Pitanja koja otvara šokantno niska razina Nacrta plana zaštite okoliša

ljubuski.info

Nedavno je objavljena najava Javne rasprave za 12.5.2017. godine u svezi Nacrta plana zaštite okoliša ZHŽ te je omogućen uvid u taj Plan. Kada se isti pogleda i pročita, čovjek ostaje zaprepašten i šokiran, pogotovo kad vidi način i pristup kako nam se kroji život i zdravlje za idućih deset godina.

Šok, odmah na prvim stranicama

Odmah na četvrtoj stranici vidimo kako većinu tima koji rade Plan zaštite okoliša ŽZH čine građevinari. Šest inženjera građevine izrađuje Plan zaštite zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta. I odmah se u šoku moramo zapitati: Kakva je to logika i kakav je to profesionalno-stručni odabir?

Još više ostajemo u šoku kada vidimo kako u timu nema nijednog, pazite dobro ni jednog ni toksikologa, ni liječnika, niti ikakvog zdravstvenog radnika a donosi se plan koji se itekako tiče zaštite zdravlja ljudi. Isto tako, kad je u pitanju zaštita biljnog i životinjskog svijeta, koji se treba štititi navedenim Planom, začuđujuće je kako nema niti agronoma, niti veterinara, niti srodnog zanimanja. Isto tako vidimo kako u timu nema ni jednog, niti demografa, niti sociologa iako se Plan bavi i kretanjima u stanovništvu.

Zašto je zaštita Kantona Sarajevo važnija od zaštite Županije ZH

Usporedo s Planom zaštite Županije ZH donosi se i Plan zaštite okoliša Sarajevskog kantona. No uz ogromnu i vrlo važnu razliku u pristupu. U izradi plana zaštite Sarajevskog kantona sudjeluju stručnjaci svih profila potrebnih za tu vrstu Plana. To se može vidjeti, jer je konačni nacrt Plana zaštite okoliša KS objavljen na internetu. I kad se na internetu otvori i pogleda četvrta stranica na kojoj su navedeni Stručnjaci na izradi KEAPA KS 2016.-2021. vidi se da za svako područje postoje stručnjaci i to specifično za to područje. Tako npr. dio tima koji su radili Plan zaštite za Sarajevski kanton, čine čak dvoje liječnika dr. medicine za javno zdravstvo. Za razliku od ekipe koja je radila Plan zaštite ŽZH u sastavu koje nema niti jednog liječnika niti jednog zdravstvenog radnika.

Zašto u ekipi koja radi plan zaštite okoliša ŽZH ima šest inženjera građevine a nema ni jednog doktora medicine, niti jednog zdravstvenog radnika a plan se u bitnome se odnosi na rizike za zdravlje ljudi?

Faruk Šabeta, dipl. ing. građ. iz Sarajeva, u izradi Plana zaštite okoliša ŽZH

Vidimo da je i gospodin Faruk Šabeta, dipl. ing. građ. iz Sarajeva, u timu koji radi na izradi Plana zaštite okoliša ŽZH, pa pitamo:
Je li to onaj Faruk Šabeta dipl. ing. građ. koji je u vrijeme afere oko vodovoda u Bužimu optužen za zloupotrebu i probleme oko vode za piće, o čemu su prije nekoliko godina pisali mediji?
To svakako treba razjasniti. A stim u svezi još više treba razjasniti iz kojih se razloga, pored već postojećih pet inženjera građevine u timu, "išlo" u Sarajevo po šestog, kad je i onih pet već postojećijh inžinjera građevine previše za tu vrstu Plana. Jer ne radi se o planu neke građevine, nego o planu zaštite okoliša. Koji su razlozi i motivi bili da se pored već, kako rekosmo, postojećih pet inženjera građevine, ide po šestog u Sarajevo a radi se plan za koji su bitni neki drugi profili stručnjaka?

Literatura za izradu Plana zaštite ŽZH na ekavici

Na stranici 238. Nacrta Plana navedena je literatura temeljem koje se radio Plan zaštite ŽZH, pa se tako može iščitati i literatura na ekavici s fakukteta u Srbiji. Vidimo da se ta navedena literature na ekavici sa fakulteta u Srbiji odnosi na tematiku ekonomije, demografije i sociologije vezano za Županiju ZH. Zašto se moralo "put pod noge" pa baš u Srbiju po literaturu na temu o tome kako ekonomski stojimo "poslednjih pola veka"? Jeli malo ćirilica na prometnim znakovima pa nam se još uvodi i ekavica ito u službeni dokument kao što je Plan zaštite.

Poznato je da o tim temama ima veliki broj radova na domaćim fakultetima. Ti postojeći radovi na domaćim fakultetima su daleko kvalitetniji od ovih gore spomenutih. Zašto nisu uneseni ovi kvaliteniji nego je unsen ovaj ne ekavici nije baš bezazleno pitanje.

Je li itko uopće kontaktirao profesore koji na domaćim fakultetima predaju predmeta iz te oblasti?

Prema informacijam kojima mi raspolažemo nitko nije domaće profesore uopće kontaktirao u svezi toga. Što je naprosto začuđujuće pogotovo ako znamo da sa područja ŽZH imamo dvojicu profesora iz tih oblasti koji su i akademici: akademik i sveučilišni profesor dr.sc. Slavo Kukić i akademik prof.dr. Dragan Čović. S tim usvezi mislimo da bi bilo dobro da se oni sami javno izjasne usvezi te problematike. I ako im ne bude teško da malo "bace pogled" na poglavlja plana (nisu dugačka), koji se odnose na njihovu oblast. Nadamo se kako će naći malo vremena za to jer su i ekonomska i sociološka kretanja u stanovništvu od vrlo velike važnosti a plan se donosi za deset godina. Unaprijed im se zahvaljujemo na dodatnom trudu u nadi da neće javnost razočarati i zanemariti ovu zamolbu za stručnim osvrtom. A znamo da će ovo do njih "doći" jer su obojica značajne javne osobe.

Nitko živ ne zna kad je bio raspisan natječaj za izbor izrađivača Plana zaštite okoliša

Zvali smo i pitali razne službe i institucije, pretraživali internet i svim drugim načinima pokušavali doznati podatke u svezi natječaja za izradu Plana zaštite okoliša. No nigdje nitko ništa o tome nezna!

Pošto nitko živ nezna kad je bio raspisan natječaj, niti koji su bili kriteriji za izbor izrađivača Plana zaštite okoliša ŽZH, molimo precizan odgovor:
Kada je bio raspisan natječaj?
Gdje je objavljen? Koji su bili kriteriji? Tko se sve javio? Temeljem čega je urađen odabir? Iz kojih razloga je bilo zaključeno da je odabrani izrađivač bio baš najbolji?

Tko je uopće dao zeleno svjetlo za rad ovako niske razine?

Kada se pročita predočeni Nacrt plana zaštite okoliša ŽZH i ostvari uvid u stručnu kvalitetu istog konsultirajući stručnjake različitih područja, nesumnjivo se nameće zaključak da rad tako niske kvalitete ne bi imao prođu ni na studentskom kolokviju. Tako da se kao zaključak nameće pitanje : Tko je uopće dao zeleno svjetlo da rad ovako niske razine uopće ide u javnost i na Javnu raspravu?

Nemojte zauzeti stav "ne bi se štel mešati"

Nadamo se kako će značajan broj ljudi pogotovo predstavnici medijskog, javnog, stručnog i političkog života doći na Javnu raspravu. Ne zaboravite kako se ovdje radi se o nečemu što se tiče života i zdravlja svih stanovnika ŽZH i kompletnog biljnog i životinjskog svijeta.

Nemojte zauzeti stav "ne bi se štel mešati" jer se radi o nečemu izuzetno važnom. Nemojte zauzeti stav "ne bi se štel mešati" jer znate gdje je Dante smjestio takove.

Pitanje za one koji odlučuju

Iako ŽZH ima vrhunskih stručnjaka iz biologije, toksikologije, medicine, veterine, agronomije, geologije, sociologije i svih ostalih područja koja su validna za izradu Plana zaštite okoliša, oni su svi zaobiđeni. Zašto su naši stručnjaci zaobiđeni i zašto nam netko treći određuje i Planira život za idućih deset godina?

Studenti kamenih gena

Komentari

To je mafija i rak koji će pojesti ovu zemlju.Zato dok ne bude kasno,ga treba odstraniti kirurškim putem a i kemoterapija bi dobro došla

Živo me zanima iz kojih razloga je timu koji rad plan za ŽZH Amra Hamzabegović iz Zenice, a nije nijedan geolog sa ovog geološkog područja. Nije valjda da su domaći geolozi nepouzdani ili je nešto drugo u pitanju...

Bit će zanimljivo sutra čuti zašto se u Dubrovnik išlo po profesoricu fizike Marlenu Ćikteraš da sudjeluje u izradi plana. također će biti zanimljivo vidjeti koji je dio plana ona uradila. I zašto nije bio(la) pogodan(na) nijedan(na) profesorica te oblasti sa Svemo odnosno neke od ovdašnjih obrazovnih ustanova.

Ovo piše vrlo vjerojatno jedan od onih studenata izmišljenih fakulteta koji su se pojavili u zadnje vrijeme. Pa osnovne informacije treba provjeriti. Studije utjecaja na okoliš u cijelom svijetu izrađuju inženjeri građevine različitih smjerova, npr hidro smjera, zato što u toku svog školovanja,diplomskog rada i slično ima kolegije koji su fokusirani na zaštitu okoliša. Dakle kako će jedan biolog,toksikolog veterinar agronom, sociolog izračunat procjedne vode odlagališta otpada, efektivne stanovnike pri dimenzioniranju kanalizacijskog sustava, utjecaj npr objekta infrastrukture na okoliš i slično (npr ljubuški pročistač je neispravan i nekvalitetno dimenzioniran al neki inženjer je potpisao da je sve super iako ima sve mjerodavne podatke - njemu na dušu). Naravno, služe se podacima koji daju ovi gore navedeni, i koriste ih u svim kalkulacijama, ali inženjer je onaj koji uvezuje sve te podatke skupa i potpisuje projekt i slično. Prije pisanja ovakvih amaterskih tekstova potrebno se baviti nekim poslom da bi se shvatilo o čemu i zašto se nešto radi. Što se tiče profesorskog kadra svatko tko je bio u akademskim krugovima zna da sarajevo ima najjače ljude što se tiče inženjerije, ljudi koji su radili na projektima u čitavoj jugi i nesvrstanima dok je vrhunac tog tipa objekta u ljubuškom smetlište na bučinama i he peć mlini u blizini. Ne da nemamo stručnjake nego oni koje imamo su priklonjeni vlasti a ne struci. Istina je da je katastrofalno odnošenje prema svim planovima: okolišnim, zdravstvenim, prostornim i slično. Istina je i da u svim ima manjkavosti. Al promašen je fudbal braco, ne bi volio da ovaj portal spadne na samo populizam kad ima potencijala za nešto više.

Marinko Dalmatinu tzv. zaštitaru prirode iz Hutova blata jesi li ponosan ili te je stid što sudjeluješ u ovome a ni jedne jedine riječi nisi napiso u zaštiti i sprečavanju masakriranja hercegovačkih brda. Donedavno prekrasna hercegovačka brda su isfrezana, izmasakrirana a ti svojim potpisom i šutnjom udaraš zadnji čava nadi da se spriječi taj masakr i atomska bomba biodiverzititeta. A da ne govorimo o drugim stvarima vezanim za tvoju struku u ovom planu koji ne štiti okoliš nego one koji ga zagađuju i rasturaju.

Citat sa stranice 109 Plana :"Na području ŽZH djeluju i 4 privatne srednje strukovne škole s pravom javnosti, u kojima je razvijen fleksibilan sustav obrazovanja"
Što znači "fleksibilan" sustav obrazovanja profesore Krešo ,kako te nije stid tako otvoreno reklamirati privatne škole, koje znaš ti dobro kako rade. Ali nemoj brate, tako otvoreno.

Kolega Šaravanja, nabrojio si u Planu članice Sveučilišta u Mostaru. kako to da se nisi sjetio toga kada si sastavljao ekipu koja će raditi Plan ( i kojoj će s e platiti izrada kažu blizu stohiljada maraka) nego si usko interesno potajice sastavio ekipu. Ako ti je bilo žao kolegama dat koju siću od stohiljada maraka koliko je košta ovaj Plan nisi se bolan trebao bojati. Mi bi uradili besplatno samo da nam struku ovako ne srozavaš.

Za gosta koji je napiso
...Što se tiče profesorskog kadra svatko tko je bio u akademskim krugovima zna da sarajevo ima najjače ljude što se tiče inženjerije, ljudi koji su radili na projektima u čitavoj jugi i nesvrstanima....
Koje je tvoje zanimanje čime se ti baviš jesi li još u Jugi nepismeni "akademski građanine" koji imena gradova i država pišeš malim slovom. po čijem nalogu ti pišeš da ne kažem pišaš u javni eter. Nadam se da ćeš sutra doći i našim inženjerima reći da ne valjaju ništa. Isto tako pošto pljuješ po medicini predlažemo da svoj zdravstveni karton iz Doma zdravlja odneseš nekom inženjeru građevine - učili su oni prvu pomoć na fakultetu-a pogotovo ovi iz juge i nesvrstanih njih je i Tito podučio kako pomoći ranjenicima.
Pozdravljaju te TIto Nehru i Naser -koji ti kaže neseri više bogaderti

šta je za vrime juge napravljeno još stoji a što današnji "inžinjeri" naprave urušava se čim majstori odu

Pišem malim slovima jer mi se ne da, mislim da je očito da sam pismeniji od tebe. Dalje - ne pljujem ni po čemu i komentar ti nikako ne odgovara onom što sam napisao, molim te izvuci dio gdje se pljuje po medicini ili gdje se tvrdi da nije potrebna? Aj sad još jednom fino pročitaj. A to za inženjeriju bilo koje struke stoji i stojim iza toga. I svakom današnjem ću reći da su prije inženjeri imali više znanja, u globalu, ne pojedinci. Upitaj malo starije od sebe, upitaj sveučilišne profesore koji su studirali, živili i radili prije 90 ih. Većina tadašnjih mozgova je bila smještena u sarajevu i mostaru. Nisam nostalgičar, naprotiv al činjenice su činjenice. Mostarski što ja znam da su trenutno aktivni su: Bogdan i Glibić. Nađi trećeg. Nađi mi danas 5 stručnjaka za mostove, tunele, brane i čelik u visokogradnji a da su završili fakultet od 2000ih na dalje. Kad se kopa bezvezni tunel dovode se česi, španjolci, francuzi, svi samo ne naši. Zanimljivo je da čeh ne zove bosanca da mu projektira tunel, samo da ga iskopa. Istina boli a ti ljudino promijeni taj agresivni pristup, bez argumenata nema ni rasprave, samo sila.Dakle ovdje je riječ o elitnim inženjerima, doktorima i svime nabrojanim. Vrh struke bi trebao sudjelovat u projektima vrhovne važnosti. U tom je poanta.

I da se nadovežem, bilo je inženjerije svugdje ne samo Mostar i Sarajevo ali su najjači po tome bili,al uzmimo npr Famosovi i Sokolovi inženjeri su danas doktori za ove što rade u npr. gdje uopće rade?? Eto o tom se radi pajdo.

Neka ovaj nesvrstani ljubitelj sarajevske raje odnese svoj karton u veterinarsku stanicu, nemojte ga slati građevinarima imamo mi prišnijeg posla.

E moj Krešo, što ti je ovo trebalo da se blamiraš. Što se više pereš više toneš u blato. Neće te izvuć iz blata ni Dalmatin iz Hutova blata. Ima ovdje materijala i za Zenice, a ti dobro znaš o čemu pričamo. Možda već sutra

Za gosta zaljubljenika u sarajevske inžinjere.
Kako to da u izradi Plana zaštite okoliša sarajevskok kantona sudjeluje čak dvoje doktora medicine i svi ostali potrebni stručnjaci . Kako to da se o zdravstvenoj zaštiti sarajlija ne brinu tvoji sarajevski inženjeri građevine.
Ili misliš da su ljudi i djeca iz ŽZH manje vrijedna.

Očito je da je narod zapadne Hecegovine nekome postao manje vrijedan.
Očito je ponašanje- natrpaj džepove podijeli pare i provizije. A narod tko ih hebe neka se za njih brinu građevinari i biolozi iz Hutova blata.

Ima li itko kontakt sa dr Antom Kvesićem iz Širokog ravnateljem bolnice iz ŽZH. nadam se da se sve ovo opasno sa Planom zaštite radi bez njegova znanja i njemu iza leđa. jer sam sigurna da on nebi dopustio takvo što da zna o čemu s e radi.
Neka mu netko prenese. sigurna sam da će on naći načina da zaustavi tu opasnu sramotu. I da će iskoristiti svoje znanstvene i političke krugove i spriječiti ovo što nam spremaju ovi diletanti.
i Njemu vjerujem zato što je pravi znanstvenik a bio je i ratni liječnik. Dr Kvesuću Ante uključi se u ovu pozadinsku borbu za narod. Molim te ne daj da nas ovim i zidarima (bez obzira jesu li slobodni zidari, jesu li sarajevski zidari sa mišalicom iz bivše juge-sve je to više manje isto) Neki nas izručuju na milost i nemilost kao i na Blajburgu kada su nas izručili Titovim slobodnim zidarima. U današnjeg dr Antu sa Širokog vjerujemo da neće dopustit novovijeko izručivanje. Vjerujem da će on znati što mu je činiti

Pitanje sa kraja teksta:"Zašto nam netko treći određuje život?
Odgovor:"Zato što su neki političari podvili rep i treći entitet shvaćaju na način da nam netko treći kroji sudbinu.
Ima li itko da kaže no pasaran.

oni treći entitet shvaćaju kao mogućnost pljačke ovog naroda bez ikakve kontrole i straha da će odgovarati

Ubrzo očekujte uništavanje Trebižata postavljenjem hadezeovskih hidrocentrala i prodaju ovo malo prirodne šume što je ostalo od strane općinara.Beton,beton,samo beton.

Sve ovo blamiranje može zaustaviti i cijelu stvar zaoposumiti aktualna politička vlast u Županiji.
Vidjet ćemo kako će se oni sutra postaviti hoće li ovo zaustaviti ili će gurati da ide dalje bez obzira što je takvo kakvo je.
Bit će zanimljivo vidjeti kako će reagirati u tekstu pozvani političari-profesori pogotovo Čova.

velik broj građevinara sudjeluje u PP, to je praksa. PP zahtjeva multidisciplinarni pristup. trebali bi u njemu sudjelovati kvalitetne osobe različitih struka. zar u našoj županiji nema kvalitetnog kadra. ili se mora 'trčati' u RajvoSa po njih. svakako većina planova na kraju bude mrtvo slovo na papiru. Rado bih ga pročitao, ako je dostupan javnosti. Molim goste ako ga ugledaju da ubace u komentar

Pa zar vam nije jasno da je ovo sve uvezano. Profesorica iz Dubrovnika je iz Čapljine ima neke veze sa Dalmatinom Marinkom jer je uvjek u njegovim projektima. A Hutovo Blato ko bolje pozna to je istoo tužno. A šta briga Dalmatina za ŽZH, on će naplatiti i to je to ko da više taj će privagnuti. Sve u svemu sve je ovo tuga i žalost

Reče li itko od tih stručnjaka da bi tribalo koje drvo posadit ili će se sve izbetonirat i kultivirat"

nastave li ovako ove lopine
šumske površine prvtvarat u smilje
iće naša dica u bosnu na eskurzije
da drvo vide jel tak il ne tak

Pitanja koja otvara šokantno niska razina Nacrta plana zaštite okoliša

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

mailto