Nema kredita za uvezivanje radnog staža u državnim tvrtkama

ljubuski.info

Ekonomsko-socijalno vijeće za teritorij FBiH, nakon brojnih primjedbi gospodarstvenika iz privatnog sektora, nije dalo potporu predloženom tekstu zakona o preuzimanju financiranja neizmirenih doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Po predloženom, ali odbačenom zakonu, bilo je predviđeno da se za osiguranike zaposlene u tvrtkama s većinskim državnim kapitalom, javnim poduzećima i ustanovama u FBiH u razdoblju od 1. travnja 1992. do 31. prosinca 2014. uplati iz federalne blagajne novac za njihovo osiguranje.

Izaslanstva Saveza samostalnih sindikata BiH i Udruženja poslodavaca FBiH nisu dala potporu predloženom tekstu zakona jer smatraju da on diskriminira radnike u privatnim tvrtkama kojima nisu uplaćivani doprinosi i koji također imaju potrebu za uvezivanje staža. Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća izaslanstvo Udruženja poslodavaca FBiH uputilo je inicijativu za izmjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH u članku koji regulira trajanje privremene spriječenosti za rad, za što naknadu plaća poslodavac.

Zbog neizmirenih obveza po uplati radnog staža, spominjala se mogućnost uzimanja kredita od 450 milijuna maraka kako bi se uvezalo radni staž onoj kategoriji radnika koji imaju uvjete za odlazak u mirovinu, ali im doprinosi za MIO nisu bili uplaćivani od 1. travnja 1992. do 31. prosinca 2014.

Namjeri Vlade Federacije BiH da se zaduži za iznos od 450 milijuna maraka koji bi bio namijenjen uvezivanju radnog staža, zbog toga što će taj kredit otplaćivati ona poduzeća koja su svojim radnicima uredno isplaćivala svih godina naknade za mirovinski staž, usprotivili su se i gospodarstvenici iz Hercegovine. Tada su iz Udruge gospodarstvenika Posušje, koja okuplja respektabilan broj privatnih tvrtki koje imaju uspješne poslovne rezultate, Vladi FBiH jasno poručili kako bi novo zaduženje od 450 milijuna maraka bilo još jedno veliko opterećenje za proračun te povećavanje deficita.

Mogućnost da se FBiH zaduži pa da se onda ta financijska sredstva prebace njima, uz određena jamstva povrata tih sredstava, gospodarstvenici iz Hercegovine smatraju lošom i neprihvatljivom jer, kako ističu, iskustvo nas uči kako ta sredstva neće biti vraćena u proračun, a teret duga će pasti, opet, na one koji su i do sada redovito izvršavali svoje obveze.

Zdenko Jurilj | Večernji list

FB

Ljudi

Politika

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari