Otpad početi reducirati tj. djelomično reciklirati

ljubuski.info

Novo izdanje emisije Pod povećalom za temu je imalo stanje zaštite okoliša u Hercegovačko-neretvanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji. Pregled trenutnog stanja i aktivnosti predstavili su pomoćnici resornih ministara, osobe koje se već duži niz bave okolišnom problematikom, dr. sc Zejnil Trešnjo ispred HNŽ-a i Zdenko Mandić za ZHŽ.

Udruge i građani često upozoravaju na nemaran odnos pojedinaca prema prirodi, a posebice prema zaštićenim područjima kojih u BiH ima tek nešto preko dva posto. Pitanje je kako naći sredinu između zaštite prirodnog bogatstva i ambicioznih projekata. Studiju zaštite okoliša plaća investitor što potencijalno dovodi u pitanje naklonost onih koji dozvolu trebaju izdati.

Zapadnohercegovačka županija je poslije strategije gospodarskog razvitka u proceduru javne rasprave uputila i Nacrt plana zaštite okoliša u razdoblju od 2017.-2027. godine što je jedan od najznačajnijih dokumenata.
Naših vlastitih sredstava je predviđeno od 35 do 40 milijuna maraka, a čekamo i da se odblokiraju IPA sredstva. Općine će morati uraditi precizne projekte s jasno definiranim financijskim konstrukcijama da se krug financiranja može zatvoriti od države do općine, dodaje Mandić.

Hercegovačko-neretvanska županija je prije 6-7 godina prednjačila po pitanju zaštite okoliša i upravljanja otpadom, bio je započet i dokument akcijskog plana, Vlada ga je usvojila, ali sve je zapelo na Skupštini HNŽ-a. Pri dolasku nove Vlade ti dokumenti su povučeni i sada su u izradi novi, kaže Trešnjo.

Po pitanju odlagališa otpada (deponija) optimalno je da na jednu uređenu deponiju odlaže oko 300 tisuća stanovnika. Kod nas postoje dva regionalna koncpeta, Livno i Mostar. Ali mi prije svega moramo otpad početi reducirati tj. djelomično reciklirati, jer ovakvim načinom rada ne bi nam vrijedilo još duplo ovoliko deponija. Tzv. burza otpada se mora rješavati na državnoj razini i to je problem, tvrdi Mandić.

Problem koji često dolazi na naslovnice medija je izgradnja mini hidrocentrala, pogotovo u Bosni i Hercegovini koja nema manjak električne energije. Prema riječima Zejnila Trešnje sve se svodi na interes lokalne zajednice.
Ne bismo trebali biti protiv takvih hidrocentrala, ako su protočne, dodaje, no ako investitor ima planove gradnje na zaštićenim područjima kao što su Buna i Bunica ne bi trebalo ići u projekte tog tipa.

Vrlo težak i zahtjevan posao za struku i politiku će biti ispuniti sve direktive Europske unije, ako nam jednoga dana dođu, bitno je odrediti prioritete, složila su se oba gosta.

Naša TV

Komentari

kakvu je školu završio ovaj naš stručnjak za odpad vidim kod bošnjaka je profesor doktor zar mi nemamo više ni kupovnih doktora nego je čovik bez zvanja valjda adeze sposoban rodila ga mama

Lako ga je reducirati,samo zabranite plastične boce i vreće.

Nije stvar u plastici vec je stvar u odgoju djece i odraslih.Svi proizvodi od plastike se recikliraju i za iskoristene vrecice možete dobiti dobru cijenu .molim Vas stoga skupljajte i dajte onima koji otkupljuju za daljnje recikliranje .
Čuvajmo okoliš i ne bacajmo u prirodu otpad koji
se moze reciklirati.

Plan gospodarenja otpadom rade ljudi koji nemaju objavljen rad ni u veseloj svesci.

Otpad početi reducirati tj. djelomično reciklirati

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari