Zagovara se bjeloruski model - izbori bez imena kandidata?

šaranje

Žestoka bitka iza zatvorenih vrata vodi se u Interresornoj radnoj grupi za izmjenu izbornog zakonodavstva i kako saznajemo većina članova u ime svojih stranaka zahtijeva ukidanje otvorenih kandidatskih lista.
Grupa je počela s radom prije 50 dana, predsjedavanje je povjereno Branku Petriću, iz Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH, a među članovima je i šest državnih parlamentaraca - Borjana Krišto (HDZ), Lazar Prodanović (SNSD), Hazim Rančić (SDA), Bariša Čolak (HDZ), Halid Genjac (SDA) i Ognjen Tadić (SDS).

Samo u Bjelorusiji

Zagovara se uvođenje zatvorenih kandidatskih lista što bi značilo ukidanje prava biračima da glasaju za kandidata kojeg smatraju najboljim i mogli bi glasati samo za političku stranku čije bi rukovodstvo nakon izbora odredilo tko će biti zastupnik u državnom, entitetskim i županijskim parlamentima. Od svih europskih država, jedino u Bjelorusiji postoji sistem zatvorenih kandidatskih lista.

Rasprave u Interesornoj grupi još se vode, a javnosti se detalji ne priopćavaju tako da je u ovom trenutku nemoguće predvidjeti kakav će biti konačan prijedlog i rješenje. Znakovito je da je Branko Petrić prije tri dana rekao da postoji mogućnost uvođenja poluzatvorenih lista "čime bi se otklonili problemi vezani za zastupljenost žena i inženjeringa nakon zatvaranja biračkih mjesta. Birački odbori su najslabija karika u dijelu u kojem se pod njihovim rukovodstvom i dozvolom nakon završetka izbora u okviru lista za pojedine kandidate vrši inženjering" - izjavio je Petrić.

Što znače poluzatvorene kandidatske liste? U najkraćem, njihovim uvođenjem ukinula bi se mogućnost da kandidat koji se, primjerice nalazi na 20. mjestu stranačke liste, dobije najviše glasova i da bude izabran. Takav sistem dopustio bi šefu stranke i njegovom najužem timu da odredi koga građani mogu izabrati, odnosno zabranio bi im da biraju kandidata za kojeg smatraju da je najbolji bez obzira pod kojim je rednim brojem na kandidatskoj listi.

Informacije do kojih smo došli kažu da u Interresornoj grupi smatraju da bi poluzatvorene liste bila neka vrsta kompromisa, ali da za takvo rješenje baš i nema nekog posebnog raspoloženja i da je većinski na strani uvođenja zatvorenih lista.

To se objašnjava namjerom da među izabranim bude više žena i da se skrešu krila "preletačima" iz stranke u stranku, odnosno trgovina zastupničkim mandatima. Treba podvući da uvođenje zatvorenih lista znači da mandat pripada stranci, a ne pojedincu.

Prevara i paravan

Stoji da je u zakonodavnoj vlasti na svim razinama malo žena, a puno onih koji nakon što dobiju povjerenje birača i mandat, mijenjaju stranačke dresove zavisno od osobnih interesa, a po principu "ko više ponudi i plati". Međutim, sadašnji izborni sistem otvorenih lista omogućava strankama da taj problem glatko riješe preko takozvanih kompenzacijskih lista koje osiguravaju strankama da dodijele zastupnički mandat kome hoće.

U praksi se te kompenzacijske liste koriste za ubacivanje u zakonodavnu vlast miljenika stranačkih lidera. Kada se to zna, onda je sasvim jasno da se zagovaranje ravnopravnosti spolova, odnosno žena koristi za prevaru - samo kao paravan za uvođenje zatvorenih ili poluzatvorenih lista.

Da se "nešto muti" potvrđuju i iz koalicije nevladinih organizacija "Pod lupom" koja prati izborni proces u BiH i koja je odigrala značajnu ulogu pred, za vrijeme i poslije prošlogodišnjih općih izbora. Iz ove koalicije su poručili da većina političkih stranaka zahtijeva uvođenje zatvorenih kandidatskih lista s objašnjenjem da mandat mora pripasti stranci, a ne pojedincu. Na pitanje koje stranke to traže, Dario Jovanović, koordinator koalicije "Pod lupom" javno je priznao da ne može otkriti "jer bi se to moglo zloupotrijebiti i uskratiti nam prisustvo na sastancima Interresorne grupe".
"Uvođenje zatvorenih ili poluzatvorenih lista bio bi golem korak unazad u demokratizaciji izbornog procesa i uopće demokraciji u BiH" - stav je koalicije "Pod lupom".

Priča o uvođenju zatvorenih kandidatsklih lista nije nova - krenula je pred lokalne izbore 2012. godine. Tada su SNSD i SDP zajednički izašli s takvim zahtjevom, ali on nije prošao zbog oštre intervencije međunarodne zajednice i Venecijanske komisije.

M. Osmović [ Dnevni list ]

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari