Mali Isus ili Djed Božičnjak?

ljubuski.info

Božićni ukrasi preplavili su trgovačke centre u Zagrebu čak i prije blagdana Svih Svetih. Neupućeni su mogli pomisliti kako im je toliko stalo do Božića da jednostavno nisu mogli iščekati taj veliki kršćanski blagdan pa su mu požurili ususret prilagođavajući svoju ponudu. Međutim, prava je istina kako im je upravo Božić već u listopadu poslužio kao mamac za lakovjerne potrošače i dodatna prilika za veću zaradu. Poznato je kako početak adventa i iščekivanje Božića u vjernicima izaziva posebno raspoloženje i osjećaj.

S jedne strane smo otvoreniji za duhovne sadržaje, spremniji za susret s božanskim Djetešcem, preispitujemo se jesmo li spremni i dostojni dočekati taj veliki blagdan. Veselimo se što je Bog odlučio postati čovjekom. Došavši među nas kao siromašak, iskusivši tako sve naše ljudske tegobe i probleme, postaje nam svima blizak. Takav i nas čini da nekako postajemo osjetljiviji za bližnje, da težimo zajedništvu, okupljanju. Odjednom nalazimo vremena za odmak od svakodnevnihobveza i poslova, provodeći pritom više vremena među najdražima…

Kao da želimo vratiti onu romantičnu sliku Božića iz našeg djetinjstva, koju svi nosimo u dubini duše. Čak i u siromašnoj Hercegovini, stoljećima ranije, kad ničega nije bilo, najbolje su se namirnice čuvale za blagdane.

Djeca bi uživala u jabukama, suhim smokvama, ćupteru i orasima, a stariji su se mogli pogostiti mesom i vinom. Ako cijelu godinu nije bilo obilja, tada je moralo biti! – svjedoče nam naši stari. Oni su znali da Isusovo rođenje treba dostojanstveno proslaviti. Zato su se uoči Božića čak i svađe prekidale kako bi se mogli iskreno ispovjediti, a potom na polnoćki ili na božićnoj pučkoj misi otvorena srca i duše pružiti mir svima bez iznimke.

Analiziramo li tradiciju i kulturu, ne samo u našim krajevima, već i diljem svijeta, a posebice u Americi koja je svoj način života i obilježavanja blagdana već odavna pretvorila u izvozni proizvod, vidimo da proslava Božića nosi iskonsku poruku mira i zajedništva. Ljudi putuju stotinamakilometara kako bi barem za Božić mogli biti sa svojim najbližima. O tome je snimljeno bezbroj filmova i spjevano toliko lijepih šansona.

Za Božić nitko ne smije biti sam i osamljen. Na Božić se otvaraju i najtvrdokornija srca i pokazuje ljubav prema ljudima, osobito prema onima u nevolji. O tome smo toliko čitali u raznim književnim klasicima, ali i dječjim bajkama koje ostavljaju najdublji pečat u neiskvarenoj dječjoj mašti… Božić isto tako otvara novo razdoblje nade za čovječanstvo, budući da se sam Bog udostojao u ljudskom obličju spustiti među nas, pa je sam blagdan i u popularnoj kulturi izvor radosti, veselja i slavljenja neba.

Diljem svijeta Božić je povezan s darivanjem. Međutim, mali znak pažnje kojim su različiti narodi znali obradovati svoje najbliže, osobito djecu, posljednjih se desetljeća pretvorio u „šoping-maniju“, što nema baš puno veze s Isusom, a ni Božićem.

Proizvodni i trgovački brendovi koriste predblagdansko ozračje kako bi ljude natjerali na što veću potrošnju. Tako darivanje postaje samom sebi svrha. Aludirajući na poruke Božića kao što su obiteljsko zajedništvo i osjećaj za druge, prodaje nam se sve i svašta, od gaziranih pića do skupihparfema. Istraživanja pokazuju da su ljudi u toj predblagdanskoj euforiji spremni potrošiti daleko više nego što bi objektivno htjeli i mogli, jer su uvjereni da je to nužno i da to Božić zaslužuje. Zbog toga su ljudi nekritični, podložni svim oblicima promotivnog uvjeravanja i skloni donošenju brzih i nepotrebnih odluka o kupnji. Hrvatska gospodarska komora na početku je adventa provela istraživanje koje je pokazalo kako će građani Republike Hrvatske ove sezone potrošiti daleko više nego prethodnih godina. S jedne strane to pokazuje blagi oporavak gospodarstva i jačanje optimizma u zemlji, a s druge bogatiju ponudu, više sadržaja i prodornije marketinške kampanje.

Američki su novinari u 19. stoljeću u New Yorku pokušali kreirati i popularizirati svojevrsnu zamjenu,odnosno izmijenjenu verziju sv. Nikole. Bio je to simpatični djedica sa Sjevernog pola. Najprije se pojavio u jednoj dječjoj pjesmici Clementa Moorea 1823., a životmu je udahnuo, naslikavši ga, Thomas Nast 1862. godine. Međutim, Djeda Božićnjaka kojeg danas poznajemo u crvenoj odori s kapicomna glavi, vjerovali ili ne, kreirao je Haddon Sundblom za potrebe Coca-Cole 1931. godine.

Time su zahvaćeni i vjernici i nevjernici. Pod komercijalnim pritiskom čak i ateisti popuštaju te kupuju i daruju „u ime Božića“. Međutim, nemojmo se zavaravati da će ih to potaknuti da upoznaju pravo značenje ovog kršćanskog blagdana. Naprotiv, što se Božić bučnije i šarolikije slavi, što njegovo obilježavanje ulazi u sve pore društva, kulturne i komercijalne ponude, to se sve više udaljava od betlehemske štalice i izvornog značenja blagdana.

Kako je to već u ustaljenoj praksi, i ove će godine djeci diljem svijeta darove nositi zanimljivi likovi. U Sjedinjenim Američkim Državama bit će to Santa Claus, pa i Kris Kringle, u Velikoj Britaniji Father Christmas, u Finskoj Joulupukki, u Rusiji Ded Moroz, u Njemačkoj Weihnachtsmann, u Francuskoj Le Pere Noel, dok će u pravoslavnim zemljama u bližem okruženju darove donositi Božić Bata.Zanimljivo da svi oni svoje izvorište imaju u kršćanskom svecu biskupu sv. Nikoli, koji je s vremenom eto poprimio sasvim drukčiji identitet. U SAD-u presudan je bio utjecaj protestantske reformacije na smanjenje važnosti i uloge tog sveca u darivanju djece. Američki su novinari u 19.stoljeću u New Yorku pokušali kreirati i popularizirati svojevrsnu zamjenu, odnosno izmijenjenu verziju sv. Nikole.

Bio je to simpatični djedica sa Sjevernog pola. Najprije se pojavio u jednoj dječjoj pjesmici Clementa Moorea 1823., a život mu je udahnuo, naslikavši ga, Thomas Nast 1862. godine. Međutim, Djeda Božićnjaka kojeg danas poznajemo u crvenoj odori s kapicom na glavi, vjerovali ili ne, kreirao je Haddon Sundblom za potrebe Coca-Cole 1931. godine. Radio je s njima punih trideset godina i stvarao modernu iluziju o Djedu Božićnjaku. Tako jeCoca-Cola „uniformirala“ Djeda Božićnjaka, lansirala priču o Laponiji, saonicama, sobovima, vilenjacima, pismima…

A nakon raskida suradnje Djeda je ponudio i drugim klijentima pa je postao prava komercijalna božićna ikona, kakvu vidimo i danas u mnogobrojnim reklamama. Rusi su željeli napraviti potpuni odmak od svetog Nikole i malog Isusa pa su kreirali Djeda Mraza, koji je bio dominantna figura i usocijalističkoj Jugoslaviji. Izvorno je bio lik iz ruske bajke, odnosno personifikacija zime, koji ima unuku Snjeguročku, i pojavljivao se samo u pričama. Međutim, dobio je novi život nakon Oktobarske revolucije, kad je bilo zabranjeno slaviti Božić.

Djed Mraz je desetljećima djeci darove donosio na Silvestrovo, uoči same Nove Godine. Zanimljivo je kako oko njegova identiteta vlada potpuno suglasje između Pravoslavne i Katoličke Crkve – to je komunistički izum!Međutim, svi su ti likovi, bez obzira na razloge njihova nastanka ostavili traga u globalnoj memoriji suvremenog društva te namjerno ili nenamjerno pokušali i pokušavaju istisnuti pravo značenje Božića.

Tako je umjesto malog Isusa ikona suvremenog Božića u velikom dijelu svijeta postao nasmiješeni djed koji darove nosi, bez obzira kako ga nazivali. Od Isusa pa i svetog Nikole preuzeo je dobročinstvo i pružanje nade, pa mu je to očito osiguralo dugovječnost, budući da svaki čovjek u dubini duše teži tim univerzalnim vrijednostima. Tako su advent i božićno vrijeme nekada bili crkvena i obiteljska proslava u kršćanskim zemljama, a danas su diljem svijeta – vrijeme najveće potrošnje u godini. Potrošnju i komercijalizaciju sigurno ne možemo zaustaviti, ali možemo stvari nazvati pravim imenom i možemo svi zajedno vratiti u središte adventa, Božića i božićnog vremena -malog Isusa, bez kojega ne bi bilo ni kršćanstva ni proslava u kojima uživamo...

Što se Božić bučnije i šarolikije slavi, što njegovo obilježavanje ulazi u sve pore društva, kulturnei komercijalne ponude, to se sve više udaljava od betlehemske štalice i izvornog značenjablagdana.

Dr. Božo Skoko [Glasnik mira]

Komentari

Sve je tako,
i šta sad. a šta ćemo, kako ćemo?

Evo kako?
Popuniti onaj formular Humačkog gardijana koji je na tragu svega ovog sto pisac napisa?
Nek slika bude potpuna?
Pzz.Na dobro vam doša Božić!

Mali Isus ili Djed Božičnjak?

FB

Ljudi

Politika

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

mailto