Hercegovina svoje zlato prodaje u bescjenje

cvijet

Tko nije pomirisao Hercegovinu u proljeće i ljeto i ne zna zapravo što je ona. Ono što vjetar u dušu nanosi, miomirisi su divljeg ljekovitog bilja - smilja, kadulje, vrijeska, majčine dušice, hajdučke trave...

Baš tako su Hercegovinu mirisale i naše bake, i njihove bake i tako stoljećima unatrag. Otkidale su pokoji stručak, da izliječe ljude ili stoku. Priroda je rado davala najbolje za ljudsko zdravlje, a ljudi su to cijenili i čuvali. Međutim, kapitalizam danas ozbiljno prijeti Hercegovini, koja bi mogla izgubiti najbolje što ima - mirise prošlosti, budućnosti i sadašnjosti. Bake koje su pažljivo sušile pokoji stručak ljekovitog bilja su prošlost.

Totalna devastacija

Sada je na terenu Hercegovine na stotine berača, koji čupaju sve što se prodati može.

Najbolje ide smilje, čija se cijena kretala oko 3 marke za kilogram svježega, potom i kadulja, pa onda i ostalo. Prodano je na tone smilja. Žuto hercegovačko zlato ugledali su Amerikanci, a otkupljuju na litre ulja za svoje potrebe. Hercegovina ga pak više ne prepoznaje, a u njemu vidi samo - 3 marke po kilogramu.

Ugledni bh. biolog Marinko Dalmatin kaže da će ovakav način rada "berača" - bolje reći "čupača" smilja dovesti do totale devastacije prirodnog okoliša i smanjenja biološke raznolikosti na području regije Hercegovina.
"Osiromašenje biološke raznolikosti imat će za posljedicu smanjenu ekonomsku vrijednost prostora Hercegovine. Utjecat će na smanjenje prinosa pčela (meda), a posljedice čupanja smilja ubrzati će erozivne procese na kamenjaru, te na brojnost drugih organizama u okruženju", objasnio je Dalmatin, koji je ujedno i predsjednik Ekološke udruge "Lijepa Naša" iz Čapljine.

Dalmatin sudjeluje u kreiranju zakonskih rješenja, koja bi trebala zaustaviti prekomjernu eksploataciju divljeg ljekovitog bilja u Hercegovini.
"Trenutno, federalno Ministarstvo okoliša i turizma radi na izradi Crvene knjige ugroženih biljnih i životinjskih organizama koja će definirati vrste i stanišne tipove koji su ugroženi ili im prijeti nestanak, sukladno IUCN kriterijima", objašnjava Dalmatin.

Međutim, unatoč tome što se stvaraju okviri za zaštitu ljekovitog bilja, te što već postoje zakoni na temelju kojih bi morala biti zaustavljena "divlja berba", nitko ne jamči da će se oni provoditi na terenu.
Primjerice zakon koji uređuju ovu oblast, kaže da je "zabranjeno istrijebiti autohtonu divlju vrstu/podvrstu, smanjiti brojnost populacija divljih vrsta/podvrsta, uništavati njihova staništa ili mijenjati njihove životne uslove u mjeri u kojoj bi vrsta postala ugrožena."
Nadalje kaže i da je zabranjeno namjerno uklanjati divlje biljke i gljive iz njihovih staništa, smanjivati njihove populacije, ili ih na bilo koji način uništavati; - namjerno oštećivati ili uništavati staništa divljih vrsta.
Međutim, za sad je sve mrtvo slovo na papiru.

Sve pobrano

U Hercegovini nema niti jednog cvijeta smilja, sve je pobrano. Nešto čak i počupano iz korjena. Siromaštvo u zemlji, te velika potražnja eteričnih ulja sa Zapada, koja je podigla cijene otkupa ljekovitog bilja, digla je na noge na tisuće berača koji su ove godine doslovce pokupili svaku stabljičicu smilja u Hercegovini. Procjene su da će ga ovakvom eksploatacijom ubrzo nestati. Nadležnost po pitanju berbe ljekovitog bilja u Federaciji dijele ministarstva poljoprivrede i okoliša.

Iz Ministarstva poljoprivrede za republikainfo.com su podsjetili da je Ustavni sud Federacije BiH stavio van snage Zakon o šumama, nakon čega je kao prijelazno rješenje služila Uredba o šumama, koja se mogla primjenjivati do kraja 2011.
"Od tada do danas oblast šumarstva je zakonski neuređena. Prestankom primjene gore navedenog Zakona o šumama prestala je i primjena svih podzakonskih propisa donesenih na osnovu istog, između ostalih i Pravilnika o uzgoju, sakupljanju i prometu sekundarnih šumskih proizvoda", kazali su iz Ministarstva poljoprivrede.

Predmetnim Pravilnikom bili su propisani uslovi za uzgoj sekundarnih šumskih proizvoda (ljekovito i aromatsko bilje, šumski plodovi, gljive, lišajevi, mahovine i dr.), vrijeme i način njihovog sakupljanja i uzgoja, uslovi i način otkupa, izdavanje odobrenja za promet, sadržaj i način izdavanja otpremnog iskaza, kao i druga pitanja u vezi njihovog korištenja u šumama i na šumskom zemljištu u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Međutim, ključno je da od 2011. do danas postoji ogromna zakonska rupa, koja dovodi u opasnost ljekovito i aromatično bilje u Hercegovini.
Vlada Federacije BiH je na svojoj 85. sjednici održanoj 31.10.2013. godine, utvrdila Nacrt Zakona o šumarstvu i isti se trenutno nalazi u parlamentarnoj proceduri razmatranja i usvajanja.

Nakon što Parlament Federacije BiH usvoji novi zakon o šumama istim će na jednistven način na području Federacije BiH biti regulsana sva bitna pitanja vezana za upravljanje i gospodarnje šumama pa tako i gospodarenje odnosno uzgoj i korištenje nedrvnih (sekundarnih) šumskih proizvoda u šumi i na šumskom zemljištu.

Na federalnom Ministarstvu okoliša je izrada Crvene liste ili knjige, što je također u proceduri. U međuvremenu, koje se dobro oteglo, neke biljne vrste u Hercegovini bi mogle nestati.

Oštri sivo-bijeli kamen i škrta crvenica, obliveni obiljem sunca rađaju ljekovito bilje koje je, kako su pokazala istraživanja - kvalitetnije od provansalskog. U Provansi se pak drugačije tretira ono po čemu su poznati. Hercegovina svoje mirise prodaje za siću.

ROING sadi plantaže

Jedno od poduzeća koje se bavi otkupom smilja u Hercegovini je i ljubuški Roing. Ono se okrenulo i plantažnoj sadnji smilja, budući da ga nema onoliko koliko bi ga mogli otkupiti, destilirati i prodati.

plantaža

Samo Roing na terenu ima preko 200 berača samoniklog smilja, a hercegovačko smilje otkupljuju i tvrtke iz RS-a. Kamionom se dolazi do domova berača, gdje se smilje preuzima, vaga i plaća.

A dobru otkupnu cijenu jamči dobra potražnja. Amerikanci i Europljani otkupljuju gotovo sve Roingovo eterično ulje od smilja. "Biljka vječne mladosti", kako zovu smilje, pravi je hit u inozemstvu.

Od jedne tone smilje, dobije se oko kilogram i pol dragocjenog ulja, objašnjava za republikainfo.com Stipe Jukić, jedan od vlasnika Roinga, dodavši da većinu proizvoda plasiraju na američko tržište, a ostatak u EU.

Međutim, i oni se slažu da bi ovo područje trebalo urediti. Primjerice, u Hrvatskoj ljekovito bilje beru samo obučeni birači, u RS-u je zabranjena berba smilja, kako bi se moglo osjemeniti, a u Federaciji provodi masakr nad ljekovitim biljem.

Premda su u Roingu prepoznali komercijalnu vrijednost ljekovitog bilja, i oni se žale na stanje na terenu.

Svojim beračima uvijek savjetuju da ostavljaju određene grmove smilja neubranima, kako bi ostalo potrebno sjeme, što jamči opstanak smilja u prirodi. Međutim, na terenu se savjeti slabo primjenjuju. Svaki cvjetić smilja preračunava se u marke, a u ovako teškoj situaciji ni jedna marka se ne propušta.

Kristina Spajić-Perić [ Republika ]

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari

mailto