Nužna promjena izbornog zakona

kontejneri

Izborni zakon BiH pun je anomalija i nedorečenosti i izravno krši izborne procedure po demokratskim standardima. To potvrđuje podatak da su nevladine organizacije i promatrači na izborima precizno utvrdili više od 100 anomalija u ovom državnom zakonu pa traže da se hitno promijeni.

Izborne prijevare

Od 2001. godine, kada je usvojen, Izborni zakon BiH doživio je 18 izmjena i dopuna, a nevjerojatno zvuči da nikada službeno nije usvojen prečišćeni tekst zakona! Iz koalicije nevladinih organizacija "Pod povećalom", koja je pažljivo pratila opće izbore održane 12. listopada, najavili su da će svoj konkretan prijedlog promjene Izbornog zakona nadležnima dostaviti u prosincu.

Svaku izmjenu zakonskih odredba obrazložit će konkretnim dokazima s prošlomjesečnih izbora. I iz nekih nevladinih organizacija i promatračkih skupina također najavljuju svoje prijedloge. Središnje izborno povjerenstvo već je iskazalo spremnost da se u punom kapacitetu uključi u donošenje novih zakonskih rješenja.

Svi su suglasni da Izborni zakon mora u potpunosti biti remontovan u Parlamentu BiH do kraja iduće godine i da za to ima dovoljno vremena kako bi se lokalni izbori 2016. održali po novim pravilima usklađenim s europskim standardima.

Ima i mišljenja da bi se novi opći izbori u BiH mogli održati zajedno s lokalnim u listopadu 2016. godine, ali je to uvjetovano razvojem događaja u BiH u idućoj i prvim mjesecima 2016.

Zašto Parlament BiH mora promijeniti državni Izborni zakon? U najkraćem, osim što je u svakom pogledu zastario, njegove pojedine odredbe najizravnije doprinose raznoraznim vrstama izbornih prijevara.
U vrhu liste anomalija u Izbornom zakonu su one koje se odnose na unosnu trgovinu mjestima u biračkim odborima od čega pojedinci i stranke imaju veliku financijsku korist. Osim toga, golim okom se vidi da su izbori općinskih izbornih povjerenstava i biračkih odbora politizirani i da su pod izravnom kontrolom političkih stranaka i njihovih lidera.

Brojne nejasnoće

Nadalje, Izborni zakon uopće ne blokira trgovinu osvojenim mandatima koja se posebno rascvjetala nakon prošlomjesečnih izbora. Preleti onih koji su osvojili zastupničke mandate iz jedne u drugu stranku po principu "tko da više" kompliciraju političke odnose i ostavljaju teške posljedice. Zbog toga ima inicijativa da se zakonskim odredbama regulira da mandat pripada stranci, a ne pojedincu. Međutim, u nevladinim organizacijama su energično protiv takvog rješenja s objašnjenjem da osvojeni mandat može pripadati samo pojedincu koji je imenom i prezimenom dobio povjerenje građana. Smatraju da problem "presvlačenja stranačkih dresova" trebaju riješiti same stranke na način da se iznutra reformiraju kako bi sve manje bile interesne skupine što su sada.

Jedna od anomalija u Izbornom zakonu je i predugo brojanje glasova nakon održanih izbora što otvara mogućnosti za malverzacije, u konačnici i za izborne krađe. Manjkavost je i što nije dopuštena mogućnost elektroničkog glasovanja, a brojne su i nedorečenosti vezane za raspisivanje izvanrednih izbora.

Poseban problem su nejasnoće vezane za teritorij izbornih jedinica. To omogućava da je u jednoj izbornoj jedinici moguće da kandidat sa svega nekoliko stotina glasova osvoji zastupnički mandat, a u drugoj nije dovoljno ni 10.000 i više glasova. Evo i dva primjera. Adam Šukalo iz Napredne stranke sa samo 260 glasova osvojenih na izborima 12. listopada postao je zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a, a Munib Jusufović iz SBB-a sa svega 593 glasa dobio je položaj zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije. S druge strane, Darko Babalj iz SDS-a s osvojenih 24.850 glasova nije prošao u utrci za zastupnika u Parlamentu BiH niti su Suvadi Đuzdanović iz SDA čak 10.152 glasa bila dovoljna da postane zastupnica u Skupštini Tuzlanske županije.

M.Osmović [ Dnevni list ]

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari