vijeću ministara BiH. Ministrima i predsjedavajućem VM-a plaća je od 4.400 do 5.500 maraka. Pored stotina tisuća maraka koji su otišli na plaće ministara i parlamentaraca, valja naglasiti i da su stotine tisuća maraka potrošene za pripremu sjednica i rad dvije institucije, što na koncu znači da smo dvije izmjene zakona platili milijunima maraka.

U isto vrijeme javnost podsjećaju kako je prosječna plaća u BiH 850 maraka, da konstantno raste zaduženost, a pada standard stanovništva i da ne mičemo sa mrtve točke godinama.

Centri Civilnih inicijativa su upozorili na činjenicu da se konačno mora izmijeniti Izborni zakon BiH i uvesti mehanizam prijevremenih izbora, jer vlast kakva je trenutno na pozicijama, smatraju, ne zavrjeđuje puni mandat sa rezultatima koje ima.

Sadašnje stanje, čija je najbolja ilustracija 4 posto realizacije godišnjeg plana za 6 mjeseci i 3 i po puta više oborenih nego usvojenih zakona, potpuno je neprihvatljivo. Kao što je neprihvatljivo da se aktualna agonija produži sve do sljedećih izbora i da izgubimo još godinu, godinu i po života u čekanju, zaključuju iz CCI-a.

Odbijeni zakoni

Vijeće ministara BiH je za pola godine održalo svega 19 redovnih sjednica i 7 vanrednih sjednica. U promatranom razdoblju Vijeće ministara najviše se bavilo različitim izvještajima, informacijama i planovima i programima, na koje otpada 41 posto od svih razmotrenih mjera. Odluke, suglasnosti, zaključci i rješenja predstavljaju daljnjih 32 posto. Vijeće ministara je u 8,4 posto slučajeva odgovaralo na pitanja i inicijative. No, zakona je u ukupnoj masi razmotrenih mjera svega 2 posto, a strategija 0,4 posto.

Najdramatičnija posljedica disfunkcionalnosti vlasti na državnoj razini ogleda se u niskoj realizaciji zakona…U prvoj polovini 2017. ukupno je utvrđeno tek 8 zakona, stoji u izvješću CCI-a. Svih 8 zakona odbijeni su u Parlamentu BiH.

Nepostojanje većine

Parlament BiH u prvoj polovici 2017. održao je izrazito mali broj sjednica i to Zastupnički dom 8 redovnih sjednica i jednu hitnu, te dom naroda 5 redovnih sjednica. Ključni problem, na kome se dramatično osjeti disfunkcionalnost vlasti i nepostojanje vladajuće većine, je izuzetno niska realizacija zakona. Za prvih 6 mjeseci 2017. godine usvojeno je svega 2 zakona, što je 6 i po puta manje nego u prethodnom, drugom polugodištu 2016. U isto vrijeme su odbili 7 zakona.

U promatranom razdoblju je kulminirao problem nepovoljnog odnosa usvojenih i odbijenih zakona, po kome je PBiH specifična u svjetskim okvirima… Takav ostvareni rezultat čini ih najlošijim u posljednjih 11 godina, kažu iz CCI-a dodajući i kako Parlament ovakvim ponašanjem dodatno devalvira inače loše rezultate Vijeća ministara BiH. Loš odnos Vijeća ministara i Parlamenta ogleda se i u tome da za šest mjeseci nije usvojen niti jedan od 8 zakona koje je predložilo VM, a u potpunosti su odbijena četiri.

Aktivna oporba

Pozitivna strana Parlamenta BiH jeste veliki postotak sudjelovanja zastupnika u postavljanju pitanja, izradi prijedloga i zakona. Od 36 zakona koji su se u prvoj polovini 2017. godine nalazili u parlamentarnoj proceduri, njih skoro polovina (17) su predloženi od strane zastupnika i izaslanika.

U radu Zastupničkog doma svakako prednjače oporbene stranke koje imaju najveći postotak postavljenih pitanja i replika, najveći postotak predlaganja zakona isl. SDP i DF koje su najaktivnije, u stopu prate zastupnici iz Nezavisnog bloka, ali i SBB koji je dio vladajuće koalicije, ali i koji više i od opozicije kritizira rad koalicije.

Vanja Bjelica-Čabrilo | Dnevni list

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari